Dese

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Dese
Pogled na Dese
Pogled na Dese
Koordinate: 11°8′N 39°38′E / 11.133°N 39.633°E / 11.133; 39.633
Država  Etiopija
Visina 2,470
Stanovništvo (2005.)
 - Grad 169,104
Pozivni broj 33
Karta
Dese is located in Etiopija
Dese
Dese

Dese (engleski: Dessie) je grad i woreda u središnjoj Etiopiji, na magistralnoj cesti Adis Abeba - Asmara u zoni Debub Volo u Regiji Amhara.

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Grad leži na Etiopskoj visoravni na nadmorskoj visini od 2470 do 2550 m. Od Adis Abebe udaljen je oko 223 km. u pravcu sjeveroistoka. Dese dijeli s obližnjim gradom Kombolča Aerodrom Kombolča (ICAO kod HADC, IATA DSE).

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Dok je logorovao na mjestu gdje se nalazi današnji Dese 1882, car Ivan IV je bio tako očaran preletom nekog kometa na noćnom nebu, da je taj događaj protumačio kao neki magični znak, zbog tog je navodno odlučio na tom mjestu podići grad, kojeg je nazvao Dese (amharski: Moja radost). [1] Prije utemeljenja Desea najveće naselje u tom području bio je Vasal, koji se prvi put spominje početkom 16. vijeka u jednom talijanskom vodiču. [2] Dese je telegraf dobio između 1902-1904 kad su talijani izgradili liniju od Asmare do Adis Abebe koja je prošla pored grada. Zatim je kroz Dese prošla i suvremena cesta za Adis Abebu 1904 koju je projektirao talijan Giuseppe Bonaiuti. Dese ima poštu od 1920, telefon od 1954, elektrificiran je od 1963 kad je spojen s dalekovodom kod Kombolče.

Dese je dobio na važnosti kad ga je negus Mihael Ali, zet cara Menelika II., odabrao za svoje sjedište. On je podigao svoju palaču i crkvu Enda Medane Alem, koja je navodno stajala na istom mjestu prije nego što ju je porušio imam Ahmad Granj u 16. vijeku.

Nakon poraza kojeg je doživio njegov otac neguš Mihael Ali, svrgnuti etiopski car Lij Jasu pobjegao je u Dese 8. novembra 1916, i bezuspješno tražio pomoć od rasa Volde Giorgisa i drugih velikaša sjeverne Etiopije. Ras Volde Giorgis iskoristio je ovu situaciju da iskamči neke ustupke od dvora, zatim je sa svojim ljudima krenuo na Dese, no Lij Jasu je pobjegao iz grada 10. decembra 1916[3]

Za vrijeme Drugog talijansko-abesinskog rata Dese je prvi put bombardiran 6. decembra 1935, tad je najviše oštećena američka bolnica. Grad su zauzele talijanske jedinice 15. aprila 1936[1]

U vrijeme talijanske vladavine nad Deseom, on je postao važno upravno središte, a nakon oslobođenja iza Drugog svjetskog rata, postao je glavni grad tadašnje pokrajine Volo, sve do ukidanja pokrajine 1995

Talijanski garnizon u gradu predao se 26. aprila 1941 Prvoj pionirskoj južnoafričkoj brigadi i jedinici od 500 etiopskih dobrovoljaca. [1]

U februaru 1973, skupina od 1500 seljaka pješačila je od Desea do Adis Abebe da javno da do znanja vlastima u glavnom gradu da u Volu vlada strašna glad. Zaustavljeni su od strane policije na prilazu Adis Abebe i prisiljeni da se vrate.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Prema podacima Središnje statističke agencije Etiopije za 2005, Dese je imao ukupno 169,104 stanovnika, od kojih je 86,167 bilo muškaraca te 82,937 žena. Woreda Dese ima 15.08 km², te gustoću od 11,213.79 stanovnika na 1 km².[4]

Dvije najveće etničke skupine u Deseu su Amharci (92.83%) i Tigre (4.49%), sve ostale etničke skupine tvore ostatak od 2.68% stanovnika. Amharski jezik govori 94.89%, a njih 3.79% govore Tigrinju kao materinji jezik, dok njih 0.67% govori neki drugi etiopski jezik. Najveći broj stanovnika Desea su vjernici Etiopske tevahedo Crkve, njih 60.42%, dok su 38.5% stanovnika slidbenici islama. [5]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 "Local History in Ethiopia", The Nordic Africa Institute website (pristupljeno 25. marta 2008.)
  2. O.G.S. Crawford, Ethiopian Itineraries, circa 1400-1524 (Cambridge: Hakluyt Society, 1958), str. 50-52.
  3. Harold Marcus, Haile Sellassie I: The Formative Years 1892-1935 (Lawrenceville: Red Sea Press, 1996), str. 25
  4. CSA 2005 National Statistics, Table B.4
  5. 1994 Population and Housing Census of Ethiopia: Results for Amhara Region, Vol. 1, part 1, Tables 2.1, 2.7, 2.10, 2.13, 2.17, Annex II.2 (pristupljeno 9. aprila 2009.)

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]