Akad

Izvor: Wikipedia
Drevna Mezopotamija
EufratTigris
Asirologija
Gradovi / kraljevstva
Sumer: UrukUrEridu
KishLagašNippur
Akadsko Carstvo: Akkad
BabilonIsinSusa
Asirija: AssurNiniva
Dur-SharrukinNimrud
BabilonijaKaldeja
ElamAmoriti
HuritiMitanni
KasitiUrartu
Kronologija
Sumerski kraljevi
Asirski kraljevi
Babilonski kraljevi
Jezik
Klinasto pismo
SumerskiAkadski
ElamskiHurijski
Mitologija
Enûma Elish
GilgamešMarduk

Akkad (ili Agade) bio je naziv za grad i okolnu regiju u sjevernoj Mezopotamiji, smješten na lijevoj obali Eufrata, između Sippara i Kiša (smješten u današnjem Iraku, cca. 50 km jugozapadno od središta Bagdada, 33.1° N 44.1° E). Postigao je vrhunac moći između 24. i 22. vijeka pne., prije nego što se uzdigla Babilonija. Akađani su priznati kao daroviti ratnici svog vremena. Tu su reputaciju vjerojatno stekli nakon brojnih osvajanja koje je napravio kralj Sargon.

Akkad je dao ime akadskom jeziku, što potječe od izraza akkadû ("na jeziku Akkada") korištenog u starobabionskom periodu kako bi se označile semitske verzije sumerskih tekstova.

Historija[uredi - уреди]

Najraniji spomen Akada datira u doba Sargona Akadskog (23. vijek pne.). Dok se Sargon tradicionalno smatra prvim vladarom zajedničkog carstva Akada i Sumera, novija otkrića sugeriraju kako je sumerska ekspanzija počela pod ranijim kraljem Lugal-Zage-Sijem od Uruka. Sargon je međutim proširio taj proces, osvjajući mnoge susjedne oblasti i stvorivši carstvo koje se prostiralo sve do Sredozemnog mora i Anadolije. Nedavna proučavanja pokazuju kako su najraniji poznati preci Akađana bila skitska ratnička plemena. Nedavni arheološki nalazi na Balkanu pokazuju pločice s klinastim pismom sličnim sumerskom (također predsumerskom), tako sugerirajući pred-sumerski jezik i pismo, koji se danas nazivaju akadskim (Akkad je drevno ime za Babiloniju), te što također sugerira da su Sumer utjecali ratnici iz Skitije.

Stela Naram-Sina, akadskog kralja, koja slavi njegovu pobjedu nad Lullubijem iz Zagrosa.

U kasnijoj babilonskoj litraturi Akkad, zajedno s nazivom Sumer, dolazi kao kraljevska titula na sumerskom lugal Kengi (ki) Uru (ki) ili akadskom šŠar māt ŠŠumeri u Akkadi, što znači "kralj Sumera i Akkada", odnosno "kralj Babilonije".

Porijeklo imena[uredi - уреди]

Grad Akad se jednom spominje u Starom zavjetu prilikom opisa kralja Nimroda (Stvaranje 10:10).

Prijestolnice njegovog kraljevstva bijahu Babilon, Ereh, Akhad, sve gradoviu zemlji Šinear. )

grčki prijevod (Septuaginta) je Archad.

Izraz Agade vjerojatno dolazi iz sumerskog jezika, pojavkjujući se npr. u Sumerskom popisu kraljeva, a kasnije u asiro-babilonskoj semtiskoj formi Akkadû ("pripada Akkadu") što se vjerojatno izvelo od Agade.

Moguće je da naziv AGA.DE znači "Vatrena kruna"[1] kao aluzija na Ištar, "briljantnu boginju", čiji je kult vrlo rano postojao u Agadeu. To sugeriraju zapisi Nabonida, čiji zapis[2] spominje kako se štovanje Ištar kasnije zamijenilom štovanjem boginje Anunit, čije je oltar bio u Sipparu. Također je značajno da su postojala dva grada imena Sippar, jedan pod zaštitom sunčevog boga Shamasha, drugi pod Anunit, što sugerira bliskost Sippara i Agadea. Jedna teorija (iztz 1911) tvrdi da je Agade bio nasuprot Sippara na lijevoj obali Eufrata, te da je vjerojatno najstariji dio grada Sippar.

Bilješke[uredi - уреди]

  1. Prince, "Materials for a Sumerian Lexicon", pp. 23, 73, Journal of Biblical Literature, 1906.
  2. I. Rawl. 69, col. ii. 48 and iii. 28.

Literatura[uredi - уреди]

V. također[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]