1613 – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 4: Red 4:
Godina '''1613''' ('''[[Rimski brojevi|MDCXIII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u utorak]] po gregorijanskom, odn. [[redovna godina koja počinje u petak]] po 10 dana zaostajućem [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] (linkovi pokazuju godišnje kalendare).
Godina '''1613''' ('''[[Rimski brojevi|MDCXIII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u utorak]] po gregorijanskom, odn. [[redovna godina koja počinje u petak]] po 10 dana zaostajućem [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] (linkovi pokazuju godišnje kalendare).


==Događaji==
== Događaji ==
* zima 1612/13 - Uskoci ponovo haraju, opljačkali tri turska sela naspram [[Novigrad (općina)|Novigrada]], napadaju mletačku Istru, preko dubrovačke teritorije napali [[Trebinje]], na povratku ih kod Sućuraja na Hvaru presreli Mlečani i ubili 60 uskoka sa harambašom Nikolom Hreljanovićem a uskoci ubili kapetana Stefana Venijera<ref>''Istorija s. n.'', 318-9</ref>.
* zima 1612/13 - Uskoci ponovo haraju, opljačkali tri turska sela naspram [[Novigrad (općina)|Novigrada]], napadaju mletačku Istru, preko dubrovačke teritorije napali [[Trebinje]], na povratku ih kod Sućuraja na Hvaru presreli Mlečani i ubili 60 uskoka sa harambašom Nikolom Hreljanovićem a uskoci ubili kapetana Stefana Venijera<ref>''Istorija s. n.'', 318-9</ref>.
* [[11. 1.]] - Radnici u [[Dauphiné]]u otkrili ogroman kostur, možda [[mastodont]]a, uvereni da se radi o legendarnom kralju [[Teutobochus]]u.
* [[11. 1.]] - Radnici u [[Dauphiné]]u otkrili ogroman kostur, možda [[mastodont]]a, uvereni da se radi o legendarnom kralju [[Teutobochus]]u.
Red 14: Red 14:


* [[3. 3.]] (21. 2. po j.k.) - Rusko [[Vreme nevolja]] (''Смутное время'') okončano posle 15 godina izborom [[Mihajlo I., ruski car|Mihajla Romanova]] za cara (vl. do [[1645]]) - početak [[Dinastija Romanov|dinastije Romanov]] (do [[1917]]).
* [[3. 3.]] (21. 2. po j.k.) - Rusko [[Vreme nevolja]] (''Смутное время'') okončano posle 15 godina izborom [[Mihajlo I., ruski car|Mihajla Romanova]] za cara (vl. do [[1645]]) - početak [[Dinastija Romanov|dinastije Romanov]] (do [[1917]]).
* [[24. 3.]] - Poruka zagrebačkog biskupa [[Petar Domitrović|Domitrovića]] srpskim starešinama okupljenim u [[manastir Marča|Marči]]: Srbi krajišnici se imaju potčiniti biskupu kao vlasniku zemlje - starešine to odbijaju, da se ne bi "zamerili" nadvojvodi [[Ferdinand II Štajerski|Ferdinandu]] i štajerskoj gospodi<ref name="isn458"></ref>.
* [[24. 3.]] - Poruka zagrebačkog biskupa [[Petar Domitrović|Domitrovića]] srpskim starešinama okupljenim u [[manastir Marča|Marči]]: Srbi krajišnici se imaju potčiniti biskupu kao vlasniku zemlje - starešine to odbijaju, da se ne bi "zamerili" nadvojvodi [[Ferdinand II Štajerski|Ferdinandu]] i štajerskoj gospodi<ref name="isn458"/>.
* [[27. 3.]] - Sin [[Nicholas Guy|Nicholasa Guya]] je prvo englesko dete rođeno u [[Kanada|Kanadi]].
* [[27. 3.]] - Sin [[Nicholas Guy|Nicholasa Guya]] je prvo englesko dete rođeno u [[Kanada|Kanadi]].
* [[29. 3.]] - [[Samuel de Champlain]] je prvi nezvanični guverner [[Nova Francuska|Nove Francuske]] u Severnoj Americi.
* [[29. 3.]] - [[Samuel de Champlain]] je prvi nezvanični guverner [[Nova Francuska|Nove Francuske]] u Severnoj Americi.


* [[13. 4.]] - [[Samuel Argall]] zarobio [[Pocahontas]] kako bi je razmenio za engleske zarobljenike; tokom leta ona prelazi u hrišćanstvo.
* [[13. 4.]] - [[Samuel Argall]] zarobio [[Pocahontas]] kako bi je razmenio za engleske zarobljenike; tokom leta ona prelazi u hrišćanstvo.
* [[20. 4.]] - Holanđanin Apollonius Schotte zauzeo portugalsko ostrvo [[Solor]] ([[Mali sundski otoci]]), kasnije tokom godine osvaja i nekoliko baza na [[Timor]]u.
* [[20. 4.]] - Holanđanin Apollonius Schotte zauzeo portugalsko ostrvo [[Solor]] ([[Mali sundski otoci]]), kasnije tokom godine osvaja i nekoliko baza na [[Timor]]u.


* [[29. 5.]] - Jaka oluja izaziva poplavu u [[Tiringija|Tiringiji]] u kojoj strada 2.261 osoba.
* [[29. 5.]] - Jaka oluja izaziva poplavu u [[Tiringija|Tiringiji]] u kojoj strada 2.261 osoba.
Red 34: Red 34:
* [[27. 10.]] - Ubijen [[Gabrijel Batori]], bivši knez Erdelja.
* [[27. 10.]] - Ubijen [[Gabrijel Batori]], bivši knez Erdelja.


===Tokom/tijekom godine===
=== Tokom/tijekom godine ===
* Sukob skadarskog sandžakbega sa Crnogorcima jer im želi silom naplatiti harač, protivno povlasticama i zapovijedima Arslan-paše (koji je u pohodu protiv Brđana i [[Klimenti|Klimenata]]); sandžakbegu navodno pomagao knez Vujo Rajčev; kada je Arslan-paša izrazio želju posetiti Crnu Goru, ovi ga ljubazno odbijaju jer je za tako nešto potrebna sultanova naredba<ref>''Historija'', 545-6</ref>.
* Sukob skadarskog sandžakbega sa Crnogorcima jer im želi silom naplatiti harač, protivno povlasticama i zapovijedima Arslan-paše (koji je u pohodu protiv Brđana i [[Klimenti|Klimenata]]); sandžakbegu navodno pomagao knez Vujo Rajčev; kada je Arslan-paša izrazio želju posetiti Crnu Goru, ovi ga ljubazno odbijaju jer je za tako nešto potrebna sultanova naredba<ref>''Historija'', 545-6</ref>.
* General Trautmansdorf dva puta molio nadvojvodu Ferdinanda da posreduje kod cara Matije kako bi slavonski staleži ostavili Srbe na miru, inače će se pobuniti. Takođe u ovo doba, srpski prvaci se žale i na biskupa Domitrovića koji preti silom u naplati crkvene desetine<ref name="isn458">''Istorija s. n.'', 458</ref>.
* General Trautmansdorf dva puta molio nadvojvodu Ferdinanda da posreduje kod cara Matije kako bi slavonski staleži ostavili Srbe na miru, inače će se pobuniti. Takođe u ovo doba, srpski prvaci se žale i na biskupa Domitrovića koji preti silom u naplati crkvene desetine<ref name="isn458">''Istorija s. n.'', 458</ref>.
Red 48: Red 48:
* ''Novelas ejemplares'' [[Miguel de Cervantes|Miguela de Cervantesa]].
* ''Novelas ejemplares'' [[Miguel de Cervantes|Miguela de Cervantesa]].


==Rođenja==
== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1613.}}
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1613.}}
* [[6. 3.]] - [[Stjepan Gradić]], filozof († [[1683]])
* [[6. 3.]] - [[Stjepan Gradić]], filozof († [[1683]])
Red 56: Red 56:
* [[Janko Mitrović]], vojskovođa († [[1659]])
* [[Janko Mitrović]], vojskovođa († [[1659]])


==Smrti==
== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1613.}}
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1613.}}
* [[11. 3.]] - [[Ivan II. Drašković]], bivši hrvatski ban (* ca. 1550)
* [[11. 3.]] - [[Ivan II. Drašković]], bivši hrvatski ban (* ca. 1550)
Red 63: Red 63:
* [[Dinko Zlatarić]], pjesnik (* [[1558]])
* [[Dinko Zlatarić]], pjesnik (* [[1558]])


==Reference==
== Reference ==
{{reference}}
{{reference}}
;Literatura
;Literatura
Red 70: Red 70:
* [[Rudolf Horvat]], ''[https://hr.wikisource.org/wiki/Povijest_Hrvatske_I._%28R._Horvat%29/Drugo_banovanje_Tome_Erdeda Drugo banovanje Tome Erdeda]'' (hr Wikisource)
* [[Rudolf Horvat]], ''[https://hr.wikisource.org/wiki/Povijest_Hrvatske_I._%28R._Horvat%29/Drugo_banovanje_Tome_Erdeda Drugo banovanje Tome Erdeda]'' (hr Wikisource)


==Vanjski linkovi==
== Vanjski linkovi ==


{{commonscat}}
{{commonscat}}

Verzija na datum 22 juni 2014 u 12:12

Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 16. vijek17. vijek18. vijek
Decenija: 1580-e  1590-e  1600-e  – 1610-e –  1620-e  1630-e  1640-e
Godine: 1610 1611 161216131614 1615 1616
Zemski sobor bira cara Mihajla I (sl. iz 1673)
1613. po kalendarima
Gregorijanski 1613. (MDCXIII)
Ab urbe condita 2366.
Islamski 1021–1022.
Iranski 991–992.
Hebrejski 5373–5374.
Bizantski 7121–7122.
Koptski 1329–1330.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1668–1669.
Shaka Samvat 1535–1536.
Kali Yuga 4714–4715.
Kineski
Kontinualno 4249–4250.
60 godina Yin Voda Vo(l)
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11613.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1613 (MDCXIII) bila je redovna godina koja počinje u utorak po gregorijanskom, odn. redovna godina koja počinje u petak po 10 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju godišnje kalendare).

Događaji

  • zima 1612/13 - Uskoci ponovo haraju, opljačkali tri turska sela naspram Novigrada, napadaju mletačku Istru, preko dubrovačke teritorije napali Trebinje, na povratku ih kod Sućuraja na Hvaru presreli Mlečani i ubili 60 uskoka sa harambašom Nikolom Hreljanovićem a uskoci ubili kapetana Stefana Venijera[1].
  • 11. 1. - Radnici u Dauphinéu otkrili ogroman kostur, možda mastodonta, uvereni da se radi o legendarnom kralju Teutobochusu.
  • 20. 1. - Kalmarski rat između Danske-Norveške i Švedske okončan Knäredskim mirom uz posredovanje englesko-škotskog kralja Jamesa I.
  • 10. 2. - Bečki sporazum Venecije i Habsburga: car i nadvojvoda obećavaju da Senjani neće više ometati plovidbu i napadati Mlečane i da će u Senj dovesti nemački garnizon[2].
  • 14. 2. - Engleska princeza Elizabeth Stuart se udala za Friedricha V. Palatinatskog - njeni potomci će od 1714 biti na britanskom prestolu.
  • 24. 2. - Ugarski sabor: 38. članak poziva kralja da postavi bana Erdedija u Hrvatskoj, 39. da Vlasi postanu kmetovi vlastele na čijim se posjedima nalaze (njemački kapetani ometaju ovaj članak, general Trautmansdorf tvrdi 13. 8. da su se Vlasi doselili na 70-80 godina puste zemlje)[3].
  • 29. 5. - Jaka oluja izaziva poplavu u Tiringiji u kojoj strada 2.261 osoba.
  • 11. 7. - Krunisan ruski car Mihajlo I.
  • 29. 8. - Sicilijanci pod aragonskom krunom porazili tursku trgovačku flotu (en Wiki).

Tokom/tijekom godine

  • Sukob skadarskog sandžakbega sa Crnogorcima jer im želi silom naplatiti harač, protivno povlasticama i zapovijedima Arslan-paše (koji je u pohodu protiv Brđana i Klimenata); sandžakbegu navodno pomagao knez Vujo Rajčev; kada je Arslan-paša izrazio želju posetiti Crnu Goru, ovi ga ljubazno odbijaju jer je za tako nešto potrebna sultanova naredba[8].
  • General Trautmansdorf dva puta molio nadvojvodu Ferdinanda da posreduje kod cara Matije kako bi slavonski staleži ostavili Srbe na miru, inače će se pobuniti. Takođe u ovo doba, srpski prvaci se žale i na biskupa Domitrovića koji preti silom u naplati crkvene desetine[4].
  • Turci upadali u Slavoniju[9] a turska bihaćka vojska napadala Srbe krajišnike u užoj Hrvatskoj[10] (u Modruši, plene im stoku[11]).
  • 1612/13 - Bartol Kašić u misiji po Bosni, Srbiji i istočnoj Slavoniji.
  • Osnovana isusovačka gimnazija u Beogradu (samo do 1614)[12].
  • Juraj Baraković napisao Vilu Slovinku.
  • Pištole i evanđelja Ivana Bandulavića.
  • Sastanak u Kučima, pripreme za ustanak protiv Turaka na inicijativu patrijarha Jovana[13].
  • Pobunio se Fakhr-al-Din II (Fahredin Manoglu), druski emir u Libanu (traje do 1635).
  • približno - John Rolfe prvi put izvozi duvan iz Virdžinije.
  • Osnovan Nacionalni univerzitet u Kordobi, najstariji u Argentini i jedan od najstarijih u Amerikama.
  • Novelas ejemplares Miguela de Cervantesa.

Rođenja

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1613.

Reference

  1. Istorija s. n., 318-9
  2. Istorija s. n., 318
  3. Horvat, Drugo banovanje Tome Erdeda
  4. 4,0 4,1 Istorija s. n., 458
  5. Istorija s. n., 458-9
  6. Протојереј др Радомир Поповић, Кратак преглед српске цркве кроз историју, rastko.rs
  7. Архим. Др. Јустин Поповић, Живот светог Василија Острошког чудотворца, rastko.rs
  8. Historija, 545-6
  9. Istorija s. n., 453
  10. Istorija s. n., 456
  11. Ćorović, Preokret u držanju Srba, rastko.rs
  12. Historija, 523
  13. Pavle S. Radusinović, O nekim pitanjima migracije stanovništva..., rastko.rs (u fusnoti piše da je sastanak bio 1614).
Literatura

Vanjski linkovi