Rudolf Crnić
Rudolf Crnić | |
---|---|
Rođenje | Zagreb, Austro-Ugarska Monarhija | 12. 2. 1893.
Smrt | 8. 5. 1945. (dob: 52) Dugo Selo, FNR Jugoslavija |
Prebivalište | Zagreb, FNR Jugoslavija |
Nacionalnost | Jugoslaven |
Državljanstvo | FNR Jugoslavija |
Suprug/a | Ana (Hirschler) Crnić |
Djeca | Jadranko Crnić |
Roditelji | Petar Crnić Đurđica (Dragičević) Crnić |
Rodbina | Ivica Crnić (unuk) |
Rudolf Crnić (Zagreb, 12. 2. 1893 - Dugo Selo, 8. 5. 1945), jugoslavenski pomorac, pisac, kapetan duge plovidbe i ratne mornarice Kraljevine Jugoslavije. Ubijen je na samom kraju Drugog svjetskog rata od partizana pod lažnom optužbom da je britanski špijun.
Kapetan Rudolf Crnić je rođen 12. 2. 1893 u zagrebačkoj porodici Petra i Đurđice Crnić za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije. Dio djetinjstva je proveo u Senju u kući u kojoj je živio poznati pjesnik Silvije Strahimir Kranjčević. Zarana je zavolio more i brodove pa je upisao Nautičku školu u Bakru koju je završio 1917 godine. Ubrzo je bio regrutiran u vojsku Austro-Ugarske Monarhije u stražarsku satniju. Za vrijeme Prvog svjetskog rata kapetan Crnić je bio stacioniran u Mauthausenu, 20 km. od Linza, tijekom 1917 i 1918 godine. 1919 godine položio je ispit za poručnika trgovačke mornarice Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (Kraljevina Jugoslavija). Ispit za kapetana duge plovidbe položio je 1925. U međuvremenu se, 25. 4. 1918 godine, oženio za Anu (Ankicu) Hirschler iz Dugog Sela.[1] Ana je bila učiteljica iz dobrostojeće trgovačke porodice židovskog podrijetla.[2] U kući njezina oca se od 1901 do 1910 održavala nastava Osnovne škole Dugo Selo.[3] Nakon rata, kapetan Crnić je sa Anom živio na zagrebačkoj adresi u ulici Đure Deželića, a u ljeto 1925 trajno su se preselili u Dugo Selo u kuću na današnjoj adresi u ulici Josipa Zorića 28. U Dugom Selu je bio vrlo aktivan u raznim lokalnim društvenim organizacijama, pa je tako nekoliko godina bio tajnik "Dugoselske streljače družine" koja je djelovala od 1932 godine. Kapetan Crnić je prijateljevao sa mnogim viđenim dugoselcima, a najpoznatiji među njima je tada vrlo popularni kajkavski pjesnik Milan Dobrovoljac Žmigavec.[1]
Bio je organizator i tajnik Kluba jugoslavenskih pomoraca u Zagrebu od 1920 do 1941 godine.[1] Između dva svjetska rata promicao je pomorsko-jadransku orijentaciju držeći predavanja o moru i pomorstvu po Hrvatskoj za vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Bio je urednik časopisa Jugoslavenski pomorac od 1921 do 1941, te časopisa Naše more 1923 godine.[4] Između 1922 i 1924 povremeno je plovio kao časnik palube na putovanjima s učenicima pomorskih akademija Kraljevine Jugoslavije na školskom brodu "Vila Velebita". Za života je plovio na trgovačkom brodu Jugoslavenskog Lloyda A.D. Split, "Princeza Olga". Najduže je bio zaposlenik brodarskog društva Oceania iz Sušaka i to na brodovima: "Bor", "Dunav", "Vid", "Sud", "Vila", "Timok" i "Kostrena". Kapetan Crnić je radio i za Parobrodarsko društvo Alcesa iz Orebića i Jugolevanta iz Dubrovnika. 1926 godine, kapetan Crnić je bio prvi časnik na ratnom brodu Kraljevine Jugoslavije T2. Od 1939 do početka Drugog svjetskog rata plovio je na ratnom brodu "Zmaj", minopolagaču Jugoslavenske ratne mornarice. U Aprilskom ratu prilikom napada talijanskog zrakoplovstva na Kraljevinu Jugoslaviju tj. Šibenik i njegovu luku, kapetan Crnić je sa svojom posadom postojano i odvažno pružio otpor agresoru. Nakon što su talijani zarobili brod, kapetan Crnić se vratio u Dugo Selo supruzi i sinu.[1]
U novembru 1941 godine kapetana Crnića su uhapsile ustaše i izvele ga pred Mali i Veliki sud marionetske Nezavisne Države Hrvatske (NDH). Nakon toga je bio sproveden u koncentracijski logor Danica, a zatim u koncentracijski logor Jasenovac gdje je ostao do augusta 1943 godine. Iduće dvije godine porodicu je prehranjivao kao akviziter. Supruga Ana i sin Jadranko su izbjegli Holokaust prikrivajući svoj židovski identitet od ustaša i režima NDH. Na samom kraju rata, 8. 5. 1945, prilikom ulaska 22. srpske divizije NOVJ-a u Dugo Selo, kapetan Crnić je bio lažno optužen kao britanski špijun i strijeljan od strane partizana zajedno sa još nekoliko viđenijih stanovnika Dugog Sela.[1]
Kapetan Rudolf Crnić je autor Pomorskoga rječnika iz 1921 i Pomorske čitanke iz 1923 te suradnik u izradbi pomorske terminologije iz 1921 godine.[4]
- Pomorski rječnik, (1921)
- Naše more (Pomorska čitanka), (1923)
- Iz dnevnika jednog pomorca, (2012)
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Predrag Topić, 2012, str. 5
- ↑ (en) USC Shoah Foundation Institute testimony of Jadranko Crnic. United States Holocaust Memorial Museum (19. 11. 1999). Preuzeto 24. 3. 2014
- ↑ Povijest škole Dugo Selo. Osnovna škola Josipa Zorića Dugo Selo. Preuzeto 21. 10. 2015
- ↑ 4,0 4,1 Crnić, Rudolf. Enciklopedija - Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Preuzeto 17. 10. 2015
- Topić, Predrag (2012). Iz dnevnika jednog pomorca, Dugo Selo: Gradska knjižnica. ISBN 978-953-7737-10-8