Natrijum-hlorid – razlika između verzija
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1: | Red 1: | ||
{{druga upotreba|Sol (višeznačna odrednica)}} |
|||
{{Hemijski spoj |
|||
{{Chembox-lat |
|||
| Strukturna formula =[[Datoteka:Sodium chloride crystal.png|150px]] |
|||
| |
| Name = Natrijum-hlorid |
||
| ImageFile = Selpologne.jpg |
|||
| Druga imena =kuhinjska so |
|||
| ImageFile1 = Sodium-chloride-3D-ionic.png |
|||
| Sumarna formula =NaCl |
|||
| IUPACName = Natrijum-hlorid |
|||
⚫ | |||
| OtherNames = Kuhinjska so |
|||
| Kratki opis =bijela kristalna supstanca |
|||
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
| Agregatno stanje =čvrsto |
|||
| RTECS = VZ4725000 |
|||
| Gustoća =2,16 g/cm<sup>3</sup> |
|||
| MeSHName =Sodium+chloride |
|||
| Tačka topljenja =801 °C |
|||
| Tačka ključanja =1465 °C |
|||
| Pritisak pare = |
|||
⚫ | |||
| Dipolni moment = |
|||
}} |
}} |
||
| Section2 = {{Chembox Properties-lat |
|||
| Formula = [[Natrijum|Na]][[Hlorid|Cl]] |
|||
⚫ | |||
| Appearance = Beli ili bezbojni kristali ili prah |
|||
⚫ | |||
| Density = 2.16 g/cm³, osnovno |
|||
| MeltingPt = 801 °C |
|||
| BoilingPt = 1465 °C (1738 K) |
|||
| Index of Refraction = 1.544 (589 nm) |
|||
}} |
|||
| Section3 = {{Chembox Structure-lat |
|||
| Coordination = Oktaedar |
|||
| Structure = [[Kubična kristalna rešetka|Face centered cubic]] |
|||
}} |
|||
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat |
|||
| MainHazards = Iritant i može da nadraži |
|||
| NFPA-H = 1 |
|||
| NFPA-F = |
|||
| NFPA-R = |
|||
| FlashPt = Nije zapaljiv |
|||
| RPhrases = {{R36}} |
|||
| SPhrases = ne |
|||
}} |
|||
| Section8 = {{Chembox Related-lat |
|||
| OtherAnions = [[Natrijum-fluorid|NaF]], [[Natrijum-bromid|NaBr]], [[Natrijum-jodid|NaI]] |
|||
| OtherCations = [[Litijum-hlorid|LiCl]], [[Kalijum-hlorid|KCl]], [[Rubidijum-hlorid|RbCl]],<br />[[Cezijum-hlorid|CsCl]], [[Magnezijum-hlorid|MgCl<sub>2</sub>]], [[Kalcijum-hlorid|CaCl<sub>2</sub>]] |
|||
| Function = [[so|soli]] |
|||
| OtherFunctn = [[Natrijum-acetat]] |
|||
}} |
|||
}} |
|||
[[Datoteka:Sodium chloride crystal.png|mini|levo|200px|Kristalna struktura natrijum hlorida]] |
|||
'''Natrijum hlorid''' ili '''kuhinjska so''' (NaCl) dolazi u prirodi kao [[minerali|mineral]] [[halit]]. Svakodnevno se upotrebljava kao kuhinjska so. Također ulazi u sastav ekstracelularne tečnosti organizama. Koncentracija natrijum hlorida u morskoj vodi je oko 3,3% masenih procenata. |
'''Natrijum hlorid''' ili '''kuhinjska so''' (NaCl) dolazi u prirodi kao [[minerali|mineral]] [[halit]]. Svakodnevno se upotrebljava kao kuhinjska so. Također ulazi u sastav ekstracelularne tečnosti organizama. Koncentracija natrijum hlorida u morskoj vodi je oko 3,3% masenih procenata. |
||
Red 36: | Red 62: | ||
* Morska so se dobija u [[solana]]ma isparavanjem morske vode. Isparavanje se vrši u velikm plitkim bazenima. Sam proces isparavanja kreće od prvog bazena u kojem je koncentracija NaCl najmanja (morska voda) do zadnjeg, u kojem je morske voda toliko prezasićena da se so taloži na dnu bazena. Isušivanje se vrši samo u ljetnim mjesecima kada su najpovoljniji uvjeti za proizvodnju (vjetar i sunce). U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] postoje tri solane koje proizvode kuhinjsku so i to u [[Ston]]u, [[Nin]]u i [[Pag]]u. |
* Morska so se dobija u [[solana]]ma isparavanjem morske vode. Isparavanje se vrši u velikm plitkim bazenima. Sam proces isparavanja kreće od prvog bazena u kojem je koncentracija NaCl najmanja (morska voda) do zadnjeg, u kojem je morske voda toliko prezasićena da se so taloži na dnu bazena. Isušivanje se vrši samo u ljetnim mjesecima kada su najpovoljniji uvjeti za proizvodnju (vjetar i sunce). U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] postoje tri solane koje proizvode kuhinjsku so i to u [[Ston]]u, [[Nin]]u i [[Pag]]u. |
||
== Vidi još == |
|||
⚫ | |||
* [[so]] |
|||
* [[natrijum]] |
|||
* [[hlor]] |
|||
* [[hloridi]] |
|||
== Spoljašnje veze == |
|||
{{Portal-lat|Hemija}} |
|||
{{Commonscat|Sodium chloride}} |
|||
{{Jedinjenja natrijuma-lat}} |
|||
{{Mineralni suplementi-lat}} |
|||
[[Kategorija:Neorganska jedinjenja]] |
|||
[[Kategorija:Soli]] |
|||
⚫ | |||
[[Kategorija:Hloridi]] |
[[Kategorija:Hloridi]] |
||
[[Kategorija:Hrana]] |
|||
[[Kategorija:Začini]] |
|||
[[Kategorija:Prezervativi]] |
|||
[[Kategorija:Esencijalni lekovi Svetske zdravstvene organizacije]] |
|||
[[Kategorija:Antiseptici]] |
|||
[[Kategorija:Metalni halidi]] |
|||
[[Kategorija:Dijetetski minerali]] |
|||
{{Link FA|uk}} |
{{Link FA|uk}} |
||
{{Link GA|uk}} |
Verzija na datum 11 april 2014 u 19:03
- Za drugu upotrebu, v. Sol (višeznačna odrednica).
Natrijum-hlorid | |||
---|---|---|---|
IUPAC ime |
| ||
Drugi nazivi | Kuhinjska so | ||
Identifikacija | |||
CAS registarski broj | 7647-14-5 | ||
MeSH | |||
RTECS registarski broj toksičnosti | VZ4725000 | ||
Svojstva | |||
Molekulska formula | NaCl | ||
Molarna masa | 58.442 g/mol | ||
Agregatno stanje | Beli ili bezbojni kristali ili prah | ||
Gustina | 2.16 g/cm³, osnovno | ||
Tačka topljenja |
801 °C | ||
Tačka ključanja |
1465 °C (1738 K) | ||
Rastvorljivost u vodi | 35.9 g/100 mL (25 °C) | ||
Struktura | |||
Geometrija molekula | Oktaedar | ||
Opasnost | |||
Opasnost u toku rada | Iritant i može da nadraži | ||
NFPA 704 | |||
R-oznake | R36 | ||
S-oznake | ne | ||
Tačka paljenja | Nije zapaljiv | ||
Srodna jedinjenja | |||
Drugi anjoni | NaF, NaBr, NaI | ||
Drugi katjoni | LiCl, KCl, RbCl, CsCl, MgCl2, CaCl2 | ||
Srodna soli | Natrijum-acetat | ||
| |||
Infobox references |
Natrijum hlorid ili kuhinjska so (NaCl) dolazi u prirodi kao mineral halit. Svakodnevno se upotrebljava kao kuhinjska so. Također ulazi u sastav ekstracelularne tečnosti organizama. Koncentracija natrijum hlorida u morskoj vodi je oko 3,3% masenih procenata.
Fizičke osobine
Natrijum hlorid je bijela kristalna supstanca, vrlo dobro topljiva u vodi.
Biološki značaj NaCl
Kuhinjska so je glavni izvor iona Na+ i Cl- za ljude i životinje. Ioni Na+ imaju ključnu ulogu u mnogim fiziološkim procesima od održanja stalnog krvnog pritiska do održanja rada živčanog sistema. Zato je unošenje kuhinjske soli neophodno za život.
Ljudske dnevne potrebe za kuhinjskom soli iznose oko 50 mg, a ta se količina otprilike nalazi u jednoj štruci bijelog kruha. Današnjim načinom života unosimo u tijelo nekoliko puta veću količinu kuhinjske soli od od one koja je potrebna našem tijelu. Predpostavlja se da prekomjerna upotreba soli može izazvati neke bolesti.
Zakon nalaže da se kuhinjskoj soli mora dodavati jod radi smanjenja pojave gušavosti.
Način dobijanja
Razlikujemo dvije vrste kuhinjske soli rudna so i morska so.
- Rudna kuhinjska so se dobije iz rudnika soli iskapanjem na mjestima gdje je nekada davno bilo more i nataložila se so povlačenjem mora (najbolji primjer za to je rudnik soli u Tuzli).
- Morska so se dobija u solanama isparavanjem morske vode. Isparavanje se vrši u velikm plitkim bazenima. Sam proces isparavanja kreće od prvog bazena u kojem je koncentracija NaCl najmanja (morska voda) do zadnjeg, u kojem je morske voda toliko prezasićena da se so taloži na dnu bazena. Isušivanje se vrši samo u ljetnim mjesecima kada su najpovoljniji uvjeti za proizvodnju (vjetar i sunce). U Hrvatskoj postoje tri solane koje proizvode kuhinjsku so i to u Stonu, Ninu i Pagu.