Naram-Sin
- Za ostala značenja, vidi Naram-Sin (razvrstavanje).
Naram-Sin (2255. pne.–2219. pne. kratka kronologija) je bio treći nasljednik i unuk Sargona Akadskog; pod Naram-Sinom je Akadsko Carstvo doživjelo svoj vrhunac.
On je bio prvi mezopotamski kralj koji se proglasio božanstvo, kao i prvi koga su zvali "Kralj četiri strane svijeta". Trgovao je s Meluhhom (što je možda naziv za civilizaciju doline Inda) te vladao velikim dijelom zemlje duž obale Perzijskog zaljeva. Naram-Sin je proširio svoj imperij porazivši kralja Magana na južnom kraju Perzijskog zaljeva i pobijedivši planinska plemena na sjeveru u Gorju Taurus. Sagradio je administrativna središta u Nagaru (Tell Brak) i Ninivi.
Mezopotamska mitologija tvrdi da je boginja Inanna napustila bivšu prijestolnicu Akkad zbog Naram-sinove pljačke Ekura (hrama boga Enlila) u Nippuru. Bijesni Enlil je s brda doveo Gutejce da sa sobom šire kugu, glad i smrt duž Mezopotamije. Da bi spriječili ovakvo razaranje osam bogova je objavilo da Agade (Akkad) mora biti uništen kako bi se spasili ostali gradovi. Iako je ova priča mit, sugerira kako su gutejski pohodi - koji će dovesti do sloma Akadskog carstva - počeli u ovom periodu.
Naram-Sinova slavna pobjednička stela(ilustracija) ga pokazuje kao gigantskog kralja-boga (simboliziranog s rogatim šljemom) nad svojim vojnicima i neprijateljima. Pobjednička stela je bila razbijena na vrhu prilikom krađe od strane Elamita, ali svjeedno pokazuje ponos i slavu božanskog Naram-Sina. Ovo je vjerojatno prvi historijski primjer gdje se kralj prikazuje kao bog. Stela je odbacila stare tradicije tako što je koristila dijagonalne redove umjesto horizonatlnog formata kako bi ispričala priču gledateljima.
- H. W. F. Saggs, The Babylonians, fourth printing, 1988, Macmillan Publishers Ltd.