Selo se nalazi jugozapadno od Kolara. Drugovac je starije naselje. U njegovom ataru su se iskopavali starinski novac i druge stvari. Selo nije bilo oduvek na današnjem mestu. Ranije je ovo naselje bilo u dolini reke Konjske, u Velikoj Desimiči, odakle se, po predanju, „zbog morije“ njegovo stanovništvo preselili kod starog groblja. To je „staro selo“ i tu danas nema kuća. Iz „starog sela“ su se kasnije premestili na današnja mesta. Ovo narodno predanje potrđuju i podaci iz literature. U spisku naselja iz 1732. pominje se i Desimaćъ sa 32 kuće, a na jednoj karti iz toga doba uneto je kao naseljeno mesto Dessimatie.
U aračkim spiskovima iz prvih desetina 19. veka spominje se Drugovac, koji je 1818. imao 41, a 1882. 45 kuća. Godine 1846. selo je imalo 72 kuće, a po popisu iz 1921. u Drugovcu je bilo 333 kuće sa 2059 stanovnika.
Najstarije porodice u Selu: Radivojevići (danas sa raznim prezimenima) čiji su čukunded Radiša doselio iz Hercegovine. Najpre su stanovali u Desimići, kasnije u Starom selu, odakle su prešli na današnja mesta; Vitorovići (danas sa raznim prezimanima) čiji su pradedovi sa mnogo stoke došli „od Kosova“ a i živeli neko vreme u Desimići; Dejići (danas sa raznim prezimanima) čiji je čukundeda došao sa Kosova; Brkići (danas sa raznim prezimanima) starinom sa Kosova, odakle su došli najpre u Žabare (kragujevački), zatim u Desimiću. Ostale su porodice mlađi stanovnici. (podaci datiraju od 1732-1925. g).[1][2]
U naselju Drugovac živi 1541 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 42,7 godina (41,0 kod muškaraca i 44,4 kod žena). U naselju ima 529 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,60.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
↑Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.19. dr. B. M. Drobnjaković (1925)Smederevsko Podunavlje i Jasenica) i iz „Naselja knj.II (rista nikolić: okolina Beograda
↑Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812–1935. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
„Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999).
Letopis period 1812 – 2009. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani