Ambo, Etiopija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ambo
Hagere Hivot
Središte grada (mart 2006)
Središte grada (mart 2006)
Središte grada (mart 2006)
Koordinate: 8°59′N 37°51′E / 8.983°N 37.850°E / 8.983; 37.850
Država  ETI
Visina 2,101
Stanovništvo (2005.)
 - Grad 49,421
Pozivni broj 11
Karta
Ambo Hagere Hivot na mapi Etiopije
Ambo Hagere Hivot
Ambo
Hagere Hivot

Ambo (znan i kao Hagere Hivot) je grad središnjoj Etiopiji, poznati je kupališni centar [1] Grad se nalazi u Zoni Mirab Šoa u Regiji Oromija, na nadmorskoj visini od 2101 m, udaljen oko 120 km zapadno od glavnog grada Adis Abebe. Ambo je najveći grad i upravno središte worede Ambo.

Ambo je poznato termalno kupalište i grad za oporavak i odmor, poznat je i po svojoj mineralnoj vodi, koja je najpopularnija u Etiopiji. [2]Ambo je poznat i zbog svojih prirodnih ljepota u neposrednoj okolici grada, južno od Amba, nalazi se Planina Venči sa lijepim jezerom u vulkanskom krateru, na planini se nalaze i atraktivni slapovi; Guder i Huluka. Ambo je grad u kojem se nalazi istraživačka stanica Etiopskog instituta za poljoprivredna istraživanja (od 1977), glavni cilj ovog instituta su istraživanja u zaštiti glavnih poljoprivrednih kultura Etiopije.[3]

Historija[uredi | uredi kod]

Ambo je bio mjesto gdje je svrgnuti etiopski car Lij Ijasu, prvotno zatvoren nakon zarobljavanja 1921, prije nego što je prebačen u kućni pritvor u Fike. Tu je ranih 1930-ih, Mahtama Selasije Walda Mesqal, koji se vratio sa studija poljoprivrede u Francuskoj i Španjolskoj, osnovao svoju oglednu poljoprivrednu stanicu u neposrednoj okolici grada. [4] Od 1933., Ambo se počeo razvijati kao ladanjsko i kupališno mjesto, tad su izgrađeni prvi betonski bazeni i kupališne kabine, te nekoliko hotela u evropskom stilu, a carski dvor izgradio je nekoliko jednostavnih vila za odmor svojih važnijih funkcionera i cara.[5]

Talijani su za svoje kratkotrajne vladavine 1936-1941, nakon Drugog talijansko-abesinskog rata, izgradili dosta toga u Ambu; dvije vojne utvrde, poštu, telefon, manju bolnicu, restorane, hotel i spomenik palima iz Pete planinske divizije Pusterija.

Pored Amba podignuta je 1955, manja 170 KW hidroelektrana, koja je dograđena 1965 te sad ima kapacitet od 210 KW (godišnja proizvodnja je 132.000 KWh). Od 1965 u Ambu djeluju Poljoprivredna i Šumarska škola.

U posljednjim tjednima etiopskog građanskog rata, jedinice Etiopskog narodnog revolucionarnog demokratskog fronta zauzele su Ambo 25. aprila 1991 od demoraliziranih snaga režima Derg [6]To je bio dio njihove strategije potpunog okruženja i izolocije glavnog grada Adis Abebe, i slamanja režima Derg.

Univerzitet Ambo[uredi | uredi kod]

Ambo ima jedan od najbolje opremljenih Univerziteta u Etiopiji, koji je 2006 proslavio 50 godina rada, mnogi istaknuti etiopljani školovali su se na tom univerzitetu, poput bivšeg etiopskog premijera Tesfaye Dinka. [7]

Gradovi prijatelji[uredi | uredi kod]

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Prema podacima Središnje statističke agencije Etiopije -(CSA) za 2005. grad Ambo imao je 49,421 stanovnika, od toga 24,671 muškaraca i 24,750 žena.[9]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Oromia Regional government website
  2. Philip Briggs, Ethiopia: The Bradt Travel Guide, 3rd edition (Chalfont St Peters: Bradt, 2002), str. 483.
  3. EARI list of research centers Arhivirano 2009-04-23 na Wayback Machine-u (pristupljeno 30. aprila 2009.)
  4. Richard Pankhurst, Economic History of Ethiopia (Addis Ababa: Haile Selassie I University, 1968), str. 208
  5. "Local History in Ethiopia" Arhivirano 2011-05-15 na Wayback Machine-u (pdf) The Nordic Africa Institute website (pristupljeno 21. decembra 2007.)
  6. Gebru Tareke, The Ethiopian Revolution: War in the Horn of Africa (New Haven: Yale University, 2009), str. 306
  7. „"Ambo Educational AssistanceTrust"”. Arhivirano iz originala na datum 2008-11-21. Pristupljeno 2010-10-14. 
  8. "Oromia State Regional Government and the delegation of Henan Province sign an agreement on the Establishment of Friendship City Relationship" (Oromia State government website)
  9. CSA 2005 National Statistics Arhivirano 2007-08-13 na Wayback Machine-u, Table B.4

Vanjske veze[uredi | uredi kod]