Biljno ulje

Izvor: Wikipedia
Biljna ulja, s leva na desno: pirinačano ulje, suncokretovo ulje, kikiriki ulje, sojino ulje, kukuruzno ulje, maslinovo ulje, suncokretovo ulje
Biljno ulje u plastičnim kesama za prodaju na Tajlandu
Pogon za preradu maslina i proizvodnju maslinovog ulja

Biljna ulja se dobijaju iz plodova ili semenja velikog broja biljaka. Postoji oko 300 vrsta biljnih kultura iz kojih se mogu ekstrahovati ulja i masnoće.

Svojstvo biljnih ulja[uredi - уреди]

Biljna ulja[1] zbog prisustva velikih količina polinezasićenih masnih kiselina imaju visoku biološku aktivnost i niz antisklerotičnih svojstava. Polinezasićene masne kiseline ulaze u sastav svih životno važnih kompleksa:

Osnovne osobenosti u hemijskom sastavu biljnih ulja su u tome što u njima apsolutno nema holesterola. Polinezasićene masne kiseline doprinose izbacivanju holesterola iz organizma, putem pretvaranja holesgerina u lako rastvorljiva jedinjenja.

  • Doprinese elastičnosti krvnih sudova.
  • Učestvuju u razmeni masti i holesterina, na osnovu čega se pretvaraju u vitamine (vitamin F).

Biljna ulja su sastavni deo svakodnevne ishrane zbog svoje hranljive vrednosti. Upotrebom 30% životinjskih masti, 70% biljnih ulja obezbeđuje se optimalna balansiranost masnih komponenti hrane i njihova najveća punovrednost. Dobra kulinarska i ukusna svojstva, lak način dobijanja i niska cena učinili su da biljna ulja danas postanu, jedan od najrasprostranjenijih proizvoda.

Kvalitet biljnih ulja[uredi - уреди]

Visoki sadržaj nezasićenih masnih kiselina i drugih lako oksidišućih materija, dovodi do lakog sgvaranja produkata oksidacije. Što se biljno ulje duže čuva i što su slabiji uslovi njegovog čuvanja (prisustvo svetlosti, rđavi zapušači, neadekvatno pakovanje) u njemu se znatnije nakupljaju toksični produkti oksidacije. Sprečavanje oksidacije se postiže dodavanjem vitamina E koji ima antioksidativna svojstva.

Vrste biljnih ulja[uredi - уреди]

Sadržaj masnih kiselina u raznim vrstama ulja[uredi - уреди]

Naziv ulja Mono nezasićene
masne kiseline
u %
Poli nezasićene
masne kisetine
u %
Zasićene masne
kiseline
u %
Omega 3 masna
kiseline
u %
Kometar
Bademovo ulje 65 28 7 - izvor vitamina E
Avokadovo ulje 65 18 17 - izvor vitamina E i fitosterola
Ulje od repice 62 31 8 da sadrži Omega 3 masna kiseline
Kokosovo ulje 6 6 92 visoki sadržaj zasićenih masnih kiselina
Ulje od kukuruza 25 62 13 da prihvatljivo
Ulje od semena lana 18 75 10 da osetljivo na toplotu
Ulje od koštica grožđa 17 73 10 - izvor vitamina E i Omega 6 masna kiseline
Ulje od lešnika 82 11 7 da izvor vitamina E i zagrevanjem menja miris
Ulje od konoplje 15 75 10 da ima antiinflamatorno svojstvo
Ulje makadami oraha 84 3 13 da bogato antioksidansima
Maslinovo ulje 78 8 14 da preporučuje se kao najbolje
Palmino ulje 38 10 52 - veliki sadržaj zasićenih masnih kiselina
Ulje kikirikija 48 34 18 - izvor vitamina E i fitosterola
Ulje od semenki tikve 32 53 15 da izvor Omega 6 masna kiseline
Pirinčano ulje 46 28 26 da izvor vitamina E
Suncokretovo ulje 14 79 3 - povećan sadržaj monozasićenih masnih kiselina
Ulje od susama 41 44 15 - ima miris na lešnik
Sojino ulje 25 60 15 da izvor Omega 6 masna kiseline
Ulje čaja 82 8 10 da sadrži nešto vitamina E
Orahovo ulje 24 67 9 da vrhunsko ulje
Ulje od klica pšenice 22 61 17 da izvor vitamina E i Omega 6 masna kiseline

Reference[uredi - уреди]

Literatura[uredi - уреди]

  • Beare-Rogers, J.L. (1983). "Trans and positional isomers of common fatty acids". In H.H. Draper. Advances in Nutritional Research (Plenum Press, New York) 5: 171–200. PMID 6342341. 
  • Berry, E.M. and Hirsch, J. (1986). "Does dietary linolenic acid influence blood pressure?". American Journal of Clinical Nutrition 44: 336–340. 
  • Beyers, E.C. and Emken, E.A. (1991). "Metabolites of cis, trans, and trans, cis isomers of linoleic acid in mice and incorporation into tissue lipids". Biochimica et Biophysica Acta 1082: 275–284. 
  • Birch, D.G., Birch, E.E., Hoffman, D.R., and Uauy, R.D. (1992). "Retinal development in very-low-birth-weight infants fed diets differing in omega-3 fatty acids". Investigative Ophthalmology and Visual Science 33 (8): 2365–2376. 
  • Birch, E.E., Birch, D.G., Hoffman, D.R., and Uauy, R. (1992). "Dietary essential fatty acid supply and visual acuity development". Investigative Ophthalmology and Visual Science 33 (11): 3242–3253. 
  • Brenner, R.R. (1989). A.J. Vergroesen and M. Crawford. ur. Factors influencing fatty acid chain elongation and desaturation, in the role of fats in human nutrition (2 izd.). Academic Press, London. str. 45–79. 
  • "Report of the task force on trans fatty acids", British Nutrition Foundation.
  • "Central Soya annual report".
  • Emken, E. A. (1984). "Nutrition and biochemistry of trans and positional fatty acid isomers in hydrogenated oils". Annual Reviews of Nutrition 4: 339–376. 
  • Enig, M.G., Atal, S., Keeney, M and Sampugna, J. (1990). "Isomeric trans fatty acids in the U.S. diet". Journal of the American College of Nutrition 9: 471–486. 
  • Ascherio, A., Hennekens, C.H., Baring, J.E., Master, C., Stampfer, M.J. and Willett, W.C. (1994). "Trans fatty acids intake and risk of myocardial infarction". Circulation 89: 94–101. 
  • Gurr, M.I. (1983). "Trans fatty acids: Metabolic and nutritional significance". Bulletin of the International Dairy Federation 166: 5–18. 
  • Hui Y. H., ur. Bailey's Industrial Oil and Fat Products. 
  • Koletzko, B. (1992). "Trans fatty acids may impair biosynthesis of long-chain polyunsaturates and growth in man". Acta Paediatrica 81: 302–306. 
  • Lief, Alfred (1958). It floats: The story of Procter & Gamble. Rinehart. 
  • MacMillen, Harold W. (1967). Mr. Mac and Central Soya: the foodpower story. Newcomen Society. 
  • Marchand, C.M. (1982). "Positional isomers of trans-octadecenoic acids in margarine". Canadian Institute of Food Science and Technology Journal 15: 196–199. 
  • Mensink, R.P., Zock, P.L., Katan, M.B. and Hornstra, G. (1992). "Effect of dietary cis-and trans-fatty acids on serum lipoprotein[a] levels in humans". Journal of Lipid Research 33: 1493–1501. 
  • Siguel, E.N. and Lerman, R.H. (1993). "Trans fatty acid patterns in patients with angiographically documented coronary artery disease". American Journal of Cardiology 71: 916–920. 
  • Troisi, R., Willett, W.C. and Weiss, S.T. (1992). "Trans-fatty acid intake in relation to serum lipid concentrations in adult men". American Journal of Clinical Nutrition 56: 1019–1024. 
  • Willett, W.C., Stampfer, M.J., Manson, J.E., Colditz, G.A., Speizer, F.E., Rosner, B.A., Sampson, L.A. and Hennekens, C.H. (1993). "Intake of trans fatty acids and risk of coronary heart disease among women". The Lancet 341: 581–585. 
  • Gupta, Monoj K. (2007). Practical guide for vegetable oil processing. AOCS Press, Urbana, Illinois. ISBN 978-1-893997-90-5. 
  • Jee, Michael, ur. (2002). Oils and Fats Authentication. Blackwell Publishing, Oxford, England. ISBN 1-84127-330-9. 
  • Salunkhe, D.K., Chavan, J.K., Adsule, R.N. and Kadam, S.S. (1992). World Oilseeds – Chemistry, Technology, and Utilization. Van Nostrand Reinhold, New York. ISBN 0-442-00112-6. 

Vanjske veze[uredi - уреди]