Gmünd
Gmünd
| |
|---|---|
| Koordinate: 48°46′N 14°59′E / 48.767°N 14.983°E | |
| Država | |
| Savezna zemlja | Donja Austrija |
| Okrug (bezirk) | Gmünd |
| Vlast | |
| - gradonačelnik | Helga Rosenmayer |
| Površina | |
| - Urbano područje | 51.61[1] |
| Visina | 485 |
| Stanovništvo (2014.) | |
| - Urbano područje | 5,407[1] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Poštanski broj | 3950 |
| Pozivni broj | 02852 |
| Službene stranice www.gmuend | |
| Karta | |
Gmünd je grad na sjeveru Austrije od 5,407 stanovnika.[1]
Gmünd je administrativni centar istoimenog Okruga Gmünd i ekonomski kulturni i turistički centar regije Waldviertel.
Gmünd leži u Donjoj Austriji, 140 km sjeverozapadno od Beča, duž rijeke Lužnice, nedaleko češke granice.
Gmünd je osnovan u 12. vijeku oko zamka, - status grada dobio je 1208.[2]
Od 1250. Gmünd je nezavisna parohija, a oko 1255 / 1259 dokumentiran je sud (iudicium in Gimunde).[2] Gmünd je 1483. pao u ruke ugarskog kralja Matije Korvina, ali nije dugo ostao pod njegovom vlašću.[2]
Nadvojvoda Ferdinand kasniji car Ferdinand I dodjelio je gradu 1535. pravo na održavanje dva godišnja sajma.[2] U 16. vijeku dograđen je zamak, a nakon tog je 1612. car Svetog Rimskog Carstva Matthias dodjelio gradu pravo na održavanje trećeg godišnjeg sajma.[2]
Veliki poticaj razvoju grada bio je dovršetak izgradnje željezničke pruge Beč - Prag 1871., koja je išla preko grada.[2]
Od 1899. Gmünd je administrativni centar.okruga.[2]
Nakon Prvog svjetskog rata jedan dio grada pripao je Čehoslovačkoj.[2]
Najveći privredni pogon u Gmündu je tvornica škroba koncerna Agrana.
