Carl Ferdinand Cori

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Nobel prize medal.svg Carl Ferdinand Cori
Carl Ferdinand Cori.jpg
Carl Ferdinand Cori
Rođenje 5. decembar 1896.
Češka Republika Prag, Češka
(tada  Austro-Ugarska)
Smrt 20. oktobar 1984.
Sjedinjene Američke Države Cambridge, MA, Sjedinjene Države
Narodnost češka
Polje Biokemija
Institucija Washington University in St. Louis
Alma mater Karlov univerzitet u Pragu
Poznat po metabolizam ugljenih hidrata
Istaknute nagrade Nagrada Albert Lasker Award za bazno medicinsko istraživanje (1946.)
Nobelova nagrada za fiziologiju i medicinu (1947.)
Nagrada Willard Gibbs (1948.)
Član Royal Society (1950.)[1]
Carl ferdinand Cori na Nobelprize.org
Carl Ferdinand Cori sa svojom suprugom i nobelovkom, Gerty Cori, 1947.

Carl Ferdinand Cori (Prag, 5. decembar 1896.Cambridge, Massachusetts, 20. oktobar 1984.), češki biokemičar i farmakolog. Rođen je u Pragu[2][3], tada teritoriju Austrougarske Monarhije. Zajedno sa svojom suprugom Gerty Cori i argentinskim fiziologom Bernardom Houssay, dobio je Nobelovu nagradu 1947. godine[4][5][6][7][8] za otkriće procesa razgradnje i ponovne sinteze glikogena i njegove uloge kao izvora i skladišta energije. Godine 2004. oboje su uvršteni u popis programa National Historic Chemical Landmarks kao priznanje njihovom istraživanju u spoznaji metabolizma ugljenih hidrata.[9][10][11][12][13] [14]

Rani život i obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Carl je sin Carla Isidora Corija (1865.–1954.), zoologa i Marie née Lippich (1870.–1922.).[15] Odrastao je u Trstu, gdje je njegov otac radio kao direktor pomorske biološke stanice. U kasnoj 1914. familija Cori se seli u Prag i Carl se upisuje na medicinski fakultet Karlovog univerziteta u Pragu. Za vrijeme studija upoznaje Gerty Theresu Radnitz. Bio je ušao u Austro-ugarsku vojsku i služio u skijaškim odredima, ali kasnije je prebačen u sanitet, za što je osnovao i laboratorij u Trstu. Krajem rata Carl završava studije, i diplomira medicinu zajedno s Gerty 1920 godine. Carl i Gerty vjenčaju se iste godine i rade zajedno u klinici u Beču.

Karijera[uredi - уреди | uredi izvor]

Carl je pozvan u Graz kako bi radio s Ottom Loewijem na izučavanju efekata vagusnog živca na rad srca (Loewi će za ovaj rad dobiti Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu 1936.). Dok je Carl radio u Grazu, Gerty je ostala u Beču. Godinu dana kasnije Carlu je ponuđeno mjesto u Državnom institutu studije malignih bolesti (danas Roswell Park Cancer Institute) u Buffalu, te cijela porodica Corijevih seli u Buffalo. Godine 1928. postaju državljani Sjedinjenih Američkih Država.

U Institutu u Buffalu, istraživanja Corijevih fokusirala su se na metabolizam ugljikohidrata što je rezultiralo konačnim otkrivanjem Corijevog ciklusa 1929. Godine 1931. Carl prihvaća mjesto na medicinskom fakultetu Univerziteta Washington u St. Louisu. Započinje kao profesor farmakologije, a 1942. postaje profesor biokemije. U St. Louisu, Corijevi nastavljaju sa svojim istraživanjima na glikogenu i glukozi i opisuju proces glikogenolize, te identificiraju i sintetiziraju važan enzim glikogen fosforilazu. Za svoja istraživanja dobijaju Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu 1947. godine.

Gerty umire 1957. a Carl se ponovo vjenča s Anne Fitz-Gerald Jones 1960. Ostaje u Univerzitetu Washington do 1966., kad se povlači s katedre u institutu za biokemiju. Postavljen je za gostujućeg profesora biološke kemije na Univerzitetu Harward, ali je zadržao laboratorij u Massachusetts General Hospitalu gdje je nastavio svoja istraživanja na području genetike. Od 1968. do 1983. surađivao je s poznatom genetičarkom Salomé Glüecksohn-Waelsch iz Albert Einstein College of Medicine u New Yorku, do 1980-ih kad ga je bolest spriječila u daljem radu.[16] Godine 1976. Carl je nagrađen s laurea honoris causa u medicini na Univerzitetu u Trstu. Carl dijeli zvijezdu s Gerty na St. Louis Walk of Fame[17]

Nagrade i priznanja[uredi - уреди | uredi izvor]

Osim što je osvojio Nobelovu nagradu, Cori je 1946. osvojio Nagradu Alberta Laskera za temeljna medicinska istraživanja, a 1959. Austrijski znak časti za nauku i umjetnost.[18] Godine 1950. izabran je za stranog člana Kraljevskog društva (ForMemRS),.[1] a u njegovu čast nazvana je dotirana profesura Carla Corija na Washingtonovu univerzitetu, koju trenutno drži Colin Nichols.[19]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 Randle, Philip (1986). "Carl Ferdinand Cori. 5 December 1896-20 October 1984". Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society 32: 66–95. JSTOR 770108. PMID 11621260. doi:10.1098/rsbm.1986.0003. 
  2. Cohn, M. (1992). "Carl Ferdinand Cori: December 5, 1896-October 19, 1984". Biographical memoirs. National Academy of Sciences (U.S.) 61: 79–109. PMID 11616228. 
  3. Houssay, B. A. (1956). "Carl F. And Gerty T. Cori". Biochimica et Biophysica Acta 20 (1): 11–16. PMID 13315342. doi:10.1016/0006-3002(56)90255-4. 
  4. Cech, P. (2008). "Nobel Prize laureates". Casopis lekaru ceskych 147 (7): 410–412. PMID 18678102. 
  5. Cech, P. (2001). "The Coris, a married couple native to Prague and Nobel laureates". Casopis lekaru ceskych 140 (1): 26–30. PMID 11242981. 
  6. Shampo, M. A.; Kyle, R. A. (2000). "Carl Cori—Nobel Laureate in Medicine or Physiology". Mayo Clinic Proceedings 75 (12): 1274. PMID 11126836. doi:10.4065/75.12.1274. 
  7. Raju, T. N. (1999). "The Nobel Chronicles. 1947: Carl Ferdinand Cori (1896-1984); Gerty Theresa Radnitz Cori (1896-1957); and Bernardo Alberto Houssay (1887-1971)". Lancet 353 (9158): 1108. PMID 10199387. 
  8. Sulek, K. (1968). "Nobel prize for Carl Ferdinand Cori and Gerta Theresa Cori in 1947 for discovery of the course of catalytic metabolism of glycogen. Prize for Alberto Bernardo Houssay for discovery on the role of the hypophysis in carbohydrate metabolism". Wiadomosci lekarskie (Warsaw, Poland : 1960) 21 (17): 1609–1610. PMID 4882480. 
  9. "Carl and Gerti Cori and Carbohydrate Metabolism". American Chemical Society. http://portal.acs.org/portal/PublicWebSite/education/whatischemistry/landmarks/carbohydratemetabolism/index.htm. pristupljeno June 6, 2012. 
  10. Kenéz, J. (1977). "Liver glycogen and enzyme research (Carl Ferdinand CPORI)". Orvosi hetilap 118 (8): 463–465. PMID 320540. 
  11. Cori, C. F. (1969). "The Call of Science". Annual Review of Biochemistry 38: 1–20. PMID 4896237. doi:10.1146/annurev.bi.38.070169.000245. 
  12. Carl Ferdinand Cori — Biographical Memoirs of the National Academy of Sciences
  13. Ihde, A.J. Cori, Carl Ferdinand, and Gerty Theresa Radnitz Cori. American National Biography Online Feb 2000.
  14. Carl and Gerti Cori and Carbohydrate Metabolism from American Chemical Society National Historic Chemical Landmarks
  15. Dolezal, Helmut, "Cori, Carl Isidor" in: Neue Deutsche Biographie 3 (1957), str. 360.
  16. Ginsberg, Judah (21. septembar 2004.). "Carl and Gerty Cori and Carbohydrate Metabolism". National Historic Chemical Landmark. American Chemical Society. http://portal.acs.org/portal/acs/corg/content?_nfpb=true&_pageLabel=PP_SUPERARTICLE&node_id=525&use_sec=false&sec_url_var=region1&__uuid=f83efc90-efd6-496d-88f5-66ad401906a1. pristupljeno 28. august 2012.. 
  17. St. Louis Walk of Fame. "St. Louis Walk of Fame Inductees". stlouiswalkoffame.org. http://www.stlouiswalkoffame.org/inductees/?view=achievement. pristupljeno 25 april 2013.. 
  18. "Reply to a parliamentary question" (German) (pdf). str. 73. http://www.parlament.gv.at/PAKT/VHG/XXIV/AB/AB_10542/imfname_251156.pdf. pristupljeno 28. decembar 2012.. 
  19. Colin G. Nichols named Carl F. Cori Professor, Washington University in St. Louis, 21. 2. 2007.