1706

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 17. vijek18. vijek19. vijek
Decenija: 1670-e  1680-e  1690-e  – 1700-e –  1710-e  1720-e  1730-e
Godine: 1703 1704 170517061707 1708 1709
1706. po kalendarima
Gregorijanski 1706. (MDCCVI)
Ab urbe condita 2459.
Islamski 1117–1118.
Iranski 1084–1085.
Hebrejski 5466–5467.
Bizantski 7214–7215.
Koptski 1422–1423.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1761–1762.
Shaka Samvat 1628–1629.
Kali Yuga 4807–4808.
Kineski
Kontinualno 4342–4343.
60 godina Yang Vatra Pas
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11706.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1706 (MDCCVI) bila je redovna godina koja počinje u petak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u utorak po julijanskom kalendaru.


Događaji[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

  • 13. 2. - Bitka kod Fraustadta u dan. Poljskoj: Šveđani su potukli rusko-saksonske snage, koji imaju 14.700 mrtvih i zarobljenih, 500 ruskih zarobljenika je pogubljeno.
  • februar - Vaseljenska patrijaršija šalje savet patrijarhu Arseniju III, preko jerusalimskog patrijarha Dositeja, o potrebi jedinstva sa Pećkom patrijaršijom radi očuvanja vere.[2]
  • 24. 2. - Car Josip potvrdio srpske privilegije u opštim crtama - patrijarh u martu upućuje svoju i narodnu molbu da se potvrde sve privilegije.[3]
  • februar ili mart - Pobuna srpskog stanovništva u Maloj Vlaškoj (Slavoniji), car u maju naređuje amnestiju, uključujući opraštanje neplaćenog poreza i rabote[4]

April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]

  • 3 - 27. 4. - Neuspješna franko-španjolska opsada Barcelone, koju su saveznici uzeli prije pol godine.
  • april - Pierre Le Moyne d'Iberville hara na engleskom karipskom ostrvu Nevis.
  • 19. 4. - Bitka kod Calcinata u Lombardiji je francuska pobeda nad carskim snagama, koje su potisnute u dolinu Trentina.
  • 23. 4. - Guverner Novog Meksika Francisco Cuervo y Valdés objavio osnivanje grada Villa de San Francisco Xavier de Alburquerque, nazvanom po vicekralju Nove Španije Franciscu Fernándezu de la Cueva, 10. vojvodi od Alburquerquea.
  • 29. 4. - Reichsacht: Car oduzeo posede vladarima Bavarske i Kelna, braći i francuskim saveznicima.
  • 30. 4. - Bitka kod Klecka u dan. Belorusiji: Šveđani su razbili rusko-kozačke snage.
"Potera za Francuzima nakon Bitke kod Ramilliesa" - odlučujući francuski poraz u Nizozemlju

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

  • 2. 7. - Dona Beatriz Kimpa Vita, predvodnica antonijanizma, spaljena kao jeretik u Kraljevini Kongo.
  • 9. 7. - Petar Jagodić zvani Kuridža, pokretač pobune iz 1704, osuđen u Veneciji na 40 godina zatvora u "mraku", što je u celini izdržao (umro 1749. u Zadru)[7].
  • 10. 7. - Grace Sherwood se smatra poslednjom ženom osuđenom za veštičarenje u Virdžiniji, nakon suđenja vodom.
  • 15. 7. - Car Josif I naredio da se patrijarhu Arseniju ustupi spahiluk Dalj kod Osijeka[8], sa 4-5 sela, pa Neradin, Grgeteg i Bakovce i pravo na kaducitet.[9]
  • 22. 7. - Poslije tromjesečnih pregovora utanačen tekst Sporazuma o Uniji između Kraljevine Engleske i Kraljevine Škotske koji će tokom sljedećih mjeseci biti poslan na ratifikaciju - Škotska priznaje hanoversko nasleđivanje kraljice Ane i dobija pristup kolonijalnim tržištima. U zemlji će biti nereda protiv ugovora.
"Luj XIV posećuje Kraljevski Dom invalida"
  • 3. 8. - Ekspedicija Juana de Ulibarríja stigla u područje El Quartelejo (zapadni Kanzas i istočni Kolorado): sakuplja Pueblo Indijance koji više ne žele živeti sa Apačima. U španskim zapisima se prvi put pominju Komanči, koji se doseljavaju na Velike ravnice i sukobljavaju sa Apačima.
  • 4. 8. - Zahvaljujući narodnoj pobuni, francuski maršal vojvoda Berwick izbacio saveznike iz Madrida.
  • 7. 8. - Car izdaje potvrdu srpskih privilegija preko Austrijske dvorske kancelarije, a 29. septembra i preko ugarske.
  • 10. 8. - Umro Fjodor Golovin, ruski "šef diplomatije" (Посольский приказ), naslediće ga Gavriil Golovkin (do 1734).
  • 28. 8. - Posle skoro 30 godina gradnje završena je crkva u Domu invalida, arhitekta je predao ključeve kralju Luju XIV.
  • 30. 8. - Savojski vojnik Pietro Micca se žrtvovao u odbrani Torina.
Bitka kod Torina je odlučujući francuski poraz u Italiji
  • 7. 9. - Opsada Torina: carske i savojske snage na čelu sa Eugenom Savojskim i Viktorom Amadeom II. razbile opsadu. Francuski maršal Ferdinand de Marsin je smrtno ranjen i zarobljen. Rat je praktično završen u italijanskom teatru.
  • 8. 9. - Bitka kod Castiglionea blizu Mantove je francuska pobeda nad hesenskim snagama, ali strateška situacija nije promenjena.
  • septembar - Franko-španska ekspedicija sa Kube pokušala zauzeti Charles Town u Karolini.
  • 20. 9. - Tokom invazije na Saksoniju, postojbinu poljskog kralja Augusta Jakog, švedski kralj Karl XII je ušao u Lajpcig.
  • 29. 9. - Zbor u Sremskim Karlovcima - patrijarh se načelno slaže da se na njegovo mesto postavi neko drugi (u skladu sa savetom Vaseljenske patrijaršije).

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

  • 13. 10. - Ugovor iz Altranstädta: August Jaki sklapa mir sa Švedskom, odriče se poljske krune (30. 11.) i savezništva sa Rusijom (preokrenuto 1709). Rusija je ostala jedini protivnik Karla XII.
  • 20. 10. - Rakoci i treći put poziva Hrvate da mu se pridruže.[11]
  • 22. 10. - Petar Veliki opseo švedski Viborg, ali moraju otići 6. novembra (grad će biti zauzet 1710).
  • 29. 10. - Bitka kod Kalisza, koja se nije trebala dogoditi, beskorisna rusko-saksonska pobeda nad Šveđanima u Poljskoj, sa oko 3.300 mrtvih na obe strane.
  • 9. 12. - Umro portugalski kralj Pedro II, nasleđuje ga João V, nazvan Velikodušni ili Portugalski Kralj Sunce (do 1750).
  • decembar? - Nakon Arsenijeve sahrane, u Krušedolu je održan zbor jerarhije i narodnih prvaka - Stefan Metohijac-Pećanin je izabran za naslednika, ali dvor to ne prihvata.[14] Nakon Arsenijeve smrti, srpski episkopat postepeno priznaje pećkog patrijarha Kalinika.

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

  • Turci nameravali raseliti Crnogorce, kao ranije Klimente; nakon sastanka hercegovačkog i skadarskog paše kod Spuža ovi ipak daju harač i taoce - postoji i neka legenda o crnogorskoj pobedi na Trnjinama i razmeni turskih zarobljenika za veprove.[15][16][17]
  • Turska tvrđava Onogošt (Nikšić) dobija topove i 280 vojnika iz Mostara; u grad dolaze muslimani iz Risna i Novog.[18]
  • Beogradski muhafiz Juruk Hasan-paša izgubio položaj jer je bio umešan u fiktivno popunjavanje garnizona - naslednik Ibrahim-paša Elčija ima zadatak da proveri spiskove.[19]
  • Pobuna blizu tri tisuće krajišnika u Banskoj krajini - optužuju "banske službenike" da stavljaju najteže namete na zemlju ili da je oduzimaju.[20]
  • 1706-07 - Baron Josip Vojnović djeluje iz Banja Luke u korist Ferenca Rakocija, u čemu mu pomažu turske i mletačke vlasti.[21]
  • Višebojni mramorni oltar u Remetama kod Zagreba, pripisan Tomi Jurjeviću i Pavlu Belini.[22][23]
  • Patrijarh Kalinik u poseti Sarajevu.[24]
  • Iz Skradinske biskupije javljaju da se u tridesetak sela naselilo više od 10.000 "šizmatika" iz Panonije, begunaca od Rakocijevog ustanka.[25]
  • U Budimu ima 536 srpskih poreskih glava, skoro sve su zanatlije.
  • Twinings: u Londonu otvorena prva britanska čajana.
  • Danski robovski brod Kron-Printzen potonuo sa 820 robova.
  • Nauka i tehnika:
    • U delu Synopsis Palmariorum Matheseos, William Jones koristi znak π za odnos prečnika i obima kruga, od grčkog περιφέρεια - "periferija". John Machin je izračunao vrednost broja na 100 decimala.
    • Francis Hauksbee napravio "indukcionu mašinu" (arhaički influence machine), elektrostatički generator.
    • Giovanni Battista Morgagni objavljuje Adversaria anatomica, svoj prvi rad iz ljudske anatomije.

Rođenja[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1706.

Vanjske veze[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. 300. obljetnica "Paštrićeve knjižnice". ika.hkm.hr
  2. Istorija s. n. IV-1, 50
  3. Istorija s. n. IV-1, 45
  4. Istorija s. n. IV-1, 58-9
  5. Total Solar Eclipse of 1706 May 12, NASA
  6. Istorija s. n. IV-1, 84
  7. Računica, Aleksije. Razlozi seobe Srba iz Dalmacije u Rusko carstvo tokom 18. vijeka, rastko.rs
  8. Istorija s. n. IV-1, 48
  9. Historija n. J. II, 1137
  10. Istorija s. n. IV-1, 84
  11. Historija n. J. II, 1018
  12. Srbi u Slovačkoj. rastko.rs
  13. Istorija s. n. IV-1, 50
  14. Istorija s. n. IV-1, 51
  15. Ćorović. Oslobođenje Crne Gore, rastko.rs
  16. Sveti Petar Cetinjski - Kratka istorija Crne Gore. rastko.rs
  17. Historija n. J. II, 1255
  18. Kako se na nikšićkim bedemima ispisivala istorija. cdm.me
  19. Istorija s. n. IV-1, 12
  20. Historija n. J. II, 1029
  21. Historija n. J. II, 1018
  22. Historija n. J. II, 1109
  23. Remete. karmel.hr
  24. Istorija s. n. IV-1, 28
  25. Istorija s. n. IV-2, 13
Literatura
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1) i drugi tom (IV-2)