Mezopotamija

Izvor: Wikipedia
Mapa drevne Mezopotamije s istaknutim narodima i gradovima.
Kupoprodajni ugovor iz Shuruppaka u protoklinastom pismu, oko 2600. pne., Louvre, Pariz.

Mesopotamija ili Mezopotamija, ponekad nazivana Međurječje, (grčki: Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka") je područje jugozapadne Azije. Znanstveno rečeno, Mezopotamija obuhvaća aluvijsku ravnicu između rijeka Tigrisa i Eufrata, u Iraku i Siriji. Međutim, smatra se da izraz također potpuno obuhvaća riječne ravnice, te okolna nizinska područja čije granice čine Arapsku pustinju na zapadu i jugu, Perzijski zaljev prema jugu, te planine Zagros i Kavkaz prema sjeveru. Mezopotamija je jedna od najvažnijih područja u povijesti čovječanstva. Mnoge stare civilizacije su se tu razvile, kao npr. Sumer, Babilon, Asirija, Akad, itd. Neki od najranijih primjera pisanja u svijetu su pronađeni u ovoj regiji, a tu su nastali i prvi gradovi. Zbog svega ovoga, Mezopotamija je poznata kao "kolijevka civilizacije". Mezopotamijsko područje je u razdoblju od 4000. pne. do 1000. pne. dalo značajnu civilizaciju u kojoj su se izmjenjivali razni narodi: Sumerani, Akađani, Asirci (na sjeveru) i Babilonci (na jugu). Nalazišta ovih kultura su u današnjoj Siriji i Iraku.

Zajednička karakteristika naroda Mezopotamije je uporaba najstarijeg klinastog pisma kojeg su oni i izmislili. Sumeri su prvi tvorci ove visoko razvijene kulture, a Akađani oko 3000. pne., a potom Babilonci i Asirci nastavljaju i razvijaju sumersku kulturu. Zapravo, bez obzira koji se narod mijenja u vladavini ovim prostorima, kultura ostaje skoro nepromijenjena – zato govorimo o jedinstvenoj mezopotamskoj kulturi. U 6. v. pne. Perzijanci predvođeni Kirom Velikim osvajaju Babilon te se nakon toga na ovom području razvija perzijska država, koja utječe na ove prostore i nakon 330. pne. kada ih osvaja Aleksandar Veliki, sve do prodora Arapa i Islama kada ovi prostori postaju dio kalifata.

Prethistorija[uredi - уреди]

Glavni članak: Ubaid

Oko ← 9000.-8000. Uzgoj žitarica i mahunarki na Levantu – "neolitska revolucija" – na Bliskom istoku; prva trajna naselja.

Oko ← 5000. skupine koje se bave navodnjavanjem naseljavaju aluvijalnu nizinu u Mezopotamiji. Početak dobivanja i prerade bakra na Bliskom istoku.

Oko ← 4000. u Mezopotamiji se širi gradska kultura: gradnja utvrđenja i hramova od cigle (Erijud, Tel Asmar, Tel Bak). Počinje procvat elamitske civilizacije – keramika ukrašena biljnim i životinjskim elementima ucrtanim u geometrijske oblike. Početak lijevanja bronce na Bliskom istoku; prva primjena pluga.

Sumerski period[uredi - уреди]

Glavni članak: Sumerani
Stijeg iz Ura, polovica III. milenijuma pne., školjke, vapnenac i lazurit povezani bitumenom na drvenoj škrinji. London.

Oko ← 3500. je početak mlađeg kamenog doba (neolita, do oko ← 2500.). U Mezopotamiji, Egiptu i dolini Inda nastaju prve visoke kulture. U Mezopotamiji u središtima najstarijih gradova nastaju prvi obredni objekti (zigurat u Uruku); pronalazak kotača i pluga.

Iz oko ← 3000. datiraju najstarije kočije s kotačima u Sumeru.

Iz oko ← 3200. datiraju najstariji čitljivi dokumenti iz Mezopotamije.

Oko ← 3000. Mezopotamiju pokoravaju Sumerani, ratnički seljački narod iz istočnih brdskih predjela. Oni osnivaju više gradova-država (među ostalima Ur, Uruk, Suza i poslije Lagaš, Mari i Babilon), kojima vladaju kraljevi kao zastupnici božanstava (teokracija). Sumerani grade terasaste hramove u čast gradskih božanstava. Zemlja se natapa pomoću kanala. Umjetnička obrada bakra, cinka i zlata. Razvija se slikovno pismo od kojega nastaje klinasto pismo. Činovnici i pisari nadziru davanja seljaka. Pri tom se služe sustavom brojeva čije je jedinica 60 (heksadecimalni sustav). Za diobu vremena učenjaci sastavljaju mjesečev kalendar od 354 dana. U Prednjoj Aziji pronalazi se točak.

Oko ← 3000.-2500. "Ep o Gilgamešu", rana Sumerska herojska priča.

← 2400. u Ebli (Sirija) razvija se književnost na lokalnom semitskom jeziku. Bogata proizvodnja posuđa, nakita, brončanog oružja i amuleta od bjelokosti.

Akadski period[uredi - уреди]

Glavni članak: Akad

Oko ← 2300. istočnosemitski kralj Sargon Akađanin osvaja sumerske gradove-države i prodire sve do Crnog mora. ← 2296. Akad (Agada) postaje glavnim gradom Carstva kojim Sargon I. centralizirano upravlja uz pomoć činovnika i raspolaže stalnom vojskom. Oko ← 2150. to carstvo osvajaju iranski narodi.

Oko ← 2125. Gudea vlada u Mezopotamiji.

Oko 2060.-1950. Treća dinastija Ur-a vlada Sumerom; veliki kulturni napredak.

Oko ← 2000. Hetiti prodiru u Anatoliju i osnivaju carstvo (do ← 1650.).

← 1894. na obalama Eufrata osniva se Babilon (Babli = Božje dveri).

← 1749. Šamšidad osniva asirsku državu.

Kraljica noći iz Babilona (Ištar ili Ereškigal), 1792. - 1750. pne. London.

Babilonski period[uredi - уреди]

Hamurabi ispred boga Marduka, vrh Hamurabijeve stele (oko 1760. pne.).
Glavni članak: Babilonija

← 1728. – 1686. Kralj Hamurabi određuje Babilon za glavni grad Mezopotamije i piše svoj "zakonik" (oko ← 1760.) - strogo zakonodavstvo na osnovi načela: "Oko za oko, zub za zub". Procvat matematike: uporaba cijelih brojeva, razlomaka i kvadratnih korijena; gradnja kanala; napredovanje trgovine i obrta, vrijeme procvata babilonske književnosti: napisan je "Ep o Gilgamešu".

← 1530. Hetiti razaraju Babilon. Hetitsko klinasto pismo u Anatoliji.

Oko ← 1500. u Ugaritu (Sirija) nalazimo prvi primjer alfabetskog pisma koje se sastoji od 28 slova.

Oko ← 1420. pod Tudhalijaom I. počinje se širiti hetitska država (do ← 1200.). Hetiti u Armeniji usavršavaju tehniku kovanja željeza.

Oko ← 1350. Ašurubalit I. osniva Asirsko Carstvo (do ← 612.).

Oko ← 1250. po predaji egzodus Židova iz Egipta i naseljavanje u Palestini.

Oko ← 1200. Prevlast u pomorstvu i trgovini na Sredozemlju preuzimaju Feničani (centar Tir). Hatuša, grandiozna prijestolnica Hetitskog carstva, ruši se pod najezdom "Naroda s mora". Širenje židovske religije (obožavanje Jahve); Zaratustra, perzijski prorok, objavljuje svoje učenje o dobrom i zlom duhu koji se bore da pridobiju čovjeka. Čovjek se mora odlučiti kojeg će slijediti.

Oko ← 1100. Feničani se počinju širiti Sredozemljem (do ← 700.), do ← 600. oplovljavaju afrički kontinent. Iz slikovnog pisma Feničani razvijaju alfabet kao horizontalno pismo (temelj svih suvremenih europskih pisama). U Maloj se Aziji širi upotreba sedla te konja kao jahaće životinje.

← 1025. nastaje Izraelsko kraljevstvo. Kralj David uspostavlja monarhiju (← 1000.-961.), a za njegova sina Salomona je legendarno vrijeme mira, pravde i stabilnosti.

Oko 1000. Hebreji u Palestini prihvaćaju monoteizam.

Sargon II. i velikaš, bare-reljef iz Dur Šarukina (Khorsabad u Iraku), oko 713. – 716. pne., 3,30x2,30 m. Louvre.

Asirski period[uredi - уреди]

Glavni članak: Novoasirsko Carstvo

← 930.-608. semitski Asirci u užasnom ratu pokoravaju Mezopotamiju (glavne gradove: Ašur i Ninivu). Babilon je osvojen; Siriju i Palestinu s vremena na vrijeme osvaja Egipat.

Oko ← 900. osnutak kraljevstva Meroe.

Oko ← 840. uspon države Urartu.

← 814. prema predaji, Feničani osnivaju Kartagu.

Oko ← 750. Amos, prvi veliki prorok u Kraljevstvu Izrael.

← 721. Asirci pod kraljem Sargonom II. osvajaju Samariju. Asirska vojna premoć traje do ← 705.

← 671. Asirci pokoravaju Egipat; početak obrade željeza.

← 668.-627. pod Asurbanipalom asirsko kraljevstvo doživljava svoje najveće širenje.

Oko ← 650. Prvi kovani novac: Lidija (Mala Azija).

← 612. Medijci i Babilonci razaraju Ninivu; pad Novoasirskog Carstva.

Semiramidini viseći vrtovi u Babilonu, umjetnička rekonstrukcija nizozemskog slikara iz 16. st. - Martina Heemskercka.

Novobabilonski period[uredi - уреди]

Glavni članak: Babilonija

← 586. Kralj Nabukodonozor II., koji je Babilon ponovo učinio snažnom državom (do ← 539.), razara jeruzalemski hram i vodi židove u "babilonsko sužanjstvo". Neznatan dio njih vraća se ← 583. u Palestinu.

Oko ← 580. širi se Zaratustrino učenje u Perziji.

← 550. Zaratustrino učenje postaje službena religija u Perziji. Perzijanci pod kraljem Kirom Velikim pobjeđuju Astijagovo Medijsko Carstvo, zatim Krezovu Lidiju u Maloj Aziji, te cijelo područje Velikog Irana.

← 540. Deuteroizaija (Izaija), židovski prorok djeluje za vrijeme ropstva u Babilonu.

Strijelac u pocakljenoj opeci iz Darijeve palače u Suzi, oko 510. pne., Louvre.

Perzijski period[uredi - уреди]

Glavni članak: Ahemenidska Monarhija

← 539. Kir Veliki osvaja Babilon, a Darije I. Veliki vlada od Inda do Nila. Oko 520. Darije Veliki završava kanal koji povezuje Nil s Crvenim morem. Ahemenidska dinastija u Perziji prenosi prehrambeno bilje (rižu, breskvu, marelicu, itd.) u Zapadnu Aziju.

← 500. ustankom grčkog grada Mileta protiv vladavine perzijskog vladara Darija I. Velikog započinju grčko-perzijski ratovi (do ← 449.: ← 494. Perzijanci pokoravaju Milet i guše jonski ustanak; ← 490. Poraz perzijske vojske koja se iskrcala kod Maratona od Atenjana pod vodstvom Miltijada; ← 486. U Perziji nakon Darijeve smrti car postaje Kserkso I. (Xerxes). On se priprema za konačno pokoravanje Grka; ← 485. Kserks vodi jaku vojsku prema Grčkoj preko Helesponta; njegova flota preuzima bocnu zaštitu s mora; Spartanski kralj Leonida i 300 ratnika brane klanac kod Termopila; oni su međutim zaobiđeni; pogiba i posljednji čovjek; Pomorska bitka kod Salamine; Atenu, koju je stanovništvo napustilo razaraju Perzijanci; ipak Temistoklo uspijeva namamiti velike perzijske brodove u uvalu pred gradom gdje ih uništavaju pokretne grčke trireme; ← 448. Sporazum o miru između Grčke i Perzije. Perzijsko Carstvo odustaje od prevlasti nad grčkim polisima u Maloj Aziji i od prava na trgovanje u Egejskom moru.

← 413. Spartanci sklapaju sporazum sa Perzijom kako bi osvojili Atenu.

← 386. perzijski veliki kralj Artakserkso II. koristi se razdorom i političkom razjedinjenošću Grka i diktira im Kraljevski mir, kojim svi maloazijski gradovi potpadaju pod Perzijsko Carstvo.

Helenistički period[uredi - уреди]

Glavni članak: Kraljevina Makedonija

← 334. Aleksandar prelazi preko Helesponta s makedonsko-grčkom vojskom. Pobjeda nad Perzijancima na rijeci Graniku.

← 333. Aleksandar pobjeđuje perzijskog kralja Darija III. u bitci kod Isa.

← 330. Posljednji ahemenidski kralj Darije III. biva ubijen u bijegu pred Aleksandrom. Aleksandar kažnjava ubojicu, uzima u zaštitu carevu obitelj i proglašava se nasljednikom perzijskih vladara. Namjera da Makedonce, Grke i Perzijance pretvori u jedan narod.

← 312./311. Početak seleukidskog doba; prvi neprekidan sustav računanja vremena.

← 238. Arsak I. otima Partiju od Seleukida. Partsko Carstvo će kroz brojne sukobe s Rimljanima i nomadima trajati do 224.

← 64. Rimski vojskovođa Pompej Veliki osvaja Siriju; kraj Seleukidskog Carstva.

Partski kralj Arsak I. na kovanicama, oko 247. - 211. pne.
Rasprostiranje Partskog Carstva.

Partski period[uredi - уреди]

Glavni članak: Arsakidska Monarhija

← 53. Bitka kod Kare; Partska Monarhija pobjeđuje Rimljane.

Oko ← 5. rođen Isus Krist.

46-57. Misionarska putovanja sv. Pavla.

70. Rimljani razaraju židovski hram u Jeruzalemu.

97. Kineski izaslanik Kan Ying posjećuje Perziju.

Oko 100. razvija se tehnika puhanja stakla u Siriji.

116. Rimski car Trajan dovršava osvajanje Mezopotamije.

132. Židovski ustanak protiv rimske vlasti dovodi do dijaspore Židova.

Oko 200. Dovršen Zbornik židovskih zakona.

Šapur I. na sasanidskim kovanicama.
Rasprostiranje Sasanidskog Carstva u doba Šapura I..

Sasanidski period[uredi - уреди]

Glavni članak: Sasanidska Monarhija

224. Partski guverner Ardašir (do 240.) ruši Artabana V., posljednjeg partskog kralja i utemeljuje Sasanidsku dinastija u Perziji.

242.-272. najveći sasanidski vladar, Šapur I., gradi svoju palaču u Ktezifontu pokraj Babilona.

540. Hozroje I. opustošuje Antiohiju.

611. Perzijska vojska osvaja Antiohiju i Jeruzalem te pokorava Malu Aziju (do 626.)

622. Muhamedova hidžra: početak islamskog kalendara.

628. Heraklije pobjeđuje Perzijance kod Ninive.

632. Umire Muhamed: počinje arapsko širenje.

Izvori[uredi - уреди]

Veze[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]