Waldviertel

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Waldviertel
Šumski okug
Karta tradicionalnih bezirka Donje Austrije
Karta tradicionalnih bezirka Donje Austrije
Karta tradicionalnih bezirka Donje Austrije
Država  Austrija
Donja Austrija

Waldviertel (slobodno prevedeno Šumski okrug) je brdovita regija na sjeverozapadu Donje Austrije, koja leži sjeverozapadno od Masiva Manhartsberg.

Svoje ime duguje nekadašnjem šumskom bogatstvu jer wald znači drveće ili šuma.[1]

Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

Waldviertel ima površinu od oko 4.600 km², a karakterizira ga kontinentalna klima. Na sjeveru Waldviertel graniči sa Češkom, na zapadu sa Gornjom Austrijom, na jugu mu je granica rijeka Dunav (Dolina Wachau) a na istoku Masiv Manhartsberg (537 m).[1]

Geološki Waldviertel je dio Češkog masiva, na zapadu je građen uglavnom od granit, a po istoku od gnajsa, kristaličnog vapnenca i lesa kod Horner Beckena.[1]

Sve do pada Željezne zavjese - 1989. to je bio relativno izoliran kraj, poznat po nezaposlenosti i iseljavanju.[1] Još 1991. 16% od ukupnog stanovništva Donje Austrije a to je bilo 231,000 ljudi živjelo je u Waldviertelu, ali je u dekadi 1981. - 1991. njihov broj opao zbog manjeg nataliteta i iseljavanja.[1]

Geografski Waldviertel se dijeli na viši - Zapadni dio (Gornji Waldviertel) i niži Istočni dio (Donji Waldviertel). Po Zapadnom Waldviertelu leže najviši vrhovi, to su Grosser Peilstein (1.061 m), Weinsberg (1041 m), Fischberg (1.063 m) i Nebelstein (1017 m). Pored tog Zapadni Waldviertel karakteriziraju granitni blokovi - Wackelstein u Parku prirode Blockheide-Gmünd i visoke vrištine.[1]

Sjeverozapadni Waldviertel formira glavnu evropsku vododjelnicu između Labe i Dunava, a to je rijeka Lužnice (Lainsitz) koja otječe prema Labi. Ostale veće rijeke Waldviertela su Zwettl (zapad), Dyje (sjever), Krems (jug) i Ysper (jug), dok rijeka Kamp oplakuje centralne i istočne dijelove Waldviertela. [1]

Poljoprivreda u Zapadnom Waldviertelu koncetrirana je na uzgoj pivarskog ječam, raži, zobi, krumpira i po blažim padinama hmelja. Još i danas je oko 43% Zapadnog Waldviertela pokriveno šumama, pa je razvijeno šumarstvo i stočarstvo (uzgoj krava muzara za mlijeko) i ribnjičarstvo.[1]

Istočnim Waldviertelom dominira uzgoj pšenice, ječma, šećerne repe, kukuruza, uljane repice i suncokreta. U novije vrijeme se po cijelom Waldviertelu sade sve više alternativne kulture, kao maka i ljekovito i začinsko bilje. Vinogradarstvo je tradicionalno rašireno po ovom dijelu Weinviertela.[1]

industrija je koncentrirana po sjeverozapadnom Waldviertelu, uglavnom kod Gmünda, Schremsa, Heidenreichsteina, Waidhofen an der Thaya i Gross-Sieghartsa. Najvažnije grane industrije su elektrotehnička, elektronička, staklarska, drvoprerađivačka, kamenarska (granit) i građevinarska.

Dok su to u industrijskom centru jugoistoka Krems an der Donau, kemijska, metalurška i drvna.[1] Waldviertel je bio tradicionalna tekstilna regija (Bandlkramerlandl), na što danas podsjećaju tekstilni muzeji.[1]

Tokom proteklih dekada ulaže se sve više u turizam.[1]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 Waldviertel (engleski). Austria-Forum. Pristupljeno 26. 01. 2016. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]