Neguš

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Kovanica Neguš negaste

Neguš (giz: ንጉሥ -nigūś, kralj) je bila vladarska nasljedna titula u Etiopiji, sve do pada monarhije 1975 godine. Titulu neguš (kralj) imali su vazalni vladari, povjesnih etiopskih kraljevstva (pokrajina) Godžama (od 1690), Velege, Šoe i primorskih pokrajina.

Neguševa žena (kraljica) nosila je tilulu Etege

Neguš negasti[uredi - уреди | uredi izvor]

Neguš negasti (giz: ንጉሠ ነገሥት -nigūś nägäst, kralj kraljeva) bila je titula etiopskih careva. Neguš negasti je istovremeno bio Poglavar države i Predsjednik vlade, u svojim rukama imao je tako svu izvršnu, sudbenu i zakonodavnu vlast.Tako da je Etiopija koja je formalno bila »ustavna monarhija u suštini bila apsolutistička monarhija[1] Porijeklo naziva Neguš negasti »kralj kraljeva«, vjerojatno vuče svoje korijene iz antičke Mezopotamije. U Etiopiji se pojavljuje prvi put za Kraljevstva Aksum kao titula kralja Sembrotesa (oko 250). Jurij M. Kobiščanov drži da je to bilo tek nakon što su Perzijanci pobijedili Rimljane, dakle negdje oko 296 - 297 [2]

Kao etiopska vladarska titula ponovno se javlja za vladavine Jekuna Amlaka u 13. vijeku. Ženska carska titula imala je oblik nigaste negasti (»kraljica kraljeva«), tu titulu nosila je Zaudita I

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Nathaniel T. Kenney, »Ethiopian Adventure«, National Geographic, 127 (1965), str. 555.
  2. Yuri M. Kobishchanov: Axum, prijevod Lorraine T. Kapitanoff, urednik Joseph W. Michels (University Park: University of Pennsylvania State Press, 1979), str. 195. ISBN 0-271-00531-9.

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]