Sumerski popis kraljeva

Izvor: Wikipedia
Drevna Mezopotamija
EufratTigris
Asirologija
Gradovi / kraljevstva
Sumer: UrukUrEridu
KishLagašNippur
Akadsko Carstvo: Akkad
BabilonIsinSusa
Asirija: AssurNiniva
Dur-SharrukinNimrud
BabilonijaKaldeja
ElamAmoriti
HuritiMitanni
KasitiUrartu
Kronologija
Sumerski kraljevi
Asirski kraljevi
Babilonski kraljevi
Jezik
Klinasto pismo
SumerskiAkadski
ElamskiHurijski
Mitologija
Enûma Elish
GilgamešMarduk

Sumerski popis kraljeva je drevni tekst na sumerskom jeziku koji navodi kraljeve Sumera iz sumerskih i stranih dinastija. Kasniji Babilonski popis kraljeva i Asirski popis kraljeva su mu bili slični.

Opis[uredi - уреди | uredi izvor]

Popis bilježi lokaciju "službenog" kraljevanja, zajedno s kraljevima i dužinama njihove vladavine. Za kraljevanje se vjerovalo da je predano od strane bogova, te da se može prenositi od grada do grada preko vojnog osvajanja. Popis navodi samo jednu vladaricu: Kug-Bau, gostioničarku, koja je bila jedini vladar treće dinastije Kiša.

Popis miješa ranije, najvjerojatnije mitološke kraljeve koji su imali izuzetno duge vladavine s kasnijim, i u historijskom smislu plauzibilnijim vladarima i dinastijama. Ne smije se, međutim, isključiti mogućnost da ranija imena na popisu pripadaju historijskim ličnostima koja su kasnije postale legendarne.

Najstarije ime na popisu čije je postojanje potvrđeno kroz arheološka otkrića je En-me-barage-si od Kiša (cca. 2600. pne.). Činjenica da mu se ime spominje u Gilgamešovom epu je dovelo do špekulacija da je i sam Gilgameš historijska ličnost.

Tri dinastije se ističu po tome što nisu uključene popis: Dinastija iz Larse koja je vladala u periodu Isin-Larsa, kada se Larsa borila za prevlast s Isinom, te dvije dinastije Lagaša prije i poslije Akadskog Carstva, kada je Lagaš imao snažan uticaj na regiju. Podaci o Lagašu su poznati na temelju arheoloških artefakata koji datiraju oko 2500. pne.

Popis je, s obzirom na nedostatak preciznijih podataka, najvažniji izvor za kronologiju 3. milenijuma pne.. Poteškoće u stvaranju striktne kronologije, međutim, stvara to da su brojne dinastije vjerojatno istovremeno vladale u različitim gradovuima.

Neki od najstarijih natpisa koji sadrže popis datiraju iz ranog 3. milenijuma pne.; npr. Prizma Weld-Blundell [1][2] [3] je datirana u 2170. pne. Kasniji Babilonski i Asirski popisi kraljeva su bili bazirani na još uvijek očuvanim dijelovima popisa sve do 3. vijeka pne. kada je Beros popularizirao popis u helenskom svijetu.

Popis[uredi - уреди | uredi izvor]

Rano brončano doba I[uredi - уреди | uredi izvor]

Uručki period[uredi - уреди | uredi izvor]

"Pred-dinastijski" ili mitološki vladari[uredi - уреди | uredi izvor]

Rano Brončano doba II[uredi - уреди | uredi izvor]

Rani dinastijski periodi I i II[uredi - уреди | uredi izvor]

Prva dinastija Kiša[uredi - уреди | uredi izvor]
Prva dinastija Uruka[uredi - уреди | uredi izvor]

Rano Brončano doba III[uredi - уреди | uredi izvor]

Rani dinastijski IIIa period[uredi - уреди | uredi izvor]

Prva dinastija Ura[uredi - уреди | uredi izvor]
Avanska dinastija[uredi - уреди | uredi izvor]
Druga dinastija Kiša[uredi - уреди | uredi izvor]

Rani dinastijski IIIb period[uredi - уреди | uredi izvor]

(cca. 2500 – cca. 2271. pne.)

Prva dinastija Lagaša (također cca. 2500 – cca. 2271. pne.) se ne spominje u Popisu kraljeva, iako je dobro poznata po natpisima

Dinastija Hamazija[uredi - уреди | uredi izvor]
Druga dinastija Uruka[uredi - уреди | uredi izvor]
Druga dinastija Ura[uredi - уреди | uredi izvor]
Dinastija Adaba[uredi - уреди | uredi izvor]
Dinastija Marija[uredi - уреди | uredi izvor]
Treća dinastija Kiša[uredi - уреди | uredi izvor]
Dinastija Akshaka[uredi - уреди | uredi izvor]
Četvrta dinastija Kiša[uredi - уреди | uredi izvor]
Treća dinastija Uruka[uredi - уреди | uredi izvor]

Akadsko Carstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Pobjednička stela Naram-Suena (Louvre)
Dinastija Akkada[uredi - уреди | uredi izvor]
Četvrta dinastija Uruka[uredi - уреди | uredi izvor]
(Moguće je da su ti vladari donje Mezopotamije - suvremenici akadske dinastije)

Rano brončano doba IV[uredi - уреди | uredi izvor]

Gutejski period[uredi - уреди | uredi izvor]

Druga dinastija Lagaša (prije cca. 2093 – 2046. pne. (kratka)) se ne spominje u Popisu kraljeva, iako je dobro poznata po nazivima.

Gutejska vladavina[uredi - уреди | uredi izvor]
Peta dinastija Uruka[uredi - уреди | uredi izvor]

Urski III period[uredi - уреди | uredi izvor]

"Sumerska renesansa"
(cca. 2047 – 1940. pne. (kratka))
Treća dinastija Ur[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference i eskterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Bilješke[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. [1] Historical inscriptions; containing principally the chronological prism, W-B 444, Stephen Langdon, Oxford University Press, 1923
  2. [2] WB-444 High Resolution Image from CDLI
  3. [3] WB-444 Line Art from CDLI
  4. Harriet Crawford, Sumer and the Sumerians, Cambridge University Press, 1991, page 19.


Heraldic hourglass.svg Nedovršeni članak Sumerski popis kraljeva koji govori o historiji je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.