Zuiderzee

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Zuiderzee
North Holland 1st-10th Century.jpg
Karta Zuiderzee u 1. i 10. vijeku
Lokacija
Položaj Sjeverna Nizozemska
Države  Holandija
Koordinate 52°30′″N5°12′″E
Hidrografija
Vrsta Primorsko jezero
Površina 5 000 km²
Širina 100 km
Dubina m
Hidrologija
Pritoke IJssel, Vechte
Odljev Sjeverno more

Zuiderzee [ˌzœy̯dərˈzeː], nekadašnji plitki zaljev Sjevernog mora na sjeveru Nizozemske, pretvoren u 20. vijeku u slatkovodno jezero IJsselmeer.[1]

Historijat Zuiderzeea[uredi - уреди | uredi izvor]

Zuiderzee je imao površinu od nekih 5 000 km², [1]njega je od Sjevernog mora razvajao luk nekadnašnjih pješčanih sprudova, iz kojih su nastali današnji Zapadnofrizijski otoci. Negdje oko 400. taj nizinski kraj naselili su Frižani, kako je upravo tad počela rasti razina mora, oni su prvi počeli graditi visoke humke (terp ili werden) zapravo prava brda, koja su im služila da se za visokih voda sklone od njih. Ona su po svojim dimenzijama spadala u ondašnja velika inženjerska djela čovječanstva. [1]

Teritorij koji je tek kasnije postao zaljev Zuiderzee, još je u 1. vijeku bio jedan konglomerat slatkovodnih jezera, od kojih su centralno i najveće Rimljani zvali Lacus Flevo. [1]Ta jezera nisu bila izravno povezana s morem, već su njihove vode, oticale putem rukavaca rijeke Rajne. U kasnijim vremenima, kad je porasla razina mora (250. - 600.), a i riječnih korita - centralno jezero se značajno povećalo. Razina voda drastično se povećala u 13., ponajviše tokom velikih poplava 1219. i 1282., kad je potopljen veliki teritorij, tad se i formirao zaljev Zuiderzee. [1]

Već negdje oko 1000. čitavo područje Zuiderzeea bilo je potpuno ograđeno pješčanim obalnim nasipima. [1]Oni su omogućavali kontrolu vodostaja unutar tako zaštićenog terena, a izgradnjom kanala kojima je oticao višak voda - omogućena je gradnja - manjih poldera. Do 1667 tehnika gradnje poldera razvila se do te mjere, da je već onda bilo zamisli da se izgradi brana na ulazu u Zuiderzee. Ipak ništa se nije poduzelo sve do katastrofalne poplave 1916., koja je ubrzala usvajanje i razradu planova koje je osmislio Cornelis Lely. Nakon tog je u periodu od 1927. do 1932. na sjevernom ulazu u Zuiderzee podignuta brana Afsluitdijk ("Prilagadljiva brana") duga 31 km. [2]Na taj način je od zaljeva ponovno formirano jezero nazvano - IJsselmeer, odvojeno od vanjskog Waddenskog mora (dio Sjevernog mora).

Do početka 1980-ih, melioracionim radovima stvorena su četiri ogromna poldera, uglavnom poljoprivrednog zemljišta. Oni su uključivali izgradnju detaljno razrađenog sistema pumpnih stanica, obrambenih nasipa i kanala sa ustavama. [1]Nakon svih tih radova gotovo polovica zemljišta nekadašnjeg IJsselmeera, točnije 1 620 km² od ukupno 3 440 km² bila je isušena. [1]Ograđivanje IJsselmeera i smanjenje njegove površine, omogućilo je također, da se nekadašnja boćata voda izmjeni u pitku, zahvaljujući stalnom pritjecanju voda IJssela rukavca Rajne.

Projekt Cornelisa Lelya ipak nije završen u potpunosti, jer se 1980-ih odustalo od izgradnje petog planiranog poldera Markerwaard. [1]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 "Zuiderzee" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/658312/Zuiderzee#ref243034. pristupljeno 12. 01. 2014. 
  2. "IJsselmeer" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/282539/IJsselmeer. pristupljeno 12. 01. 2014. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]