Hemijska ravnoteža
Hemijska ravžnoteža je stanje u reakcionom sistemu pri kojem se koncentracije reaktanata i produkata ne menjaju tokom vremena.[1] Do ravnoteže obično dolazi kada se kod povratnih hemijskih reakcija brzine rakcija u oba smera izjednače. To ne znači da su brzine jednake nuli nego da su, ma kolike bile, brzine hemijskih reakcija u oba smera izjednačene.[2]
Opšti primer bi izgledao ovako:

Na osnovu zakona o dejstvu masa i činjenice da su, po postizanju ravnoteže, brzine reakcije u levo i u desno jednake može se napisati sledeće:
![K_{eq} \equiv \frac{k_{AB}}{k_{CD}} =
\frac{\left[C\right]^{p} \left[D\right]^{q}} {\left[A\right]^{m} \left[B\right]^{n}}](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/sh/math/6/e/f/6ef5fb43fe262e3829e065f0049d3f61.png)
Znajući konstantu ravnoteže (Keq) na osnovu ravnotežnih koncentracija ostalih učesnika moguće je izračunati nepoznatu ravnotežnu koncentraciju preostalog učesnika u reakciji.
Daleko zanimljiviji i važniji su uticaji promene faktora pod kojima se reakcija odvija (temperatura, pritisak, koncentracije...) na ravnotežu reakcije.[3][1] Pretpostavke u vezi sa ovim daje Le Šateljeov princip. On ima velike praktične implikacije.
[uredi - уреди] Literatura
- ↑ 1.0 1.1 Peter Atkins, Loretta Jones. Chemical Principles: The Quest for Insight, 2nd. ISBN 0716757010.
- ↑ Gold Book definition.
- ↑ James E. Brady, Fred Senese. Chemistry: Matter and Its Changes, 4th. ISBN 0-471-21517-1.