Vitamin E

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Vitamin E
Klinički podaci
AHFS/Drugs.com MedFacts, prirodni proizvodi
Identifikatori
ATC kod A11H
Hemijski podaci
Formula C29H50O2 
Mol. masa 416,68
Farmakoinformacioni podaci
Trudnoća ?
Pravni status

Vitamin E je grupa od osam jedinjenja rastvornih u masnoći, koja obuhvata tokoferole i tokotrienole.[1] Među različitim formama vitamina E, γ-tokoferol je najčešći u severno američkoj ishrani, dok α-tokoferol ima taj status u Evropi.[2] γ-Tokoferol se može naći u kukuruznom ulju, sojinom ulju, margarini i prelivima za salatu.[3][4] α-Tokoferol je biološki najaktivnija forma vitamina E. Ova varijanta vitamin E je obilata u ulju pšeničnih klica, suncokreta, i šafranike.[4][5] On je u masti rastvoran antioksidans koji zaustavlja produkciju reaktivnih vrsta kiseonika formiranih tokom oksidacije masti.[6][7][8]

Poznato je osam tokoferola (svi su alkoholi) sa aktivnošću vitamina E dok se najvažnijim smatra α-tokoferol koji čini 90% tokoferola u životinjskim tkivima i pokazuje značajnu biološku aktivnost. α-Tokoferol je derivat kromana s izoprenoidnim pobočnim lancem. Ono je zelenkastožuto viskozno ulje koje je netopivo u vodi, a topivo u alkoholu i biljnim uljima. Vitamin E nije dobro držati uz plastiku jer se veže za nju što bi izazvalo razne probleme.

Tokoferoli su u pravilu vrlo rasprostranjeni u hrani. Bogati izvor vitamina E su biljna ulja posebno suncokretovo, sjemenke, bademi, kikiriki, jaja i dr. Preporučene dnevne količine su za odraslu ženu 8 mg, a za odraslog zdravog muškarca su 10 mg.

Kao oksidans vitamin E spriječava oksidaciju polizasićenih masnih kiselina (membranskih lipida) te reagira sa slobodnim radikalima.

Nedostatak ovog vitamina je vrlo rijedak, a može se pojaviti jedino nakon iscrpljenosti i neadekvatne prehrane koja traje mjesecima. Poznato je da prekomjerne količine vitamina E ne uzrokuju veća oštećenja.

Zdravstveni efekti[uredi | uredi kod]

Dok se inicijalno mislilo da suplementacija vitaminom E može da ima pozitivni uticaj na zdravlje, istraživanja nisu potvrdila tu pretpostavku.[9] Vitamin E ne umanjuje mortalitet kod odraslih osoba, čak ni u velikim dozama,[10] i može neznatno da ga poveća.[11] On ne poboljšava kontrolu nad krvnim šećerom kod ljudi sa šećernom bolešću[10], niti smanjuje rizik od moždanog udara.[12] Dnevna suplementacija vitamina E ne umanjuje rizik od kancera prostate, a može da dovede do njegovog povećanja.[13] Ispitivanja njegove uloge u makularnoj degeneraciji su u toku.[14]

Deficijencija[uredi | uredi kod]

Deficijencija vitamina E može da uzrokuje:

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Brigelius-Flohe B, Traber (1999). „Vitamin E: function and metabolism”. FASEB 13: 1145–1155. 
  2. Traber MG (1998). „The biological activity of vitamin E”. The Linus Pauling Institute. Pristupljeno 2011-03-06. 
  3. Bieri, JG; Evarts (1974). „γ-Tocopherol: metabolism, biological activity and significance in human vitamin E nutrition”. American Journal of Clinical Nutrition 27 (9): 980–986. PMID 4472121. 
  4. 4,0 4,1 4,2 Brigelius-Flohé R, Traber MG (1999-07-01). „Vitamin E: function and metabolism”. FASEB J. 13 (10): 1145–55. PMID 10385606. 
  5. Reboul E, Richelle M, Perrot E, Desmoulins-Malezet C, Pirisi V, Borel P (2006-11-15). „Bioaccessibility of carotenoids and vitamin E from their main dietary sources”. Journal of Agricultural and Food Chemistry 54 (23): 8749–8755. DOI:10.1021/jf061818s. PMID 17090117. 
  6. National Institute of Health (2009-04-05). „Vitamin E fact sheet”. 
  7. Herrera; Barbas, C (2001). „Vitamin E: action, metabolism and perspectives”. Journal of Physiology and Biochemistry 57 (2): 43–56. DOI:10.1007/BF03179812. PMID 11579997. 
  8. Packer L, Weber SU, Rimbach G (February 2001). „Molecular aspects of α-tocotrienol antioxidant action and cell signalling”. Journal of Nutrition 131 (2): 369S–73S. PMID 11160563. 
  9. Haber, David (2006). Health promotion and aging : practical applications for health professionals (4th ed. izd.). New York, NY: Springer Pub. str. 280-. ISBN 9780826184634. 
  10. 10,0 10,1 Abner, EL; Schmitt, FA, Mendiondo, MS, Marcum, JL, Kryscio, RJ (2011). „Vitamin E and all-cause mortality: a meta-analysis”. Current aging science 4 (2): 158–70. PMID 21235492. 
  11. Bjelakovic, G; Nikolova, D, Gluud, LL, Simonetti, RG, Gluud, C (2008-04-16). Bjelakovic, Goran. ur. „Antioxidant supplements for prevention of mortality in healthy participants and patients with various diseases”. Cochrane database of systematic reviews (Online) (2): CD007176. DOI:10.1002/14651858.CD007176. PMID 18425980. 
  12. Bin, Q; Hu, X, Cao, Y, Gao, F (2011). „The role of vitamin E (tocopherol) supplementation in the prevention of stroke. A meta-analysis of 13 randomized controlled trials”. Thrombosis and haemostasis 105 (4): 579–85. DOI:10.1160/TH10-11-0729. PMID 21264448. 
  13. Haederle, Michael. „Vitamin E Supplements Raise Risk of Prostate Cancer”. Health Discovery. AARP. Pristupljeno 2011-11-11. 
  14. Olson, JH; Erie, JC, Bakri, SJ (2011). „Nutritional supplementation and age-related macular degeneration.”. Seminars in ophthalmology 26 (3): 131–6. PMID 21609225. 
  15. Traber J Atkinson (2007). „Vitamin E, Antioxidant and Nothing More”. Free radical biology & medicine 43 (1): 4–15. DOI:10.1016/j.freeradbiomed.2007.03.024. PMC 2040110. PMID 17561088. 
  16. 16,0 16,1 16,2 16,3 16,4 Office of Dietary Supplements. „Vitamin E Professional Fact Sheet”. National Institutes of Health. Pristupljeno 2010-08-14. 
  17. 17,0 17,1 17,2 17,3 17,4 Institute of Medicine. Food and Nutrition Board. Dietary Reference Intakes: Vitamin C, Vitamin E, Selenium, and Carotenoids. Washington, DC: National Academy Press, 2000.
  18. 18,0 18,1 18,2 18,3 18,4 Kowdley KV, Mason JB, Meydani SN, Cornwall S, Grand RJ (June 1992). „Vitamin E deficiency and impaired cellular immunity related to intestinal fat malabsorption”. Gastroenterology 102 (6): 2139–42. PMID 1587435. 

Literatura[uredi | uredi kod]

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]