Hajdar Dodaj

Hajdar Dodaj
Biografski podatci
Datum rođenja	21. 9. 1972. (1972-09-21)
Mjesto rođenja	Đakovica, SFR Jugoslavija
Nacionalnost	Albanac
Vojna karijera
Godine u službi	1991 - 1991 (JNA) 1991 - 1991 (ZNG)
Čin	Vojnik
Ratovi	Rat u Hrvatskoj
Vojska	Jugoslavenska narodna armija Zbor narodne garde
Rod vojske	Kopnena vojska JNA
Jedinice	24. korpus JNA - Kragujevac 12. korpus JNA - Novi Sad

Hajdar Dodaj (Đakovica, 21. 9. 1972), vojnik (regrut) Jugoslovenske narodne armije (JNA) koji je u jeku rata u Hrvatskoj dezertirao i priključio se Zboru narodne garde (ZNG). Pukom srećom je preživio Masakr na Ovčari.

Biografija

Hajdar Dodaj je rođen 21. 9. 1972 u albanskoj porodici u Novom selu kod Đakovice, SAP Kosovo. 1978 godine se preselio sa porodicom u SR Hrvatsku tj. Bjelovar, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Nakon završene srednje škole, 18. 3. 1991 godine započeo je odsluženje vojnog roka u JNA. Bio je stacioniran u Petrovcu na Mlavi u sklopu 24. korpusa JNA - Kragujevac (kragujevački korpus). Dodaj se u sklopu oklopno-mehanizovane jedinice obučavao za nišanđiju na oklopnom transporteru BVP M-80. Prema vlastitom svjedočenju već nakon rata u Sloveniji uočio je da je JNA sve manje jugoslavenska armija, a sve više srpska. U kasarni 24. korpusa, u kojoj je bio smješten Dodaj, je iz dana u dan sve više bilo rezervista iz SR Srbije koji su nosili kokarde i četnička obilježja. U kasarni je uz Dodaja bilo oko 15 ročnika iz SR Hrvatske. Dodaju i drugim ročnicima su svako jutro držani politički govori o formiranju ustaške vojske i dolasku ustaškog režima na vlast u SR Hrvatskoj. Dodaj je nakon rata u Sloveniji, zajedno sa ročnikom Lorencom Duhanajom, odlučio dezertirati iz JNA. Njih dvojica su se uputila prema Požarevcu, kako bi preko Zemuna stigli do Zagreba. Oba dvojica su bila uhvaćena na željezničkom peronu u Zemunu nakon što ih je kondukter prijavio miliciji. Milicija ih je u Topčideru predala Vojnoj policiji JNA koja ih je potom prebacila natrag u Petrovac na Mlavi. Dodaj je zbog dezerterstva osuđen na 60 dana pritvora, uz 21 dan produženja vojnog roka. Odslužio je 35 dana pritvora nakon čega je u sklopu 2. oklopno-mehanizovane jedinice 24. korpus bio prebačen prema Bogojevu, da bi potom sa svojom jedinicom bio raspoređen na terenu kod Bijelog Brda kraj Osijeka. Dodajeva jedinica je imala zadatak napada na Dalj, Erdut i Sarvaš, dok je Dodaj bio zadužen za nošenje municije i stražu. Na položajima u istočnoj Slavoniji Dodaj je bio tri tjedna, nakon čega je bio vraćen u kasarnu u Petrovac na Mlavi. Po povratku opet je bio pritvoren, da bi nakon par dan bio pušten iz pritvora odlukom starješine. Deset dana po puštanju iz pritvora bio je izabran sa još 15 ročnika za dopunu jedinice u Smederevu. Međutim po dolasku u Požarevac pokupili su još nekolicinu vojnika, da bi potom svi skupa bili prebačeni do Sremske Mitrovice. Tamo su formirali jednu jedinicu, gdje su zadužili tenkove, transportere i municiju. Dodaj je u Sremskoj Mitrovici sa svojom novoformiranom jedinicom proveo tri dana, da bi nakon toga svi skupa bili upućeni prema Šidu, te preko Šida na položaje u Negoslavce u sklopu 12. korpusa JNA - Novi Sad (novosadski korpus). Prema svjedočenju Dodaja, istočnoslavonsko ratište je vrvilo srpskim paravojnim formacijama poput Belih orlova, Arkanovih tigrova i ostalih. Početkom septembra 1991, Dodaj je sa svojom jedinicom nakon Negoslavaca bio upućen u Dubravu, predgrađe Vukovara. Ondje su dobili zapovijed da presijeku put između Vukovara i Vinkovaca tj. liniju Vukovar - Vinkovci, Vinkovci - Vukovar. Dodajeva jedinica je izvršila danu zapovijed, tj. presijekli su put između Bogdanovaca i Lušca. Dodaj je na položajima oko Vukovara bio 24 dana, veći dio vremena se nalazio u rovovima gdje mu je bilo naređeno da čuva stražu od neprijateljskih snaga tj. da puca ako tko izađe iz kukuruzišta. Dodaj je kasnije svjedočio da tokom ta 24 dana nije ispalio niti jedan metak. 24. 9. 1991 godine, Dodaj i još četvorica regruta JNA (Lorenc Duhanaj, Samir Hrkić, Srećko Ravlija i Zlatko Zlogleđa) su odlučili dezertirati i predati se ZNG-u. ZNG ih je prebacila do policijske uprave u Vukovaru, gdje su ih smjestili u podrum zgrade. Svi su bili pušteni na slobodu nakon pet dana, te su htjeli napustiti Vukovar za Vinkovce, no kako je Vukovar već bio opkoljen, to nije bilo izvedivo. Dodaj se potom (zajedno sa Duhanajem, Ravlijom i Zlogleđom) odlučio pridružiti snagama Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske (MUP) u čijem je sastavu bio sve do pada grada 18. 11. 1991 tj. do izlaska iz Vukovarske bolnice 20. 11. 1991 godine. Po izlasku iz bolnice Dodaj je sa ostalim zarobljenicima, po naređenju majora JNA Veselina Šljivančanina, bio raspoređen u autobus-e koji su ih trebali prevesti prema Zagrebu. Umjesto Zagreba, autobusima su bili prevezeni u kasarnu JNA u Vukovaru gdje su bili izloženi konstantnom premlaćivanju i verbalnim prijetnjama smrću. Nakon dva sata Dodaj i ostali zarobljenici su autobusima bili prebačeni do Ovčare. Na Ovčari se Dodaj spasio od sigurne smrti nakon što je još jedan regrut JNA, koji je dezertirao, prilikom premlaćivanja zapomagao da je on vojnik JNA i da su ga "zarobile ustaše". Dodaj, Hrkić, Zlogleđa i taj regrut (Petar Kuščević) su potom bili izdvojeni iz hangara, te po nalogu jednog oficira JNA bili odvedeni sa Ovčare u Negoslavce. U Negoslavcima je Dodaj bio pritvoren u podrumu jedne kuće uz konstantnu stražu vojnika JNA. U toj kući je proveo tri dana (zajedno sa Hrkićem, Zlogleđom i Kuščevićem), ispitivali su ga oficiri JNA, a potom i tukli nakon što je Kuščević izjavio da su Dodaj i Zlogleđa dezerteri. U tom podrumu kuće je bilo zarobljeno i oko 20 civila koji su isto tako prolazili torturu od strane četnika i vojnika JNA. Nakon tri dana Dodaja je Vojna policija prebacila u kasarnu JNA u Topčideru, gdje je proveo 14 dana. U Topčideru su Dodaju, uslijed premlaćivanja, polomljena dva rebra i ruka. Nakon Topčidera bio je prebačen u Vojno istražni zatvor u Beogradu. Tamo je zbog dezerterstva iz JNA, krađe naoružanja JNA, rušenje Ustava SFR Jugoslavije i oružane pobune, bio osuđen na pet godina zatvora. Hajdar Dodaj je pušten iz zatvora 20. 11. 1993 godine, da bi po dolasku u Zagreb bio tri tjedna smješten na Institutu za medicinsko istraživanje zbog silnih ozlijeda zadobivenih prilikom premlaćivanja.

Dodaj je u Hrvatskoj više puta davao izjave pravosudnim i policijskim organima, tj. u Bjelovaru i Zagrebu, o svojoj životnoj kalvariji. U Bjelovaru je 1996 godine da izjavu pred sudom u slučaju protiv generala-armije Veljka Kadijevića. 1998 godine svjedočio je na suđenju protiv Slavka Dokmanovića pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u Haagu. 2004 godine, Dodaj je svjedočio na Specijalnom sudu za ratne zločine u Beogradu u sudskom procesu protiv 17 optuženih za ratne zločine počinjene na Ovčari. 2008 godine je bio ponovno saslušan na ponovljenom suđenju za zločine počinjene na Ovčari.