Baza (hemija)
Baza ili lužina je jedna od osnovnih kategorija hemijskih jedinjenja.
Po klasičnoj, jonskoj teoriji Arenijusa baza je hemijsko jedinjenje, koje u vodenom rastvoru, usled disocijacije izdvajanjem jona OH−, povećava njihovu koncentraciju, a smanjuje koncentraciju H+ jona (povećava pH rastvora). Arenijusove baze su rastvorljive u vodi i ovi rastvori uvek imaju pH veći od 7.
Po protolitičkoj teoriji, baza je svako hemijsko jedinjenje koje je akceptor (primalac) katjona vodonika (
), tj. protona, u uslovima date reakcije.
Npr. u reakciji:

jedinjenje HA je kiselina, a jedinjenje B baza.
Hemijska jedinjenja (sa izuzetkom nekoliko veoma jakih kiselina i baza) mogu u zavisnosti od uslova da vrše ulogu kiseline ili baze – ovakva jedinjenja se zovu amfoterna jedinjenja.
Najnoviju i najprihvaćeniju opštu definiciju baze dao je Luis: Baza je jedinjenje, koje je donor (davalac) elektronskog para u uslovima date hemijske reakcije.
Sadržaj/Садржај |
Osobine [uredi - уреди]
Mahom su u čvrstom agregatnom stanju, lužnatog okusa (okus sapuna, pepela) djelimično rastvorljive u vodi. Laknus papir boje u plavo.
Dobijanje baza [uredi - уреди]
Oksid metala + voda ----> baza
MgO + H2O ---> Mg(OH)2
Metal + voda ----> baza
2Na + 2H2O ---> 2NaOH + H2
Neke baze [uredi - уреди]
- NaOH - natrijeva baza
- Ca(OH)2 - kalcijeva baza
- Al(OH)3 - aluminijeva baza
- KOH - kalijeva baza
- NH4OH - amonijeva baza
- Fe(OH)2- gvožđe II baza
- Fe(OH)3- gvožđe III baza
- Cu(OH)- bakar I baza
- Cu(OH)2- bakar I baza
- Mg(OH)2-magnezijum baza