1709 – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
→Događaji: dop. iz proleksis i rastko |
→Događaji: dop. iz fr wiki (1) |
||
Red 10: | Red 10: | ||
* Zima 1708/09. u Evropi se smatra najhladnijom u 500 godina. |
* Zima 1708/09. u Evropi se smatra najhladnijom u 500 godina. |
||
* U Francuskoj je zavladala glad, broj mrtvih se procenjuje na 600.000. U kombinaciji sa troškovima rata, dolazi do finansijske krize. |
* U Francuskoj je zavladala glad, broj mrtvih se procenjuje na 600.000. U kombinaciji sa troškovima rata, dolazi do finansijske krize. |
||
* [[2. 1.]] - [[Rat za špansko nasleđe]]: Francuzi prepuštaju [[Gent]] saveznicima na čelu sa Marlboroughom i [[Eugen Savojski|Eugenom Savojskim]]. |
|||
* [[13. 1.]] - [[Mogulsko Carstvo|Mogulski]] car [[Bahadur Shah I]] je kod [[Hyderabad]]a pobijedio svog polubrata [[Muhammad Kam Bakhsh]]a, koji umire sutradan. |
|||
* [[15. 1.]] - Pošto su carski vojnici, protestanti kneza Hessen-Kassela, zauzeli Bolonju, papa [[Klement XI.]] priznaje "[[Karlo VI (SRC)|Karla III]]" za legitimnog naslednika Španije |
|||
* [[17. 1.]] - Francuzi napuštaju i [[Brugge]] - gube Španjolsku Nizozemsku (Belgiju). |
|||
* [[1. 2.|1]]/[[2. 2.]] - Britanski pomorac [[Woodes Rogers]] na jednom od [[otok]]a [[Juan Fernández (arhipelag)|Arhipelaga Juan Fernandez]] u [[Pacifik]]u pronalazi i spašava nasukanog škotskog gusara [[Alexander Selkirk|Alexandera Selkirka]], a što je događaj koji će kasnije postati predložak za znameniti roman ''[[Robinson Crusoe]]''. |
* [[1. 2.|1]]/[[2. 2.]] - Britanski pomorac [[Woodes Rogers]] na jednom od [[otok]]a [[Juan Fernández (arhipelag)|Arhipelaga Juan Fernandez]] u [[Pacifik]]u pronalazi i spašava nasukanog škotskog gusara [[Alexander Selkirk|Alexandera Selkirka]], a što je događaj koji će kasnije postati predložak za znameniti roman ''[[Robinson Crusoe]]''. |
||
* [[15. 2.]] - Završen je građanski rat u [[Kraljevina Kongo|Kraljevini Kongo]], [[Pedro IV od Konga|Pedro IV]] je ovladao celom zemljom. |
|||
* [[19. 2.]] - Umro japanski šogun [[Tokugawa Tsunayoshi]], nasleđuje ga nećak [[Tokugawa Ienobu|Ienobu]] (do 1712). |
* [[19. 2.]] - Umro japanski šogun [[Tokugawa Tsunayoshi]], nasleđuje ga nećak [[Tokugawa Ienobu|Ienobu]] (do 1712). |
||
Red 16: | Red 21: | ||
=== April/Travanj – Jun/Lipanj === |
=== April/Travanj – Jun/Lipanj === |
||
* [[20. 4.]] - Opsada Alicantea završena franko-španskim zauzećem grada. |
|||
* [[21. 4.]] - Persijski [[Safavidska Monarhija|safavidski]] vicekralj Kandahara Gurgin-han, zaparavo gruzinski kartlijski monarh [[Giorgi XI]], ubijen od strane paštunskog poglavara [[Mirwais Hotak]]a, koji zatim vlada nezavisno u kandaharskoj oblasti (do smrti 1715). |
|||
* [[29. 4.]] - [[Jacques Cassard]] odbranio od Engleza konvoj sa žitom iz Tunisa za Marsej, čime je Provansa spašena od gladi. |
|||
* [[7. 5.]] - Bitka kod La Gudine: španske burbonske snage potukle anglo-portugalsku vojsku. |
|||
* maj - [[Savatije Ljubibratić]], raniji zahumski mitropolit i poglavar crkve u Boki kotorskoj, obaveštava vernike u Dalmaciji o svom izboru za "državnog arhijereja" po dopuštenju mletačkog dužda<ref>''Istorija s. n.'' IV-2, 46</ref> |
* maj - [[Savatije Ljubibratić]], raniji zahumski mitropolit i poglavar crkve u Boki kotorskoj, obaveštava vernike u Dalmaciji o svom izboru za "državnog arhijereja" po dopuštenju mletačkog dužda<ref>''Istorija s. n.'' IV-2, 46</ref> |
||
* [[28. 5.]] - Rat za špansko nasleđe: na pregovorima o miru Hagu, saveznici su nepopustljivi - "Nema mira bez Španije", traže da [[Filip V, kralj Španije|Filip V]] napusti zemlju, čak i da [[Luj XIV]] zarati protiv svog unuka ako to ovaj ne bi učinio. Luj 7. juna odbacuje ultimatum. |
|||
=== Jul/Srpanj – Septembar/Rujan === |
=== Jul/Srpanj – Septembar/Rujan === |
||
Red 31: | Red 42: | ||
* [[8. 10.]] - Torunjski ugovor: obnovljen savez između Rusije i Poljske-Litvanije, ponovo pod vlašću [[August II Jaki|Augusta II]] (do 1733). |
* [[8. 10.]] - Torunjski ugovor: obnovljen savez između Rusije i Poljske-Litvanije, ponovo pod vlašću [[August II Jaki|Augusta II]] (do 1733). |
||
* [[12. 10.]] - Odlučeno o osnivanju rudarskog grada u Meksiku, kasnije poznatog kao [[Chihuahua, Chihuahua|Chihuahua]]. |
* [[12. 10.]] - Odlučeno o osnivanju rudarskog grada u Meksiku, kasnije poznatog kao [[Chihuahua, Chihuahua|Chihuahua]]. |
||
* [[29. 10.]] - Prvi [[Barijerski ugovor]]: Britanci pristaju na holandsku kontrolu južne Nizozemske, kako bi ih zadržali u ratu. |
|||
* 30. 10. - [[Mitropolit beogradski Mojsije|Mojsije Petrović]] posvećen u Peći za mitropolita [[Mitropolija dabrobosanska|dabrobosanskog]] - u Sarajevo stiže oko 19. novembra ali kratko se zadržava. |
* 30. 10. - [[Mitropolit beogradski Mojsije|Mojsije Petrović]] posvećen u Peći za mitropolita [[Mitropolija dabrobosanska|dabrobosanskog]] - u Sarajevo stiže oko 19. novembra ali kratko se zadržava. |
||
* novembar (krajem oktobra po j.k.) - Crkveni sabor u Peći, prisutan je i crnogorski vladika Danilo.<ref>[https://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/6_10_l.html Oslobođenje Crne Gore]. rastko.rs</ref> |
* novembar (krajem oktobra po j.k.) - Crkveni sabor u Peći, prisutan je i crnogorski vladika Danilo.<ref>[https://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/6_10_l.html Oslobođenje Crne Gore]. rastko.rs</ref> |
||
* decembar - U portugalskom Brazilu završen [[Rat Emboabasa]] oko posedovanja nalazišta zlata. |
|||
* [[22. 12.]] - Gusarska ekspedicija [[Woodes Rogers|Woodesa Rogersa]] zarobila španski galeon ''Nuestra Señora de la Encarnación y Desengaño'' blizu Donje Kalifornije, tri dana kasnije ne uspeva zauzeti mnogo veći brod ''Nuestra Señora de Begoña''. |
* [[22. 12.]] - Gusarska ekspedicija [[Woodes Rogers|Woodesa Rogersa]] zarobila španski galeon ''Nuestra Señora de la Encarnación y Desengaño'' blizu Donje Kalifornije, tri dana kasnije ne uspeva zauzeti mnogo veći brod ''Nuestra Señora de Begoña''. |
||
Verzija na datum 13 februar 2020 u 22:55
Milenijum: | 2. milenijum |
---|---|
Vjekovi: | 17. vijek – 18. vijek – 19. vijek |
Decenija: | 1670-e 1680-e 1690-e – 1700-e – 1710-e 1720-e 1730-e |
Godine: | 1706 1707 1708 – 1709 – 1710 1711 1712 |
Gregorijanski | 1709. (MDCCIX) |
Ab urbe condita | 2462. |
Islamski | 1120–1121. |
Iranski | 1087–1088. |
Hebrejski | 5469–5470. |
Bizantski | 7217–7218. |
Koptski | 1425–1426. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 1764–1765. |
• Shaka Samvat | 1631–1632. |
• Kali Yuga | 4810–4811. |
Kineski | |
• Kontinualno | 4345–4346. |
• 60 godina | Yin Zemlja Vo(l) (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11709. |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1709. (MDCCIX) bila je redovna godina koja počinje u utorak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u subotu po julijanskom kalendaru.
Događaji
Januar/Siječanj – Mart/Ožujak
- Zima 1708/09. u Evropi se smatra najhladnijom u 500 godina.
- U Francuskoj je zavladala glad, broj mrtvih se procenjuje na 600.000. U kombinaciji sa troškovima rata, dolazi do finansijske krize.
- 2. 1. - Rat za špansko nasleđe: Francuzi prepuštaju Gent saveznicima na čelu sa Marlboroughom i Eugenom Savojskim.
- 13. 1. - Mogulski car Bahadur Shah I je kod Hyderabada pobijedio svog polubrata Muhammad Kam Bakhsha, koji umire sutradan.
- 15. 1. - Pošto su carski vojnici, protestanti kneza Hessen-Kassela, zauzeli Bolonju, papa Klement XI. priznaje "Karla III" za legitimnog naslednika Španije
- 17. 1. - Francuzi napuštaju i Brugge - gube Španjolsku Nizozemsku (Belgiju).
- 1/2. 2. - Britanski pomorac Woodes Rogers na jednom od otoka Arhipelaga Juan Fernandez u Pacifiku pronalazi i spašava nasukanog škotskog gusara Alexandera Selkirka, a što je događaj koji će kasnije postati predložak za znameniti roman Robinson Crusoe.
- 15. 2. - Završen je građanski rat u Kraljevini Kongo, Pedro IV je ovladao celom zemljom.
- 19. 2. - Umro japanski šogun Tokugawa Tsunayoshi, nasleđuje ga nećak Ienobu (do 1712).
- 28. 3. - Johann Friedrich Böttger obavestio kralja o otkriću načina proizvodnje porcelan - Böttger je sarađivao sa, prošle godine preminulim, Ehrenfried Walther von Tschirnhausom.
April/Travanj – Jun/Lipanj
- 20. 4. - Opsada Alicantea završena franko-španskim zauzećem grada.
- 21. 4. - Persijski safavidski vicekralj Kandahara Gurgin-han, zaparavo gruzinski kartlijski monarh Giorgi XI, ubijen od strane paštunskog poglavara Mirwais Hotaka, koji zatim vlada nezavisno u kandaharskoj oblasti (do smrti 1715).
- 29. 4. - Jacques Cassard odbranio od Engleza konvoj sa žitom iz Tunisa za Marsej, čime je Provansa spašena od gladi.
- 7. 5. - Bitka kod La Gudine: španske burbonske snage potukle anglo-portugalsku vojsku.
- maj - Savatije Ljubibratić, raniji zahumski mitropolit i poglavar crkve u Boki kotorskoj, obaveštava vernike u Dalmaciji o svom izboru za "državnog arhijereja" po dopuštenju mletačkog dužda[1]
- 28. 5. - Rat za špansko nasleđe: na pregovorima o miru Hagu, saveznici su nepopustljivi - "Nema mira bez Španije", traže da Filip V napusti zemlju, čak i da Luj XIV zarati protiv svog unuka ako to ovaj ne bi učinio. Luj 7. juna odbacuje ultimatum.
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan
- 8. 7. - Veliki sjeverni rat: Bitka kod Poltave u kojoj ruske snage pod carem Petrom Velikim razbijaju švedsku vojsku kralja Karla XII te tako konačno zaustavljaju švedski pokušaj osvajanja Rusije; bitka, u kojoj je gotovo cjelokupna švedska vojska prisiljena na predaju, predstavlja prekretnicu rata i kraj Švedske kao evropske velesile; kralj Karlo XII, pak, uspijeva pobjeći i pronaći utočište na području Osmanskog Carstva.
- 27. 7. - Japanski car Higashiyama abdicira, nasleđuje ga sin Nakamikado (do 1735) - car je u ovo vreme samo figura.
- leto - Patrijarh Kalinik otvara u Skoplju spor protiv Masfud-age iz Krive reke koji ga je držao 30 dana u prištinskom zindanu; u septembru odlazi u Carigrad gde je izvadio hućum protiv muteselima Tahir-paše Mahmudbegovića, koji su mu iznuđavali novac.[2]
- 8. 8. - Kralj Stanisław Leszczyński napustio Poljsku (vratiće se 1733-36).
- 11. 9. - Bitka kod Malplaqueta je najkrvavija bitka stoleća i Pirova Marlboroughova pobeda nad maršalom Villarsom na severu Francuske, sa duplo više žrtava nego među poraženima.
- septembar - U Ljubljani se nalazi dvorska komisija koja ispituje uzroke čestih nemira u Lici, Krbavi pa i Karlovačkom generalatu - Srbi se žale na upravu Komore, traže priključenje generalatu, isto misle i Hrvati.[3] Karlovački graničari su se bunili ove godine zbog neisplaćenog "lena".[4]
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac
- 8. 10. - Torunjski ugovor: obnovljen savez između Rusije i Poljske-Litvanije, ponovo pod vlašću Augusta II (do 1733).
- 12. 10. - Odlučeno o osnivanju rudarskog grada u Meksiku, kasnije poznatog kao Chihuahua.
- 29. 10. - Prvi Barijerski ugovor: Britanci pristaju na holandsku kontrolu južne Nizozemske, kako bi ih zadržali u ratu.
- 30. 10. - Mojsije Petrović posvećen u Peći za mitropolita dabrobosanskog - u Sarajevo stiže oko 19. novembra ali kratko se zadržava.
- novembar (krajem oktobra po j.k.) - Crkveni sabor u Peći, prisutan je i crnogorski vladika Danilo.[5]
- decembar - U portugalskom Brazilu završen Rat Emboabasa oko posedovanja nalazišta zlata.
- 22. 12. - Gusarska ekspedicija Woodesa Rogersa zarobila španski galeon Nuestra Señora de la Encarnación y Desengaño blizu Donje Kalifornije, tri dana kasnije ne uspeva zauzeti mnogo veći brod Nuestra Señora de Begoña.
Kroz godinu
- Obnovljena habsburška Tajna konferencija, sada je stalna sa osam članova na čelu sa dvorskim kancelarom, prvi oblik ministerijalne vlade.[6]
- Građanski sloj prigovara budimskom episkopu što je samo ove godine primio 3980 forinti za venčanice i milostinju.[7]
- Razbojnici udarili kontribuciju na Vukovar, Nuštar i druga naselja.[8]
- Kuga zahvatila velike delove Ugarske.[9]
- Iguman Hadži Visarion i bratstvo manastira Rakovice obnovili, "bez fermana", kosmajski manastir Tresije[10].
- Umro bački episkop Stevan Metohijac.
- U Beču podignut Theater am Kärntnertor.
Rođenja
- 24. 2. - Jacques de Vaucanson, pronalazač automata († 1782)
- 28. 3. - Aleksej Razumovski, ruski maršal († 1771)
- 2. 6. - Josip Betondić, pjesnik († 1764)
- 8. 8. - Tokugawa Ietsugu, šogun Japana († 1716)
- 10. 8. - Jean-Jacques Lefranc de Pompignan, polihistor († 1784)
- 18. 9. - Samuel Johnson, književnik i leksikograf († 1784)
- 29. 12. - Elizabeta, ruska carica († 1762)
- Vasilije Petrović Njegoš, vladika crnogorski († 1766)
Smrti
- 20. 1. - Père de la Chaise, jezuit, ispovjednik Louisa XIV (* 1624)
- 24. 1. - George Rooke, britanski admiral flote (* 1650)
- 9. 2. - François-Louis de Bourbon-Conti, francuski knez i general (* 1664)
- 19. 2. - Tokugawa Tsunayoshi, japanski šogun (* 1646)
- 1. 4. - Henri-Jules de Bourbon-Condé, knez Condé (* 1643)
- 2. 4. - Giovanni Battista Gaulli, slikar (* 1639)
- 21. 4. - Đorđe XI od Kartlija, gruzinski kralj, guverner Kandahara (* 1651)
- 6. 5. - Alvise II Mocenigo, mletački dužd (* 1628)
- 6. 5. - Vicko Bujović, pisac, pomorac (* 1660)
- 29. 6. - Antoine Thomas, jezuitski misionar i astronom u Kini (* 1644)
- 31. 8. - Andrea Pozzo, jezuitski arhitekta i slikar (* 1642)
- 4. 9. - Jean-François Regnard, komediograf (* 1655)
- 2. 10. - Ivan Mazepa, bivši zaporoški hetman (* 1639)
- 8. 11. - Dimitrije Rostovski, episkop, svetac (* 1651)
- 1. 12. - Abraham a Sancta Clara, nemački propovednik (* 1644)
- 8. 12. - Thomas Corneille, pisac, leksikograf, akademik (* 1625)
- Suriyenthrathibodi, kralj Ajutaje
Reference
- Literatura
- Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
- Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1), drugi tom (IV-2)