Astatan

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Astatovodonik)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Astatan
Spacefill model of hydrogen astatide
Identifikacija
PubChem[1][2] 23996
ChemSpider[3] 22432 DaY
ChEBI 30418
Gmelin Referenca 532398
Jmol-3D slike Slika 1
Svojstva
Molekulska formula HAt
Molarna masa 211 g mol−1
Srodna jedinjenja
Srodna jedinjenja Bizmutin

Cezijum hidrid
bromovodonik
hlorovodonik
fluorovodonik
jodovodonik

 DaY (šta je ovo?)   (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Astatan (vodonik astatid,astatovodonik) je hemijsko jedinjenje sa formulom HAt. Ono se sastoji od atoma astata kovalentnol vezanog za atom vodonika.[4]

Ovo hemijsko jedinjenje manifestuje osobine koje su slične ostalim vodonik halidima. Astatan je zapravo najjača kiselina među njima. Međutim, to je od male koristi, jer se on lako razlaže u elementarni vodonik i astat.[5] Osim toga polu-život raznih izotopa astata je kratak. Elektronegativnosti astata i vodonika su slične, te se At+ jon može formirati.[6] Disocijacija može lako da proizvede negativno naelektrisani vodonik. Astatan je podložan sledećoj reakciji:

2 HAt → H+ + At + H + At+ → H2 + At2

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  2. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.  edit
  4. PubChem, "astatane - Compound Summary", accessed July 3, 2009.
  5. Fairbrother, Peter, "Re: Is hydroastitic acid possible?" Arhivirano 2011-02-02 na Wayback Machine-u, accessed July 3, 2009.
  6. Advances in Inorganic Chemistry, Volume 6 by Emeleus, p.219, Academic Press, 1964 ISBN 0-12-023606-0