Prijeđi na sadržaj

Lemmer

Izvor: Wikipedija
Lemmer
Kuće u staroj luci Lemmera
Kuće u staroj luci Lemmera
Kuće u staroj luci Lemmera
Zastava Lemmera
Zastava
Grb Lemmera
Grb
Koordinate: 52°50′37″N 5°42′33″E / 52.8437°N 5.7093°E / 52.8437; 5.7093
Država  Nizozemska
Nizozemska provincija Frizija
Općina Lemsterland
Stanovništvo (2005)
 - Grad 10.054
Poštanski broj 8530-8532
Pozivni broj 0514
UNESCO-va svjetska baština Parna pumpa D. F. Wouda
Godina uvrštenja 1998.
Vrsta kulturno dobro
Mjerilo i, ii, iv
Ugroženost ne
Poveznica UNESCO
Karta
Karta Lemmera
Karta Lemmera

Karta Lemmera
Lemmer na mapi Nizozemske
Lemmer
Lemmer
Lemmer na karti Nizozemske

Lemmer (frizijski: Lemmer u značenju "oštrica" ili "ivica") je gradić u nizozemskoj općini Lemsterland u provinciji Friziji. Naselje je najpoznatije kao odmaralište za vodene sportove koje privlači stanovnike obližnjih mjesta (Emmeloord, Urk, Joure), ali i po Pumpnoj postaji na paru D. F. Woudagemaal koja još uvijek radi, a koja je 1998. godine upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Povijest

[uredi | uredi kod]

Lemmer je postojao kao naselje Frizijaca na vratima mora Zuiderzee i prije 14. stoljeća, ali pod drugim nazivima. Oko 1228. na ovom mjestu je postojalo naselje Lenna ili Lyamer koje su Nizozemci uništili oko 1400. godine. Godine 1422. Ivan III. Bavarski je izgradio utvrdu koja je pripala frizijskoj stranci Schieringersa.

Tokom Osamdesetgodišnjeg rata Španjolci su ga osvojili 1581. godine, ali ga 1672. osvaja biskup Münstera, Bernhard von Galen. Godine 1799., tokom rata Nizozemske i Ujedinjenog Kraljevstva, Britanci su se iskrcali ovdje i grad je uvelike stradao u njihovom bombardiranju.

U 19. stoljeću Lemmer je bio jedan od vodećih ribarskih naselja u Nizozemskoj s flotom od 146 ribarskih brodova.

Znamenitosti

[uredi | uredi kod]

Parna pumpa D. F. Wouda

[uredi | uredi kod]

Inženjer D. F. Wouda je dizajnirao ispumpnu postaju koja radi na parni pogon, a koja je trebala ispumpavati višak vode iz frizijskih kanala natrag u more. Postaju je otvorila nizozemska kraljica Wilhelmina 7. listopada 1920. godine, a 1967. godine, nakon 47 godina što je radila na ugljen, njeni bojleri su prilagođeni uljnom gorivu.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]