Arnold Kohn
| Arnold Kohn | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 21. 5. 1905. Dobrovac, Austro-Ugarska Monarhija |
| Smrt | 16. 11. 1984. (dob: 79) Osijek, SFR Jugoslavija |
| Nacionalnost | Jugoslaven |
| Etnicitet | Židov[1] |
| Državljanstvo | SFR Jugoslavija |
| Poznat/a po | predsjednik Židovske općine Osijek |
| Suprug/a | Ružica Kohn |
| Djeca | Velimir Kohn |
| Roditelji | Samuel Kohn Roza (Fleischaker) Kohn |
| Rodbina | Benko Kohn (brat) Ilona Kohn (sestra) Leo Kohn (brat) Ljubica Kohn (sestra) Mira Kohn (sestra) Olga Kohn (sestra) Hinko Kohn (brat) Cilika Kohn (sestra) Irma Kohn (sestra) Zlatko Kohn (brat) Berta Kohn (sestra) Robert Kohn (brat) |
Arnold Kohn (Dobrovac, 21. 5. 1905 - Osijek, 16. 11. 1984), jugoslavenski cionist i dugogodišnji predsjednik Židovske općine Osijek (ŽOO) koji je preživio Holokaust.
Biografija[uredi | uredi kod]
Arnold Kohn je rođen 21. 5. 1905 u selu Dobrovac blizu Lipika. Potječe iz židovske porodice Samuela i Roze Kohn koji su bili trgovci mješovitom robom. Porodica Kohn je bila ortodoksna i cionistički opredijeljena. Nakon burnih godina Prvog svjetskog rata kada je umro otac porodice Samuel, brigu o porodici je preuzeo Arnold. Arnold je sa svojom porodicom preselio u Osijek 1940 godine iz prigradskog naselja Tenja. Uspostavom Nezavisne Države Hrvatske (NDH) Arnold, majka Roza, sestra Mira i brat Leo su 22. 8. 1942 bili deportirani u Koncentracijski logor Auschwitz. Arnold je jedini od svoje porodice preživio logor smrti s tetoviranim rednim brojem 62178. Iz Koncentracijskog logora Mauthauzen u Austriji vratio se u Osijek 1945, fizički i psihički iscrpljen, na rubu života i smrti. 1947 oženio se za Ružicu Kohn sa kojom je dobio sina Velimira. Sudjelovao je u obnavljanju rada ŽOO. Bio je dugogodišnji predsjednik Saveza sindikata trgovačkih i obrtničkih radnika u Osijeku. 1962 bio je odlikovan Medaljom rada Socijalističkog Saveza radnog naroda Jugoslavije. U radu ŽOO više puta je bio izabran u Upravni odbor, a od 1965 u desetgodišnjem razdoblju obnašao je dužnost predsjednika. Posebno je zaslužan postavljanje spomenika Oskara Nemona "Majka i dijete" posvećen stradalim Židovima u Holokaustu i žrtvama fašizma. Oskar Nemon je 15. i 16. 11. 1963 boravio u Osijeku gdje se sastao sa predsjednikom Kohnom sa kojim je dogovorio izradu i postavljanje spomenika. Kohn je posebice konstruktivno djelovao kao član Izvršnog odbora u radu Saveza jevrejskih opština Jugoslavije (SJOJ). Tijekom 1974 bio je delegat SJOJ-a u Stockholmu na sjednici "Europskog savjeta za jevrejske općine". Nositelj je "Megile" - zahvalnica SJOJ-a. Skrhan bolešću 27. 10. 1984 primio je vijest da je upisan u Zlatnu knjigu židovskog nacionalnog fonda Keren Kajemet. Arnold Kohn je umro u Osijeku 16. 11. 1984 godine.[2]
Reference[uredi | uredi kod]
Literatura[uredi | uredi kod]
- Živaković-Kerže, Zlata (2006). Stradanja i pamćenja (Holokaust u Osijeku i život koji se nastavlja), Osijek: Židovska općina Osijek – Tiskara Pauk d.o.o., Cerna. ISBN 953-6659-24-7