Na rubu znanosti

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Na rubu znanosti
Logo emisije
Žanrdokumentarna serija/ talk show
KreatorBožidar Domagoj Burić
Razvio/laKrešimir Mišak
RežijaMislav Hudoletnjak
VoditeljKrešimir Mišak
GlasoviMatija Lovrec
Miljenko Kokot
Drago Celizić
Uvodna temaMaro Market
Krešimir Mišak
Davor Pečarina
Mislav Hudoletnjak
Zemlja porijekla Hrvatska
Jezik/cihrvatski
Broj epizoda300
Produkcija
Izvršni producent(i)Miro Mioč
Montažer(i)Zdravko Borko
Mladen Radaković
FotografijaBoro Tica
Postavke kamereZlatko Milošević
Zlatko Paladinić
Željko Pecotić
Hrvoje Jambrek
Trajanje50-60 min.
Producentska kompanija/eHRT
Emitiranje
Originalno prikazivanjeoktobar 2002. – još traje

"Na rubu znanosti" je hrvatska televizijska emisija koja se emitira na televizijskom kanalu HRT 1 od listopada 2002. svakog ponedjeljka kasno navečer, oko 23 sata. Emisija je ubrzo postala vrlo popularna zbog polemiziranja neobjašnjivih, paranormalnih fenomena i misterija.

U prvoj sezoni, 2002./2003., svaka emisija emitirala se jednom mjesečno, a trajanje svake epizode iznosilo je 60 minuta. U drugoj sezoni 2003./2004., emisije su emitirane dva puta mjesečno. Od treće sezone 2004./2005. emisije su krenule u tjednom režimu emitiranja što traje do današnjeg dana. Od šeste sezone 2007./2008. trajanje svake epizode iznosi 45 minuta.

Koncept[uredi | uredi kod]

Autor i voditelj Krešimir Mišak u emisiji govori o neobičnim i neobjašnjivim fenomenima u alternativnoj znanosti i svijetu. Razvitak emisije bio je potpuno slučajan. Urednik Znanstveno-obrazovnog programa Božidar Domagoj Burić je zamislio cijelu jednu emisiju sa paranormalnim tematikom te je, zajedno sa Jasnom Ulagom, pitao Miška bi li ju osmislio i vodio, na što je on pristao[1][2]. Režiser Mislav Hudoletnjak, istraživač i koscenarist Giuliano Marinković, organizatorica Sanja Knez i novinari Matej Crnogaća i Božidar Essert ubrzo su se priključili projektu, dobili svoj vlastiti studio sa kulisom, te je tako nastala emisija "Na rubu znanosti".[1]

Mišak je u to vrijeme radio na Hrvatskom radiju te, prema vlastitom priznanju, "nije znao ništa o televiziji", ali je svejedno prihvatio ponudu za emisiju jer je to smatrao kao "izlet".[2] Nakon što je napravio deset emisija u jednoj godini, potkraj 2003. je smatrao da "više nema tema",[2] a onda su mu ponudili i drugu sezonu, s tim da bi se emisija prikazivala dva puta mjesečno. Po vlastitoj izjavi, on je prihvatio iako je "smatrao da je to nemoguće" raditi svaka dva tjedna.[2] Potom se emisija počela emitirati tjedno, no on je izjavio da je uspio jer je "promijenio kut gledanja" i počeo ubacivati teme iz futurizma i kreacionizma, a na sreću u Hrvatskoj su se počele održavati razne konferencije posevećene alternativi koje su mu pružile dodatno nadahnuće.[2] Mišak sam bira goste a po vlastitim tvrdnjama najdraže teme su mu ufologija, alternativna arheologija i utjecaj svijesti na svijet.[1]

U sijecnju 2004. emitiran je i dokumentarac "Nebo NLO-a" u trajanju od 60 minuta koji je sadržavao priloge iz prijašnjih emisija o NLO-ima uz nove materijale poput intervjua s očevicima i istraživačima iz Hrvatske. Dokumentarac je bio veoma gledan i bio je tada učestalo komentiran na forumima i Usenetu, što je dovelo do još veće popularnosti emisije.

Emisija je od 2002./2003. emitirana jednom mjesečno, no od 2004./2005., emitirana je tjedno zbog velike popularnosti.

Koncept kvaziznanstveno-obrazovne emisije, koja traje oko 60 minuta, je da voditelj Mišak najčešće sa dva gosta diskutira o tim fenomenima o kojima su još pripremljena oko 3 kratka priloga sastavljenih iz arhiva. Sam Mišak je u jednom intervjuu izjavio o svojoj emisiji:

Kao i mnogi klinci, čitao sam knjige o bermudskom trokutu, NLO-ima, Dänikena i knjige o raznim drugim misterijama. Nastavio sam s određenim časopisima, a u njima su se predstavljale i neke knjige, kroz koje sam i puno prije početka rada na emisiji za neke teme - poput paleokontakata, alternativnih teorija o podrijetlu čovjeka ili Atlantide - bio “doktor”, za druge sam načuo, ali s većinom onih kojima sam se do danas bavio u emisiji ipak nisam bio pretjerano upućen već sam ih naučio kroz emisiju. S obzirom na ozbiljnost i opsežnost mnogih od tih tema, drago mi je da mogu, svima onima kojima je umor jači od volje da gledaju emisiju “Na rubu znanosti” oko ponoći, najaviti suradnju s magazinom “Vizionar”, čiji je prvi broj objavljen u ožujku. Na stranicama tog mjesečnika detaljno će se i stručno predstavljati mnoge teme iz emisije.[3]

Među gostima u emisiji su bili i analitičar ufologije Giuliano Marinković, dipl. ing. Božidar Kemić, Ivan Šimatović, mr. sc. Ilija Rkman, mr. sc. Aleksandar Žiljak, Miroljub Petrović, prof.dr.sc Slobodan Ribarić, Biserka Blašković, Ivana Petrušić i drugi.

Među slavnijim gostima izdvajaju se Edgar Mitchell, Lynne McTaggart, Michael Cremo i David Icke.

Teme[uredi | uredi kod]

Voditelj Krešimir Mišak

Slijedi popis naslova/tema koji su već bile na emisiji:

Kritike i znamenitosti[uredi | uredi kod]

Neki su prigovarali da emisija paranormalne teme previše okreće široj publici i da ih trivijalno obrađuje.

Stjepan Gjurinek i Ivan Šimatović u emisiji su premijerno predstavili svoju knjigu Čovjek i NLO - Dolazimo u miru 2005. Dr. Lidija Gajski je 2009. također u emisiji predstavila svoju kontroverznu knjigu "Lijekovi ili priča o obmani".

21. rujna 2009. emitirana je epizoda "David Icke o Europskoj uniji" u kojoj je Icke ponovio svoje negativno stajalište prema EU, za koju smatra da se pretvara u centraliziranu super-državu, te se izravno osvrnuo na situaciju u Hrvatskoj i njenom pristupu toj organizaciji:

Kada sam hodao po ulicama Zagreba, primjetio sam da po vladinim zgradama i drugim institucijama zastava EU stoji izravno uz hrvatsku. Koliko sam shvatio, to je već dugo tako običaj. A Hrvatska još ni nije članica EU. Znači to je već dogovorena stvar. Vi mjesečarite u ponor...Velika Britanija ima skoro 70 milijuna stanovnika, a nas su EU birokrati upili i diktiraju nam. Hrvatska je državica od samo 5 milijuna stanovnika. Nju će EU sa svojih 500 milijuna stanovnika jednstavno progutati. Biti ćete zaprepašteni kako će vam se životi promijeniti čim uđete u tu organizaciju. A sve se to događa bez ikakve rasprave u vladi i oporbi. To je nacionalna sramota.[5][6]

– David Icke o Europskoj Uniji

Znakovito je to što je to bila jedna od prvih emisija koje su se emitirale na javnoj Hrvatskoj Radio Televiziji koje su izrazito negativno izrazile stajalište prema EU članstvu. Većina emisija na HRT-u pozitivno piše o toj organizaciji i lobira za ulazak, pošto je postojala čak i emisija za djecu koja je obrađivala tu temu, "Abeceda EU".

30. studenog 2009. emisija je ugostila kontroverznu austrijsku novinarku Jane Burgermeister koja je tvrdila da je virus svinjske gripe pušten namjerno na svijet te je uložila kaznenu prijavu američkom FBI-u protiv Svjetske zdravstvene organizacije, Ujedinjenih naroda i nekoliko visokih vladinih i farmaceutskih dužnosnika zaduženih za cjepiva. Emisija je također podigla buru pošto su je neki kritizirali, a drugi hvalili[7]

Zanimljivo je i to što je nedugo nakon početka emitiranja "Na rubu znanosti" dobila svoju talijansku emisiju "blizankinju" koja se je, također ponedjeljkom, počela emitirati 2003. na programu RAI 2; "Voyager - Ai confini della conoscenza" ("Voyager - na rubu znanja").[8]

Peticija znanstvenika 2010.[uredi | uredi kod]

23. svibnja 2010. fizičar dr. Dejan Vinković sa Sveučilišta u Splitu pokrenuo je peticiju koju je potpisalo stotinjak znanstvenika, a u kojoj se tvrdi da HTV u sklopu znanstveno-obrazovnog programa emitira pseudoznanstvenu emisiju “Na rubu znanosti”, čime se krši Zakon o HRT-u i Zakon o elektroničkim medijima. Vinković je programskom vijeću HRT-a, Saboru, Hrvatskom novinarskom društvu i Vijeću za elektroničke medije uputio pritužbu zbog popularne emisije “Na rubu znanosti”, tražeći da se ona iz znanstveno-obrazovnog prebaci u zabavni program. U pismu je optužio institucije koje obavljaju nadzor nad radom HRT-a da ne razlikuju znanost od pseudoznanosti te nisu svjesne štetnosti pseudoznanosti za razvoj institucija. Također, potpisnici peticije negoduju zbog toga što se novac predviđen za znanstveno-obrazovni program troši na emisije neznanstvenoga i neobrazovnog karaktera.[9] Autor i voditelj emisije Mišak Odgovorio je da se znanstvenici koji se bune protiv njegove emisije pozivaju na razne zakone, što za njega znači da traže da se znanstvena istina određuje na sudu, a po njemu: "određivanja znanstvene istine na sudu nikad nisu dobro prošle."[10] Također je napomenuo da su kod njega u emisiji bili mnogi diplomirani znanstvenici i da je "nemoguće odrediti koji su pravi a koji lažni znanstvenici".[11] Na tvrdnju u Vinkovićevoj pritužbi da "ponekad (ali izuzetno rijetko) u emisiji gostuje i poneki znanstvenik", Mišak je u javnom odgovoru napomenuo da je probao izbrojati koliko je doktora znanosti nastupilo u emisijama, ali je odustao kod brojke od pedeset, budući da je bilo previše za brojati.[12] Nasuprot peticiji znanstvenika protiv Miškove emisije, pokrenuta je, putem interneta, protupeticija potpore Mišku i njegovoj emisiji. Ta druga peticija prikupila je oko 23 000 potpisa.

Termini emitiranja[uredi | uredi kod]

Tijekom prvih šest sezona, emitirala se kasno navečer, oko 23 sata. Povremeno je dolazilo do kraćih promjena u rasporedu programa. Emisije su u početku išle utorkom na HRT2, no kasnije je konstantniji termin prebačen u ponedjeljak na kanalu HRT1. U prve dvije sezone postojala je i repriza. Repriza je kasnije ukinuta na standardnim kanalima HRT-a, no i dalje se emitirala subotom ujutro oko 7 sati na kabelskom kanalu HRT +.

U prvoj sezoni, 2002./2003., svaka emisija emitirala se jednom mjesečno, a trajanje svake epizode iznosilo je 60 minuta. U drugoj sezoni 2003./2004., emisije su emitirane dva puta mjesečno. Od treće sezone 2004./2005. emisije su krenule u tjednom režimu emitiranja što traje do današnjeg dana.

Od šeste sezone 2007./2008. trajanje svake epizode iznosi 45 minuta. Od sedme sezone 2008./2009. trajanje svake epizode iznosi 40 minuta. Nakon dugogodišnjih kritika gledatelja o kasnom terminu emitiranja, emisija je u sedmoj sezoni konačno premještena u novi termin emitiranja od 18:30 h. Emisija se sada emitira na televizijskom kanalu HRT 2. U osmoj sezoni (2009./2010.) emisija je dobila i termin reprize, a novo trajanje svake epizode iznosi 50 minuta. Emisija se sada emitira svaki ponedjeljak na kanalu HRT 2 oko 17:05 h dok je repriza isti dan oko 23:30 h na kanalu HRT 1. Skupina gledatelja koja se navikla na noćni termin prigovarala je promjeni termina koja se dogodila u sedmoj sezoni. No, ne treba zaboraviti da su prvih šest sezona drugi gledatelji konstantno lobirali da se emisija prebaci u raniji termin što se i dogodilo u sedmoj sezoni, no time je ukinut noćni termin emitiranja. S dvostrukim terminom emitiranja u osmoj sezoni, zadovoljene su obje skupine gledatelja.

U devetoj sezoni (2010./2011.) opet dolazi do promjene termina. Prvih nekoliko emisija na početku sezone, emisija se emitirala četvrtkom iza 23 sata na kanalu HRT 1. No, termin emitiranja ubrzo se opet mijenja pa se emisija prikazivala svaki petak na kanalu HRT 2. Vrijeme emitiranja uvijek varira, ali općenito se može reći da emisija uvijek počinje negdje poslije 23 sata. U desetoj sezoni emitiranja (2011./2012.) emisiju opet vraćaju na kanal HRT 1, a emitiranje ostaje i dalje petkom iza 23 sata. Repriza ide subotom dva puta na kanalu HRT plus, u terminima oko 14 i 20 sati. U jedanaestoj sezoni (2012./2013.) emitiranje se s petka seli na ponedjeljak na kanalu HTV 1 iza 23 sata. Ovaj put postoje dvije reprize. Prva repriza ide na istom kanalu utorkom oko 5 sati ujutro dok druga ide srijedom na HTV 2 oko 11:30 sati. U rujnu 2012. na kanalu HTV 3 također kreće i poseban reprizni serijal pod naslovom "Antologija prvih emisija" u kojem se emitiraju klasici emisije. U dvanaestoj sezoni (2013./2014.) dolazi do ključne promjene. Emisija se seli na HRT 3 kamo se seli i većina emisija iz znanstveno-obrazovnog programa. Dok većina emisija koje idu na kanalu HTV 3 dijeli isti studio, Na rubu znanosti zadržava svoj prepoznatljiv studio. Emitiranje se i dalje emitira iza 23 sata dok repriza ide na istom kanalu utorkom oko 13 sati.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 „Intervju: Krešimir Mišak”. 3. Zmaj. 2005. Arhivirano iz originala na datum 2012-01-03. Pristupljeno 2009-10-03. 
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Nacional br. 736, "Gospodar tajni i urota s HTV-a"; str 84.-87.; 22. prosinca 2009.; preuzeto 27. prosinca 2009.
  3. ↑ „KREŠIMIR MIŠAK: Sve što radim obojim strašću”. Slobodna Dalmacija. 2006-04-06. Pristupljeno 2009-10-03. 
  4. ↑ Zemaljske kronike: Epizode emisije Na rubu znanosti
  5. ↑ "Na rubu znanosti"; "David Icke o Europskoj uniji"; 21.9.2009.
  6. ↑ „Na rubu znanosti; "David Icke o EU"”. YouTube. 2009-09-25. Pristupljeno 2009-10-03. 
  7. ↑ Jane Burgermeister - tragom Svinjske gripe Arhivirano 2009-12-04 na Wayback Machine-u: Alternativa-forum
  8. ↑ „Voyager - Ai confini della conoscenza - Official site”. Arhivirano iz originala na datum 2010-03-09. Pristupljeno 2012-12-05. 
  9. ↑ Tanja Rudež; Znanstvenici protiv Mišaka: On propagira pseudoznanost, Jutarnji list, 24. svibnja 2010.
  10. ↑ Andro Bernardić, Mišak: Sud ne može određivati što je znanost, a što ne, Večernji list, 24. svibnja 2010
  11. ↑ MIŠAK ZA JUTARNJI: ‘A što je sa znanstvenicima koji su na mojoj strani? Koji su od njih pravi, a koji krivi?’, Jutarnji list
  12. ↑ Mišak: 'Na rubu znanosti' je znanstvena emisija’, T-portal

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Na_rubu_znanosti&oldid=41842321