Komunikacijski satelit – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
[[Datoteka:Telstar II Satellite Parade of Progress.jpg|mini|desno|200px|<center>[[Telstar|Telstar 2]], blizanac Telstara 1, prvog komunikacijskog satelita]] |
|||
'''Komunikacijski satelit''' je vrsta [[umjetni satelit|umjetnog satelita]] koji kruži oko [[Zemlja|Zemlje]] i svrha su mu [[telekomunikacije]]. |
|||
[[Datoteka:Alphasat bourget YC2.jpg|mini|desno|200px|<center>Maketa [[Alphasat]]a, modernog komunikacijskog satelita]] |
|||
'''Komunikacijski satelit''' je vrsta [[Umjetni satelit|umjetnog satelita]] koji kruži oko [[Zemlja|Zemlje]] i primarna funkcija mu je [[Telekomunikacije|prijenos informacija]]. Moderni telekomunikacijski sateliti u pravilu su aktivni, odnosno primaju [[Analogni signal|analogne]] ili [[Digitalni signal|digitalne]] signale s [[Zemaljska satelitska stanica|bazne stanice]] na Zemlji, te ih pojačavaju i odašilju prema određenom području na Zemlji. Pojedinačni sateliti omogućuju više od 100 frekvencijskih kanala s predajnom snagom većom od 100 [[Vat|W]], energiju dobivaju iz solarnih baterija, a najčešće su projektirani za vijek trajanja od 15 godina. Komunikacijski sateliti prema orbitalnoj visini najčešće su [[Niska Zemljina orbita|niskoorbitalni]] ili [[Geostacionarna orbita|geostacionarni]]. Geostacionarni komunikacijski satelit može pokriti 2/5 površine Zemlje, odnosno trima satelitima može se pokriti gotovo cijela zemaljska kugla. Sateliti u niskoj Zemljinoj orbiti pokrivaju samo mali dio Zemljine površine, a kako bi se osiguralo da na bilo kojem dijelu Zemlje u svakom trenutku postoji barem jedan vidljivi satelit, potrebno je 50-ak satelita za pokrivanje cijele Zemlje. Međutim, prednost niskoorbitalnih satelita je da imaju kraći prijenosni put signala pa su kašnjenja i gušenja signala manja nego kod satelita u geostacionarnoj orbiti. U [[Zemlja|Zemljinoj]] [[Orbita|orbiti]] trenutno se nalazi više od 2000 komunikacijskih satelita, bilo u privatnom ili državnom vlasništvu. |
|||
== Kronologija == |
|||
* [[1945]]. – [[Arthur C. Clarke]] objavio članak "Extra-Terrestrial Relays" |
|||
* [[1955]]. – [[John R. Pierce]] objavio članak "Orbital Radio Relays" |
|||
* [[1960]]. – američka kompanija [[AT&T]] traži od [[Federalna komisija za komunikacije|FCC]]-a licencu za pokusni komunikacijski satelit |
|||
* [[1960]]. – odobren [[SSSR|sovjetski]] program razvoja vojnog komunikacijskog satelita [[Molnija (satelit)|Molnija]] |
|||
* [[1961]]. – službeni početak programa [[Telstar]], [[Relay (satelit)|Relay]] i [[Syncom]] |
|||
* [[1962]]. – lansirani sateliti [[Telstar]] i [[Relay (satelit)|Relay]] |
|||
* [[1962]]. – u [[SAD]]-u donešen zakon o komunikacijskim satelitima |
|||
* [[1963]]. – lansiran [[Syncom]] |
|||
* [[1964]]. – utemeljen međunarodni konzorcij [[Intelsat]] |
|||
* [[1965]]. – lansiran [[COMSAT]]-ov [[Intelsat I]] (Early Bird), prvi komercijalni komunikacijski satelit |
|||
* [[1965]]. – lansiran sovjetski komunikacijski satelit [[Molnija (satelit)|Molnija 1-01]] |
|||
* [[1965]]. – pokrenuta [[Orbita (TV sistem)|Orbita]], sovjetski televizijski sistem |
|||
* [[1969]]. – serija satelita Intelsat III ostvaruje globalnu pokrivenost |
|||
* [[1972]]. – američkom raketom lansiran kanadski [[Anik (satelit)|Anik A1]], prvi nacionalni komunikacijski satelit |
|||
* [[1974]]. – lansiran [[Westar 1]], prvi američki nacionalni komunikacijski satelit |
|||
* [[1975]]. – lansiran Intelsat 4A, prvi komunikacijski satelit s korištenjem dvojne polarizacije |
|||
* [[1975]]. – lansiran [[Satcom (satelit)|Satcom 1]], prvi komunikacijski satelit sa stabilizacijskim sistemom |
|||
* [[1976]]. – lansiran [[Marisat]], prvi komunikacijski satelit za komercijalnu plovidbu i [[Američka ratna mornarica|američku mornaricu]] |
|||
* [[1976]]. – američkom raketom lansirana indonezijska [[Palapa]], treći nacionalni komunikacijski satelit |
|||
* [[1979]]. – utemeljen [[Inmarsat]], [[UK|britanska]] kompanija za satelitsku komunikaciju |
|||
== Vanjske veze == |
|||
{{Commonscat|Communication satellites}} |
|||
* {{en icon}} [http://www.esa.int/Our_Activities/Telecommunications_Integrated_Applications/Telecommunications_satellites ''Telecommunications satellites''] na stranicama [[Evropska svemirska agencija|ESA]]-e |
|||
* {{en icon}} Whalen, David J. (30. 11. 2010): [http://history.nasa.gov/satcomhistory.html ''Communications Satellites: Making the Global Village Possible''], [[NASA]] |
|||
[[Kategorija:Komunikacijski sateliti| ]] |
|||
[[Kategorija:Telekomunikacije]] |
[[Kategorija:Telekomunikacije]] |
||
[[Kategorija:Sateliti]] |
[[Kategorija:Sateliti]] |
||
Verzija na datum 23 decembar 2015 u 18:06
Komunikacijski satelit je vrsta umjetnog satelita koji kruži oko Zemlje i primarna funkcija mu je prijenos informacija. Moderni telekomunikacijski sateliti u pravilu su aktivni, odnosno primaju analogne ili digitalne signale s bazne stanice na Zemlji, te ih pojačavaju i odašilju prema određenom području na Zemlji. Pojedinačni sateliti omogućuju više od 100 frekvencijskih kanala s predajnom snagom većom od 100 W, energiju dobivaju iz solarnih baterija, a najčešće su projektirani za vijek trajanja od 15 godina. Komunikacijski sateliti prema orbitalnoj visini najčešće su niskoorbitalni ili geostacionarni. Geostacionarni komunikacijski satelit može pokriti 2/5 površine Zemlje, odnosno trima satelitima može se pokriti gotovo cijela zemaljska kugla. Sateliti u niskoj Zemljinoj orbiti pokrivaju samo mali dio Zemljine površine, a kako bi se osiguralo da na bilo kojem dijelu Zemlje u svakom trenutku postoji barem jedan vidljivi satelit, potrebno je 50-ak satelita za pokrivanje cijele Zemlje. Međutim, prednost niskoorbitalnih satelita je da imaju kraći prijenosni put signala pa su kašnjenja i gušenja signala manja nego kod satelita u geostacionarnoj orbiti. U Zemljinoj orbiti trenutno se nalazi više od 2000 komunikacijskih satelita, bilo u privatnom ili državnom vlasništvu.
Kronologija
- 1945. – Arthur C. Clarke objavio članak "Extra-Terrestrial Relays"
- 1955. – John R. Pierce objavio članak "Orbital Radio Relays"
- 1960. – američka kompanija AT&T traži od FCC-a licencu za pokusni komunikacijski satelit
- 1960. – odobren sovjetski program razvoja vojnog komunikacijskog satelita Molnija
- 1961. – službeni početak programa Telstar, Relay i Syncom
- 1962. – lansirani sateliti Telstar i Relay
- 1962. – u SAD-u donešen zakon o komunikacijskim satelitima
- 1963. – lansiran Syncom
- 1964. – utemeljen međunarodni konzorcij Intelsat
- 1965. – lansiran COMSAT-ov Intelsat I (Early Bird), prvi komercijalni komunikacijski satelit
- 1965. – lansiran sovjetski komunikacijski satelit Molnija 1-01
- 1965. – pokrenuta Orbita, sovjetski televizijski sistem
- 1969. – serija satelita Intelsat III ostvaruje globalnu pokrivenost
- 1972. – američkom raketom lansiran kanadski Anik A1, prvi nacionalni komunikacijski satelit
- 1974. – lansiran Westar 1, prvi američki nacionalni komunikacijski satelit
- 1975. – lansiran Intelsat 4A, prvi komunikacijski satelit s korištenjem dvojne polarizacije
- 1975. – lansiran Satcom 1, prvi komunikacijski satelit sa stabilizacijskim sistemom
- 1976. – lansiran Marisat, prvi komunikacijski satelit za komercijalnu plovidbu i američku mornaricu
- 1976. – američkom raketom lansirana indonezijska Palapa, treći nacionalni komunikacijski satelit
- 1979. – utemeljen Inmarsat, britanska kompanija za satelitsku komunikaciju
Vanjske veze
- (en) Telecommunications satellites na stranicama ESA-e
- (en) Whalen, David J. (30. 11. 2010): Communications Satellites: Making the Global Village Possible, NASA