Koordinate: 45° 07′ 25" SGŠ, 19° 13′ 21" IGD
Šid je gradsko naselje u opštini Šid u Sremskom okrugu, smešten na padinama Fruške gore. Prema popisu iz 2002. bilo je 16.311 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 14.275 stanovnika).
Nadmorska visina je 104 m. To je sedište najzapadnije opštine Srema, veoma slikovit i živopisan kraj između reke Dunav i pitomih obronaka Fruške gore na severu i reke Save na jugu. Oblast na kojoj je izgrađen Šid je voćarsko vinogradarski kraj, sa velikim vinskim podrumom. U sklopu poljoprivrede razvijena je i prehrambena industrija, posebno prerada žita, savremena industrijska klanica i fabrika za proizvodnju jestivog ulja, kao i tekstilna industrija i trikotaža. Opština ima veoma privlačan turistički potencijal, naročito za lov i ribolov. U gradu se nalazi spomen kuća i galerija poznatog slikara Save Šumanovića. Kako i kada je Šid formiran kao naselje, naučno utvrđenih istorijskih podataka nema, postoje samo razne pretpostavke. Početkom 18-og veka Šid je bio jedno od najvećih naselja između Vinkovaca, Vukovara i Sremske Mitrovice. Za procene o veličini i značaju Šida postoje pismeni podaci. Najraniji pomen iz toga vremena je podatak da je u Šidu umro Luka Natalis 1702. godine, vikar apostolskog poslanstva.
Prvi podaci o Šidu su iz XVIII. stoljeća, kada je ovo naselje bilo u Podunavskoj vojnoj granici. U XIX. stoljeću mjesto naseljavaju Srbi i Rusini iz Ruskog Krstura i Kucure, zatim Slovaci iz Gložana i Pivnica. Početkom XX. stoljeća Šid se razvija kao gradsko naselje. Do 1918. Šid je bio u sastavu Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije kao dijela Austro- Ugarske. Od 1939.- 1945. je bio dio Banovine Hrvatske, odnosno NDH. Rano se javlja radnički pokret, a u narodnooslobodilačkom ratu čitavo područje bilo je aktivno u organiziranju borbi protiv neprijatelja. Završne operacije za oslobođenje Jugoslavije početkom 1945. godine (Srijemski front) vođene su u okolini Šida. U jesen 1991. Šid je za vrijeme bitke za Vukovar bombardiran od hrvatskih snaga pri čemu su poginula 4 civila.
U blizini sela Privina Glava nalazi se manastir Privina Glava, po legendi manastir je dobio je ime po osnivaču, vlastelinu Privi (ili Pribi) iz 12. veka. U gradu nalazi se takozvani Ruski dvor, bivši letnjikovac grko-katoličkih episkopa iz 18. veka.
U naselju Šid živi 12.825 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,1 godina (36,5 kod muškaraca i 39,6 kod žena). U naselju ima 5.510 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,96.
Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.
- Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
|
|
Stanovništvo prema polu i starosti [2]
|
|
m |
|
|
ž |
| ? |
47 |
|
|
53 |
| 80+ |
55 |
|
|
170 |
| 75-79 |
122 |
|
|
249 |
| 70-74 |
250 |
|
|
384 |
| 65-69 |
373 |
|
|
454 |
| 60-64 |
389 |
|
|
487 |
| 55-59 |
363 |
|
|
425 |
| 50-54 |
569 |
|
|
616 |
| 45-49 |
734 |
|
|
718 |
| 40-44 |
645 |
|
|
720 |
| 35-39 |
572 |
|
|
604 |
| 30-34 |
536 |
|
|
524 |
| 25-29 |
567 |
|
|
525 |
| 20-24 |
576 |
|
|
626 |
| 15-19 |
641 |
|
|
580 |
| 10-14 |
496 |
|
|
522 |
| 5-9 |
490 |
|
|
448 |
| 0-4 |
413 |
|
|
368 |
| prosek |
36.5 |
|
|
39.6 |
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002.
| Godina popisa |
1948. |
1953. |
1961. |
1971. |
1981. |
1991. |
2002. |
| Broj domaćinstava |
2008 |
2211 |
2758 |
3759 |
4590 |
4878 |
5510 |
|
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002.
| Broj članova |
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
8 |
9 |
10 i više |
Prosečan broj članova |
| Broj domaćinstava |
1006 |
1338 |
1141 |
1342 |
412 |
190 |
50 |
16 |
7 |
8 |
2.96 |
|
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002.
| Godina popisa |
1948. |
1953. |
1961. |
1971. |
1981. |
1991. |
2002. |
| Broj domaćinstava |
6439 |
1938 |
4059 |
227 |
173 |
42 |
7135 |
|
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002.
| Broj članova |
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
8 |
9 |
10 i više |
Prosečan broj članova |
| Broj domaćinstava |
1442 |
4102 |
1193 |
373 |
25 |
|
|
|
|
|
|
|
Stanovništvo prema delatnosti koju obavlja
| Pol |
Ukupno |
Poljoprivreda, lov i šumarstvo |
Ribarstvo |
Vađenje rude i kamena |
Prerađivačka industrija |
Proizvodnja i snabdevanje... |
Građevinarstvo |
Trgovina |
Hoteli i restorani |
Saobraćaj, skladištenje i veze |
| Muški |
3097 |
249 |
- |
- |
806 |
47 |
112 |
419 |
76 |
347 |
| Ženski |
2168 |
95 |
- |
- |
447 |
17 |
14 |
480 |
68 |
68 |
| Oba |
5265 |
344 |
- |
- |
1253 |
64 |
126 |
899 |
144 |
415 |
| Pol |
Finansijsko posredovanje |
Nekretnine |
Državna uprava i odbrana |
Obrazovanje |
Zdravstveni i socijalni rad |
Ostale uslužne aktivnosti |
Privatna domaćinstva |
Eksteritorijalne organizacije i tela |
Nepoznato |
| Muški |
37 |
52 |
247 |
67 |
94 |
97 |
- |
- |
447 |
| Ženski |
71 |
67 |
149 |
197 |
227 |
74 |
3 |
- |
191 |
| Oba |
108 |
119 |
396 |
264 |
321 |
171 |
3 |
- |
638 |
- ↑ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
- ↑ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7