Smithsonian Institution

Izvor: Wikipedia
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Smithsonian Institution
Smithsonian logo color.svg
Logotip
Osnovan 10. august 1846.
Lokacija Washington, D.C.; Chantilly, Virginia; New York City
Tip muzeja Trust muzeja
Direktor Lonnie Bunch (sekretar)
https://www.si.edu/

Smithsonian Institution kolokvijalno zvan samo Smithsonian je danas američki trust od 19 muzeja koji čuvaju fundus od 137 miliona predmeta i 9 istraživačkih instituta po čitavom svijetu.[1]

Karakteristike[uredi | uredi kod]

Većina tih institucija nalazi se u Washingtonu, a neki u drugim saveznim državama; Maryland, New York i Virginia. Više od 200 instituta i muzeja iz 45 država povezano je sa Smithsonianom.

Među zapaženim predmetima koji se čuvaju u muzejima Smithsoniana je veliki Hopov dijamant, komandni modul Columbia iz misije spuštanja na Mjesec - Apollo 11 i zastava koja je inspirirala Francisa Scotta Keya da napiše stihove za himnu - The Star-Spangled Banner 1814.[2] U Smithsonianu se također čuvaju i vrijedne etnografske i prirodnjačke kolekcije, među ostalim i dokumentacija Johna Wesleyja Powella o Indijancima iz Colorada, više više od 4 miliona fosila i Nacionalni herbarij sa 4,5 miliona biljaka.[2]

Pored tog Smithsonian čuva i ezoterije iz pop kulture, kao što su papuče koje je nosila Judy Garland u filmu Čarobnjak iz Oza (1939).[2]

U njegovim muzejima je izloženo tek nešto više od 1 % predmeta, ostatak se čuva u depoima i nekim objektima u Marylandu.[2]

Smithsonian Institution od 1970. izdaje časopis Smithsonian, kao i Air & Space, prvi put izdan 1986. Od 2007. ima i vlastitu televizijsku mrežu koja emitira dokumentarni program.[2]

Historija[uredi | uredi kod]

Centralna palača Smithsoniana-Castle

Smithsonian je osnovan na bazi testamenta engleskog naučnika Jamesa Smithsona. Smithson (umro 1829.) je u svom testamentu odredio da njegovu imovinu treba nasljediti njegov nećak, ali u koliko on umre bez nasljednika, onda pripada Sjedinjenim Američkim Državama da tim sredsvima osnuju institut.[2]

Kad je 1835. nećak umro bez nasljednika, obavještena je Američka vlada o darovnici. Iako su John C. Calhoun kao i neki drugi članovi Kongresa smatrali da Federalna vlada nema prava prihvatiti takav dar, on je konačno preuzet 1838., zahvaljujući angažmanu Johna Quincyja Adamsa. To je bila suma od 508.318,46 $ što je bio ogroman novac za ono vrijeme.[2]

Kako je namjera Smithsonovog testamenta bila nejasna - jer on samo naveo da bi se sredstva trebala koristiti za Povećanje i širenje znanja među ljudima - bilo je velikih polemika oko načina kako bi se novac trebao koristiti. Ispočetka se razmišljalo o univerzitetu, ali je kasnije osnovan na bazi zakona donešenog u Kongresu 1846. - kao privatna institucija kojom će upravljati Federalna vlada. Taj hibrid bio je nukleus kasnijih ideja da se osnuju; Istraživački institut, Opservatorij, Biblioteka i Muzej.[2]

Kamen temeljac za izgradnju Smithsonianove palače položen je sljedeće godine u Nacionalnoj aleji u Washingtonu.[2]

Palača, koju danas zovu zamak (castle), zbog očigledne povezanosti sa normanskom arhitekturom, dovršena je 1855. po projektu Jamesa Renwicka.[2]

U nju je 1857. smješten Nacionalni muzej Sjedinjenih Američkih Država.[1] Od samog početka se razmišljalo da bi u njoj trebala biti i Smithsonova grobnica, koji je pokopan u Genovi. Institut je 1901. upozoren da će zbog nekih radova njegov grob biti uništen. Tadašnji regent Alexander Graham Bell angažirao se da se njegovi posmrtni ostatci prenesu u Sjedinjene Američke Države. Zbog tog je 1903. otputovao u Italiju i nadzirao njegovu ekshumaciju. Dvije godine kasnije Smithsonovi ostatci pokopani su kripti palače.[2]

Administracija[uredi | uredi kod]

Smithsonianom upravlja regentski odbor koji se sastoji od Potpredsjednika Sjedinjenih Država, predsjednika Vrhovnog suda, tri senatora koje je imenuje predsjednik Senata, tri predstavnika koje je imenuje predsjednik Predstavničkog doma i devet američkih građana koje izabire odbor a potvrđuje Kongres.[2]

Odbor upravlja budžetom Smithsoniana. Sredstvima trusta pokriva se otprilike trećina operativnih troškova Institucije, ostatak uglavnom dolazi iz sredstava koje godišnje odobrava Kongres.[2]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 Smithsonian History (engleski). Smithsonian. Pristupljeno 12.12. 2020. 
  2. 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 2,11 2,12 Smithsonian Institution, Washington DC, United States (engleski). Encyclopaedia Britannica. Pristupljeno 12.12. 2020. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]