Arsin

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Arsan (molekul))
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Arsin
Identifikacija
CAS registarski broj 7784-42-1 DaY
PubChem[1][2] 23969
ChemSpider[3] 22408 DaY
ChEBI 47217
Jmol-3D slike Slika 1
Svojstva
Molekulska formula H3As
Molarna masa 77.95 g mol−1



Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Arsin je hemijsko jedinjenje, koje ima molekulsku masu od 77,945 Da. Kod sobne temperature arsin je težak, bezbojan gas bez mirisa (samo čist arsin nema mirisa, najćešće mu miris podsijeća na crni luk ili pokvarenu ribu zbog prisutstva drugih jedinjenja arsenika). Piroforan je i agresivno reaguje sa kiseonikom u sastavu vazduha. Arsin je vrlo otrovno jedinjenje, tako da je najotrovnije od svih poznatih neorganskih arsenikovih jedinjenja). Uzdisanje čak malih koncentracija (>10 ppm) izaziva nepopravne poremećaje u radu bubrega, jetre usled hemoliza. Povećanje koncentracija (120 ppm) uzrokuje munjevitu smrt. Otrovna svojstva arsina su još odavno skrenuli pažnju na sebe, tako da ga je vojska SAD u 20-m vijeku dodala u spisak hemijskog oružja. 1990-m godinama je bio zabranjen da se koristi u tom cilju uz Konvenciju o zabrani hemijskog oružja. Arsin se takođe koristi u odradi lijekova i nekoliko vrsta plastike.

Osobine[uredi | uredi kod]

Osobina Vrednost
Broj akceptora vodonika 0
Broj donora vodonika 0
Broj rotacionih veza 0
Particioni koeficijent[4] (ALogP) 2,2
Rastvorljivost[5] (logS, log(mol/L)) 2,0
Polarna površina[6] (PSA, Å2) 0,0

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  2. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.  edit
  4. Ghose, A.K., Viswanadhan V.N., and Wendoloski, J.J. (1998). „Prediction of Hydrophobic (Lipophilic) Properties of Small Organic Molecules Using Fragment Methods: An Analysis of AlogP and CLogP Methods”. J. Phys. Chem. A 102: 3762-3772. DOI:10.1021/jp980230o. 
  5. Tetko IV, Tanchuk VY, Kasheva TN, Villa AE. (2001). „Estimation of Aqueous Solubility of Chemical Compounds Using E-State Indices”. Chem Inf. Comput. Sci. 41: 1488-1493. DOI:10.1021/ci000392t. PMID 11749573. 
  6. Ertl P., Rohde B., Selzer P. (2000). „Fast calculation of molecular polar surface area as a sum of fragment based contributions and its application to the prediction of drug transport properties”. J. Med. Chem. 43: 3714-3717. DOI:10.1021/jm000942e. PMID 11020286. 

Literatura[uredi | uredi kod]

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]