Usporedba srpskohrvatskih standardnih varijeteta

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Zemlje u kojima se govori neka od varijanti srpskohrvatskog jezika.

Srpskohrvatski standardni jezik se poput drugih policentričnih standardnih jezika uvijek ostvaruje u jednoj od svojih standardnih varijanti.[1] Postoje četiri varijante vezane za nacije odnosno države: srpska, hrvatska, bosanska (ili bošnjačka) i crnogorska.[2] Srpskohrvatski kao i njemački jezik nikada nije bio ujednačeno standardiziran, nego je otkako je standardiziran u 19. stoljeću čitavo vrijeme imao svoje prepoznatljive i normirane varijante kao i danas.[3] Razlike među njima su čak manje od razlika između varijanti drugih policentričnih jezika. Npr. manje su od razlika između kanadske varijante engleskog i ostalih varijanata engleskog jezika.[4] Također su manje od razlika između varijanata standardnog španjolskog u Španjolskoj i Latinskoj Americi, portugalskog u Portugalu i Brazilu, francuskog u Francuskoj, Belgiji, Kanadi i Africi, ili između hindske i urdske varijante hindustanskog.[5] Manje su i od razlika između njemačke i austrijske varijante njemačkog jezika.[6] Također su manje od razlika između ’holandske’ (sjevernonizozemske) i ’flamanske’ (južnonizozemske) varijante nizozemskog jezika.[7]

Razlike[uredi - уреди | uredi izvor]

Kao i u drugim policentričnim jezicima, u srpskohrvatskom su razlike između varijanata najprimjetnije na leksičkoj razini, a manje u gramatici (morfologiji, sintaksi).[8] Budući da su razlike male, radi se i dalje o jednom te istom jezičnom sistemu.[9] Neznatnost razlika omogućava da govornici različitih varijanata s lakoćom međusobno komuniciraju.[10]

Pravopis[uredi - уреди | uredi izvor]

U hrvatskoj varijanti koristi se latinica, a u srpskoj i bosanskoj koriste se ravnopravno latinica i ćirilica. Novi crnogorski pravopis ima dva slova više u svojoj latinici i ćirilici.

Srpski pravopis drukčije provodi transkripciju i transliteraciju stranih imena: pišu se ne kao u originalu, nego onako kako se izgovaraju (fonetski).

Pisanje futura se također razlikuje:

  • hrvatska i bosanska varijanta: Uradit ću to.
  • srpska i crnogorska varijanta: Урадићу то./Uradiću to.

Fonetika[uredi - уреди | uredi izvor]

hrvatska varijanta srpska varijanta
burza berza
porculan porcelan
tanjur tanjir
sol so
vol vo
Srpska standardna varijanta često izostavlja slovo h:
čahura čaura
hrvač rvač
hrđa rđa

Morfologija[uredi - уреди | uredi izvor]

bosanska varijanta hrvatska varijanta srpska varijanta crnogorska varijanta
tačka točka tačka tačka
tačno točno tačno tačno
općina općina opština opština
svećenik svećenik sveštenik svještenik
studentica studentica studentkinja studentkinja
studentica
profesorica profesorica profesorka profesorka
profesorica
naučnik znanstvenik naučnik naučnik
prevodilac prevoditelj prevodilac prevodioc
čitalac čitatelj čitalac čitaoc
ronilac ronilac ronilac ronioc
mislilac mislilac mislilac mislioc
predsjednik predsjednik predsednik predśednik
predsjednica predsjednica predsednica predśednica

Javljaju se razlike u rodu pojedinih imenica.

srpska varijanta hrvatska varijanta
minut/minuta minuta
sekund/sekunda sekunda
planeta planet
kometa komet
teritorija teritorij
misterija misterij

Sintaksa[uredi - уреди | uredi izvor]

U hrvatskoj varijanti se češće koristiti infinitiv, a u srpskoj da+prezent:

  • hrvatska varijanta: Ja ću to učiniti.
  • srpska varijanta: Ja ću to da učinim.

Rječnik[uredi - уреди | uredi izvor]

Nazivi mjeseci:

hrvatska varijanta srpska varijanta bosanska varijanta
siječanj januar januar
veljača februar februar
ožujak mart mart
travanj april april
svibanj maj maj
lipanj jun juni
srpanj jul juli
kolovoz avgust august
rujan septembar septembar
listopad oktobar oktobar
studeni novembar novembar
prosinac decembar decembar

Imenice:

srpska varijanta hrvatska varijanta bosanska varijanta crnogorska varijanta
hiljada tisuća hiljada
tisuća
hiljada
pirinač riža riža oriz
riža
šargarepa mrkva mrkva šargarepa
mrkva
pantalone hlače hlače
pantalone
pantalone
tvornica tvornica tvornica fabrika
muzika glazba muzika muzika
biblioteka knjižnica biblioteka biblioteka
hleb kruh hljeb/kruh hljeb
milenijum tisućljeće milenij milenijum
spanać špinat špinat spanać
fudbal nogomet fudbal
nogomet
fudbal
nogomet
voz vlak voz voz
talas val talas
val
val
talas
lice
osoba
osoba lice
osoba
osoba
lice
nevaspitan neodgojen neodgojen nevaspitan
sopstveno
vlastito
osobno
vlastito
vlastito
sopstveno
vlastito
sopstveno
put, cesta
drum
cesta
put
put
cesta
put
cesta
drumarina
putarina
cestarina putarina putarina
tata tata tata
babo
tata
tajo
paradajz rajčica paradajz paradajz

Glagoli:

srpska varijanta hrvatska varijanta bosanska varijanta
prihvatati prihvaćati prihvatati/prihvaćati
srećan
sretan
sretan sretan
shvatati shvaćati shvatati/shvaćati

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Merk, Hening (2008). "Neka pragmatična zapažanja o postojanju srpskohrvatskog jezika". u: Ostojić, Branislav. Jezička situacija u Crnoj Gori – norma i standardizacija. Podgorica: Crnogorska akademija nauka i umjetnosti. str. 295. ISBN 978-86-7215-207-4.  (COBISS-CG).
  2. Jacobsen, Per (2006). "Forum". Studi Slavistici 3: 320. doi:10.13128/Studi_Slavis-3292. ISSN 1824-761X. Pristupljeno 9.8.2016. 
  3. Kordić, Snježana (2010). Jezik i nacionalizam. Rotulus Universitas. Zagreb: Durieux. str. 144–145. ISBN 978-953-188-311-5. LCCN 2011520778. OCLC 729837512. OL15270636W. Arhivirano iz originala 8.7.2012. http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf. pristupljeno 21.8.2016. (CROLIB). (COBISS-Sr).
  4. McLennan, Sean (1996). "Sociolinguistic Analysis of "Serbo-Croatian"" [Sociolingvistička analiza ’srpskohrvatskog jezika’]. Calgary Working Papers in Linguistics (in engleski) 18: 107. ISSN 0823-0579. Pristupljeno 10.8.2016. 
  5. Thomas, Paul-Louis (2003). "Le serbo-croate (bosniaque, croate, monténégrin, serbe): de l’étude d’une langue à l’identité des langues" [Srpskohrvatski jezik (bosanski, hrvatski, crnogorski, srpski): od proučavanja jezika do identiteta jezika]. Revue des études slaves (in francuski) 74 (2–3): 314, 318. ISSN 0080-2557. OCLC 754204160. ZDB-ID 208723-6. Pristupljeno 17.8.2016. 
  6. Pohl, Hans-Dieter (1996). "Serbokroatisch – Rückblick und Ausblick [Srpskohrvatski jezik – Pogled unazad i perspektiva]". u: Ohnheiser, Ingeborg (njemački). Wechselbeziehungen zwischen slawischen Sprachen, Literaturen und Kulturen in Vergangenheit und Gegenwart : Akten der Tagung aus Anlaß des 25jährigen Bestehens des Instituts für Slawistik an der Universität Innsbruck, Innsbruck, 25. – 27. Mai 1995. Innsbrucker Beiträge zur Kulturwissenschaft, Slavica aenipontana ; vol. 4. Innsbruck: Non Lieu. str. 219. OCLC 243829127. 
  7. Gröschel, Bernhard (2003). "Postjugoslavische Amtssprachenregelungen – Soziolinguistische Argumente gegen die Einheitlichkeit des Serbokroatischen?" [Postjugoslavenske zakonske odredbe o službenim jezicima – sociolingvistički argumenti protiv postojanja srpskohrvatskog jezika?]. Srpski jezik (in njemački) 8 (1–2): 180–181. ISSN 0354-9259. Pristupljeno 25.8.2016.  (COBISS-Sr).
  8. Kordić, Snježana (2009). "Policentrični standardni jezik". u: Badurina, Lada; Pranjković, Ivo; Silić, Josip. Jezični varijeteti i nacionalni identiteti. Zagreb: Disput. str. 85–87. ISBN 978-953-260-054-4. OCLC 437306433. Arhivirano iz originala 4.8. 2012. http://www.webcitation.org/69f5Mtzox. pristupljeno 19.8 2016. 
  9. Kordić, Snježana (2008). "Nationale Varietäten der serbokroatischen Sprache [Nacionalne varijante srpskohrvatskog jezika]". u: Golubović, Biljana; Raecke, Jochen (njemački). Bosnisch - Kroatisch - Serbisch als Fremdsprachen an den Universitäten der Welt. Die Welt der Slaven, Sammelbände - Sborniki, Band 31. München: Otto Sagner. str. 95. ISBN 978-3-86688-032-0. Arhivirano iz originala 4.8.2012. http://www.webcitation.org/69f5TQvIk. pristupljeno 3.8. 2016.  (ÖNB).
  10. Trudgill, Peter (2003) (engleski). A glossary of sociolinguistics [Sociolingvistički rječnik]. Oxford & New York: Oxford University Press. str. 119. OCLC 50768041.