Černivci – razlika između verzija
m dopuna |
m robot kozmetičke promjene |
||
Red 126: | Red 126: | ||
| language=engleski |
| language=engleski |
||
| publisher=City population}}</ref>na zapadu [[Ukrajina|Ukrajine]]. |
| publisher=City population}}</ref>na zapadu [[Ukrajina|Ukrajine]]. |
||
==Geografske karakteristike== |
== Geografske karakteristike == |
||
Černivci leži na jugozapadu [[Ukrajina|Ukrajine]], u gornjem toku [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Prut (rijeka)|Prut]], na obroncima [[planinski masiv|planinskog masiva]] [[Karpati]].<ref name=brit/>Historijski centar grada rasprostro u duljinu od nekih 11 [[km]] duž desne obale Pruta, a nova predgrađa se grade na lijevoj obali. |
Černivci leži na jugozapadu [[Ukrajina|Ukrajine]], u gornjem toku [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Prut (rijeka)|Prut]], na obroncima [[planinski masiv|planinskog masiva]] [[Karpati]].<ref name=brit/>Historijski centar grada rasprostro u duljinu od nekih 11 [[km]] duž desne obale Pruta, a nova predgrađa se grade na lijevoj obali. |
||
[[ |
[[Datoteka:Theatherplace chernivtsi.JPG|thumb|left|260px|<center>Teatarski trg]] |
||
== Historija == |
== Historija == |
||
Prvi dokumentirani zapis o mjestu potiče iz [[1408]]. u kom se navodi kao jedan od [[grad]]ova [[Moldavija|Moldavije]] i [[glavni grad|prijestolnica]] [[Bukovina|Bukovine]].<ref name=brit/> Od [[16. vijek]]a gradom vladaju [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]], a nakon [[1774]]. [[Austrija]]. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] podpada pod [[Rumunjska|Rumunjsku]], a od [[1940]]. grad zauzimaju jedinice [[SSSR|sovjetske]] [[Crvena Armija|Crvene Armije]].<ref name=brit/> Uz prekid za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kad je ponovno pod [[Rumunjska|Rumunjskom]]. |
Prvi dokumentirani zapis o mjestu potiče iz [[1408]]. u kom se navodi kao jedan od [[grad]]ova [[Moldavija|Moldavije]] i [[glavni grad|prijestolnica]] [[Bukovina|Bukovine]].<ref name=brit/> Od [[16. vijek]]a gradom vladaju [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]], a nakon [[1774]]. [[Austrija]]. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] podpada pod [[Rumunjska|Rumunjsku]], a od [[1940]]. grad zauzimaju jedinice [[SSSR|sovjetske]] [[Crvena Armija|Crvene Armije]].<ref name=brit/> Uz prekid za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kad je ponovno pod [[Rumunjska|Rumunjskom]]. |
||
Za vrijeme [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] Černivci je bio multikulturalan grad u kom su živjeli [[Ukrajinci]], [[Rumunji]], [[Nijemci]], [[Armenci]] i [[Židovi]].<ref name=brit/>Danas u gradu prevladavaju Ukrajinci, ali ima i značajna manjinska grupa [[Rumunji|Rumunja]] i [[Rusi|Rusa]].<ref name=brit/> |
Za vrijeme [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] Černivci je bio multikulturalan grad u kom su živjeli [[Ukrajinci]], [[Rumunji]], [[Nijemci]], [[Armenci]] i [[Židovi]].<ref name=brit/>Danas u gradu prevladavaju Ukrajinci, ali ima i značajna manjinska grupa [[Rumunji|Rumunja]] i [[Rusi|Rusa]].<ref name=brit/> |
||
==Obrazovanje i kultura== |
== Obrazovanje i kultura == |
||
Černivci je grad brojnih obrazovnih institucija, ima [[univerzitet]] osnovan još [[1875]]. i |
Černivci je grad brojnih obrazovnih institucija, ima [[univerzitet]] osnovan još [[1875]]. i medicinski institut.<ref name=brit/> |
||
Grad ima i brojne kulturne institucije, teatre i filharmoniju. |
Grad ima i brojne kulturne institucije, teatre i filharmoniju. |
||
==Znamenitosti== |
== Znamenitosti == |
||
Od [[2011]]. Černivci je na [[UNESCO]]voj [[Lista mjesta svjetske baštine u Evropi|Listi mjesta svjetske baštine u Evropi]] jer je tad bivša [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]]] (danas zgrada [[univerzitet]]a Jurij Fedkovič) upisana u registar [[Svjetska baština|Svjetske baštine]]. |
Od [[2011]]. Černivci je na [[UNESCO]]voj [[Lista mjesta svjetske baštine u Evropi|Listi mjesta svjetske baštine u Evropi]] jer je tad bivša [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]]] (danas zgrada [[univerzitet]]a Jurij Fedkovič) upisana u registar [[Svjetska baština|Svjetske baštine]]. |
||
==Privreda== |
== Privreda == |
||
Černivci je odavna bio važan trgovački centar, ali je svoj procvat doživio na početku [[20. vijek]]a, kao važno [[željeznica|željezničko]] čvorište, mjesto gdje se ukrštaju [[željeznička pruga|pruge]] za [[Lavov]], [[Ternopiljska oblast|Ternopilj]], [[Moldavija|Moldaviju]] i [[Rumunjska|Rumunjsku]]. Istovremeno se razvio i kao [[industrija|industrijski]] centar, sa [[tvornica |
Černivci je odavna bio važan trgovački centar, ali je svoj procvat doživio na početku [[20. vijek]]a, kao važno [[željeznica|željezničko]] čvorište, mjesto gdje se ukrštaju [[željeznička pruga|pruge]] za [[Lavov]], [[Ternopiljska oblast|Ternopilj]], [[Moldavija|Moldaviju]] i [[Rumunjska|Rumunjsku]]. Istovremeno se razvio i kao [[industrija|industrijski]] centar, sa [[tvornica]]ma lakih [[stroj]]eva, [[tekstil]]a, [[prehrana|prehrambenih]] proizvoda ([[šećerana]] i [[meso]]) i [[pilana]]ma.<ref name=brit> {{cite web |
||
|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/109424/Chernivtsi |
|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/109424/Chernivtsi |
||
|title = ''Chernivtsi'' |
|title = ''Chernivtsi'' |
||
Red 149: | Red 149: | ||
|- valign="top" |
|- valign="top" |
||
| |
| |
||
*{{flag|Austrija}}, [[Klagenfurt]] |
* {{flag|Austrija}}, [[Klagenfurt]] |
||
*{{flag|Bugarska}} [[Pleven]] |
* {{flag|Bugarska}} [[Pleven]] |
||
*{{flag|Izrael}} [[Nazareth Illit]] |
* {{flag|Izrael}} [[Nazareth Illit]] |
||
*{{flag|Kanada}} [[Saskatoon]] |
* {{flag|Kanada}} [[Saskatoon]] |
||
|| |
|| |
||
*{{flag|Poljska}} [[Konin]] |
* {{flag|Poljska}} [[Konin]] |
||
*{{flag|Rusija}} [[Podolsk]] |
* {{flag|Rusija}} [[Podolsk]] |
||
*{{flag|SAD}} [[Salt Lake City]] |
* {{flag|SAD}} [[Salt Lake City]] |
||
|} |
|} |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
Red 165: | Red 165: | ||
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/109424/Chernivtsi ''Chernivtsi'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}} |
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/109424/Chernivtsi ''Chernivtsi'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}} |
||
{{Administrativni centri u Ukrajini}} |
{{Administrativni centri u Ukrajini}} |
||
[[Kategorija: |
[[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]] |
Verzija na datum 25 juni 2014 u 05:32
Černivci
Чернівці | |||
---|---|---|---|
Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola | |||
|
|||
Koordinate: 48°18′N 25°56′E / 48.300°N 25.933°E | |||
Država | Ukrajina | ||
Oblast | Černivecka oblast | ||
Vlast | |||
- Gradonačelnik | Vitalij Mihajlišin | ||
Površina | |||
- Ukupna | 153 km² | ||
Visina | 248 | ||
Stanovništvo (2013.) | |||
- Grad | 258 842 [1] | ||
Vremenska zona | EEST (UTC+2) | ||
Poštanski broj | 58000 | ||
Pozivni broj | +380 372 | ||
Službene stranice www:chernivtsy.eu | |||
Karta | |||
Černivci (ukrajinski: Чернівці, ruski: Черновцы, njemački: Czernowitz, rumunjski: Cernăuți) je glavni i najveći grad Černivecke oblasti od 258 842 stanovnika.[1]na zapadu Ukrajine.
Geografske karakteristike
Černivci leži na jugozapadu Ukrajine, u gornjem toku rijeke Prut, na obroncima planinskog masiva Karpati.[2]Historijski centar grada rasprostro u duljinu od nekih 11 km duž desne obale Pruta, a nova predgrađa se grade na lijevoj obali.
Historija
Prvi dokumentirani zapis o mjestu potiče iz 1408. u kom se navodi kao jedan od gradova Moldavije i prijestolnica Bukovine.[2] Od 16. vijeka gradom vladaju Osmanlije, a nakon 1774. Austrija. Nakon Prvog svjetskog rata podpada pod Rumunjsku, a od 1940. grad zauzimaju jedinice sovjetske Crvene Armije.[2] Uz prekid za vrijeme Drugog svjetskog rata kad je ponovno pod Rumunjskom.
Za vrijeme Austro-Ugarske Černivci je bio multikulturalan grad u kom su živjeli Ukrajinci, Rumunji, Nijemci, Armenci i Židovi.[2]Danas u gradu prevladavaju Ukrajinci, ali ima i značajna manjinska grupa Rumunja i Rusa.[2]
Obrazovanje i kultura
Černivci je grad brojnih obrazovnih institucija, ima univerzitet osnovan još 1875. i medicinski institut.[2] Grad ima i brojne kulturne institucije, teatre i filharmoniju.
Znamenitosti
Od 2011. Černivci je na UNESCOvoj Listi mjesta svjetske baštine u Evropi jer je tad bivša Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola] (danas zgrada univerziteta Jurij Fedkovič) upisana u registar Svjetske baštine.
Privreda
Černivci je odavna bio važan trgovački centar, ali je svoj procvat doživio na početku 20. vijeka, kao važno željezničko čvorište, mjesto gdje se ukrštaju pruge za Lavov, Ternopilj, Moldaviju i Rumunjsku. Istovremeno se razvio i kao industrijski centar, sa tvornicama lakih strojeva, tekstila, prehrambenih proizvoda (šećerana i meso) i pilanama.[2]