Andrea Mantegna – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
+-Andrea Mantegna - The Court of Gonzaga - WGA14000.jpg
Nema sažetka izmjene
Red 75: Red 75:
* [http://canal-educatif.fr/arts_video1.htm Video o Sv Sebastijanu od Andrea Mantegne (francuski).]
* [http://canal-educatif.fr/arts_video1.htm Video o Sv Sebastijanu od Andrea Mantegne (francuski).]


{{Normativna kontrola}}
{{Lifetime|1431|1506|Mantegna, Andrea}}


[[Kategorija:Renesansni slikari|Mantegna, Andrea]]
{{Lifetime|1431|1506|Mantegna, Andrea}}
[[Kategorija:Italijanski slikari|Mantegna, Andrea]]
[[Kategorija:Italijanski slikari]]
[[Kategorija:Renesansni slikari]]
[[Kategorija:Biografije, Padova]]

Verzija na datum 15 juli 2019 u 15:36

Andrea Mantegna
Biografske informacije
RođenjeAndrea Mantegna
c. 1431
Isola di Carturo, Italy
Smrt13. septembar 1506
Mantova
Nacionalnostitalijanska
Profesionalne informacije
ObrazovanjeFrancesco Squarcione
Opus
Poljeslikanje, freska
Znamenita djela
Dvorski sud u Mantovi, freska, 1471.-1474., 805 x 807 cm, Mantova.

Andrea Mantegna je bio talijanski slikar i bakrorezac (Isola di Carturo, kraj Padove, 1431.Mantova, 13. rujna 1506.). Najznačajniji predstavnik visoke renesanse u Padovi.

Biografija

Mantegna je u Padovi bio učenik i posinak osrednjeg slikara Squarcionea. Zarana je izgradio stil precizna crteža, odličnog poznavanja perspektive, plastične modelacije figura i prostora te karakterizacije likova.

U Mantovi je za obitelj Gonzagu naslikao ciklus monumentalnih fresaka u dvorani Camera degli Sposi s mnogobrojnim obiteljskim portretima, dvorskim scenama i iluzionistički oslikanom kupolom (kojom je anticipirao barokne iluzionističke kompozicije).

Djela

Mrtvi Krist, oko 1500., tempera na platnu, 66 × 81 cm, Mailand.

Osim sakralnih kompozicija (Kalvarija; Smrt Majke Božje; Mrtvi Krist), radio je povijesne kompozicije (ciklus slika Cezarov trijumf).

Njegovo proučavanje perspektive dovelo ga je do vrhunca na njegovom djelu Mrtvi Krist, gdje je Krist prikazan u sjajnom skraćenju s nogama u prvom planu. Krist je prikazan kao bilo koji čovjek, mrtvačke boje sa svetim ranama i prekriven mrtvačkim pokrovom. Likovi koji se uplakani javljaju s lijeve strane su tu samo da upotpune prostor. Sva se slika centrira na tome jadnom ispaćenom tijelu u skraćenju.

Na slici Sveti Sebastijan opet izmučeno tijelo privezano za antički stup, čime se opet ističe veza sa antikom i upotpunjava perspektiva pejzaža u pozadini. Tijelo je mučki zelenkasto, i sve je nekakvog zelenkasto-žućkastog sjaja; inače su Mantegnine boje tmurne i tamne (čak i nebo).

Tradicionalna mučenička tema Svetog Jakova vode na pogubljenje je odrađena na renesansno moderan način; ovde je Mantegna genijalno otišao dalje od stavljanja teme u drugi plan (kao kod Piera della Francesca). Sv. Jakov se i ne vidi od silne mase ljudi i vojnika, a izrazitom “žabljom perspektivom” se ističe arhitektura u pozadini iznad događanja.

U sjevernoj Italiji bio je jedan od prvih bakrorezaca biblijskih i mitoloških prizora (Polaganje u grob; Borba morskih božanstava).

Snažno je utjecao na talijanske i njemačke slikare (Giovani Bellini, Albrecht Dürer).

Popis najvažnijih djela

Okulus sa anđelima, freska na svodu duždove palače u Mantovi iz 1473.

Vanjske veze