Elektrolitska disocijacija
Elektrolitska disocijacija, "rastavljanje" elektrolita na ione otapanjem ili taljenjem, što je uzrok električne vodljivosti njihovih otopina ili talina.
Disocijacija u kemiji i biokemiji je proces u kojem se općenito ionski spojevi (kompleksi, molekule ili soli) razdvajaju ili rastavljaju na manje djelove, molekule ione radikale, u reverzibilnom porcesu. To je proces suprotan procesu asocijacije.
Elektrolitsku disocijaciju otapanjem u vodi prvi je 1887. objasnio S. A. Arrhenius. Disocijacija tzv. pravih elektrolita, koji se i prije disocijacije sastoje od iona (ionski kristali), događa se samo otapanjem, a na rastavljenim se ionima nakupljaju molekule otapala (solvatacija). Međutim disocijacija tzv. potencijalnih elektrolita, koji se prije disocijacije ne sastoje od iona, događa se tek reakcijom njihovih molekula s molekululama otapala.
Stupanj disocijacije molekula ovisi o naravi elektrolita, koncentraciji i temperaturi, a određuje se mjerenjem električne vodljivosti otopine. On je to viši što je otopina elektrolita razrjeđenija. Visok stupanj disocijacije pokazuju jake kiseline, jake baze i soli jakih kiselina i jakih baza. U vrlo razrijeđenim vodenim otopinama disocirane su gotovo sve jedinke tih elektrolita. Sama voda slab je elektrolit i neznatno je disocirana, pa jedna litra sadržava tek po 10-7 mola iona H+ i OH-. Umnožak tih dviju koncentracija stalan je u svim vodenim otopinama (pH). Arrheniusova teorija elektrolitske disocijacije protumačila je važne kemijske pojave (reakcije elektrolita, njihovu električnu provodnost (provodljivost), odstupanje njihova osmotskoga tlaka). Više o elektrolitskoj disocijaciji, pod člankom (pod kojim i ona spada, kemijska grana) elektroliza.
[uredi - уреди] Konstanta disocijacije
Za reverzibilnu disocijaciju
konstanta disocijacije (Kd) pokazuje omjer disocirane i nedisocirane sastavine.
[uredi - уреди] Soli
Disocijacija soli u otopinama znači separaciju na katione i anione. Sol se može vratiti u svoje nedisocirano stanje npr. isparavanjem otapala.

![K_d = \frac{[A][B]}{[AB]}](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/sh/math/b/e/e/bee17da58445b2d4f4cc4d8df8428591.png)