Bitka kod Wagrama

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Bitka kod Wagrama
Segment Rata Pete koalicije
Napoleon Wagram.jpg
Napoleon Bonaparte promatra razvoj bitke
Datum 5. / 6. jul 1809.
Lokacija sjeverozapadno od Beča
Ishod odlučna pobjeda Francuske
Zaraćene strane
Francuska Prvo Francusko Carstvo
Kraljevina Saksonija
Kraljevina Bavarska
Kraljevina Italija
 Austrija
Komandanti i vođe
Francuska Napoleon Bonaparte Austrijsko Carstvo Nadvojvoda Karlo od Austrije
Snage
oko 154,000 vojnika[1] oko 158,000 vojnika[1]
Žrtve i gubici
35.000 poginulih[1] 40.000 poginulih[1]

Bitka kod Wagrama odigrala se tokom 5. / 6. jula 1809., ona je bila odlučna pobjeda Napoleona. Nakon nje je on prisilio Austrijsko Carstvo da potpiše primirje i nakraju sklopi sa njim u oktobru i Mir u Schönbrunnu. Time je ujedno i završio austrijski rat protiv Prvog Francuskog Carstva koji je ono vodila tokom 1809. borivši se protiv toga da Francuska stekne kontrolu nad njemačkim zemljama.[1]

Događaj[uredi - уреди | uredi izvor]

Bitka se zbila u ravnici Marchfeld (sjeveroistočno od Beča. U njoj je Napoleon vodio armiju od oko 154.000 vojnika, a Nadvojvoda Karlo vojsku od 158.000 ljudi.[1] Napoeleonu je hitno trebala pobjeda, nakon poraza u Bitci kod Asperna u maju, kako bi spriječio da se formira nova anti-francuska koalicija.[1]

Nadvojvoda Karlo od Austrije rasporedio je svoju armiju duž fronta od 23 km sa centrom ispred sela Wagram i čekao francuski napad.[1] Napoleon je odlučio napasti prije nego što bi Nadvojvoda Karlo mogao dobiti pojačanje od 30.000 vojnika od svog brata, Nadvojvode Johanna. Zbog tog je odmah nakon što je prešao Dunav uveče 5. jula, napao rastegnute austrijske linije, ali je bio odbijen.[1]

Ujutro 6. jula napad je poveo Nadvojvoda Karlo, koncentrirajući svoj napad na južno francusko krilo, kako bi odcjepio Francuze od Dunava i omotao svoj južni bok. S druge strane Napoleon je koncentrirao svoj napad na sjever, na austrijske linije duž potoka Russbach. Uvevši rezerve na svoj južni bok, Napoleon je uspio odbiti austrijski napad, istovremeno je njegov napad na sjever bio uspješan. Shvativši situaciju pokrenuo je završni napad na austrijski centar kog je uspio probiti i razdvojiti na dvoje. Kad se u kasno posljepodne na bojištu pojavila armija Nadvojvode Johanna, austrijska vojska se već povlačila, pa je i on vrlo brzo natjeran na povlačenje.[1]

Bitka je imala katastrofalne posljedice, sa puno poginulih i to uglavnom zbog snažne koncentrirane topovske vatre, što je bilo najveća upotreba artiljerije u bilo kojem ratu dotad. Austrijsko Carstvo imalo je više od 40.000 poginulih, a Prvo Francusko Carstvo oko 34.000.[1]

Nakon četiri dana Nadvojvoda Karlo bio je prisiljen zatražiti primirje.[1]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]

Battle of Wagram na portalu Encyclopædia Britannica ((en))