Patuca
| Patuca Rio Patuca | |
|---|---|
 Rijeka u Rezervatu biosfere Río Plátano | |
| Lokacija | |
| Kontinenti | Amerike |
| Regije | Centralna Amerika |
| Države |
 Honduras |
| Pokrajine | Olancho, Gracias a Dios |
| Hidrografija | |
| Izvor | nedaleko Juticalpe (Departman Olancho) |
| Ušće – aps. visina – koordinate |
Karipsko more, Barra Patuca (Departman Gracias a Dios) 0 m 15° 47′ 0″ N, 84° 15′ 0″ W |
| Dužina | 500[1] km |
| Hidrologija | |
| Sliv – površina |
Karipski 23.900[1] km² |
| Ulijeva se u | Karipsko more |
Patuca (španjolski: Río Patuca) je svojom dužinom od 500 km, najduža rijeka u Hondurasu i druga u Centralnoj Americi.[1]
Karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]
Patuca se formira sutokom rijeka Guayape i Guayambre nekih 40 km istočno od Juticalpe u Departmanu Olancho. Od tamo teče isprva prema istoku a zatim prema sjeveroistoku uz velike meandre preko Departmana Gracias a Dios kroz džungle Nacionalnog parka Patuca, a u donjem toku preko Rezervata biosfere Río Plátano. Nakon tog neposredno kod Karipskog mora teče paralelno duž obale nekih 16 km prema sjeverozapadu do ušća[1] kod lokaliteta Barra Patuca.
Sliv joj je velik 23.900 km² i prolazi preko rijetko naseljenog kraja poznatog pod imenom Mosquitia.[1]
Pikanterije[uredi - уреди | uredi izvor]
Rijeka je još od kolonijalnih vremena poznata kao zlatonosna, pa se još i danas nekoliko stotina ljudi bavi ispiranjem zlata.[2]
Honduraška vlada još od 90-ih želi podići 3 hidroelektrane ukupne snage 524 MW, čija je izgradnja zbog kojekakvih razloga odgođena. Danas je najaktuelnija izgradnja hidroelektrane Patuca III, snage 104 MW. Druge dvije Patuca I (270 MW) i Patuca II (150 MW) još su u istražnoj fazi.[3]
Patuca III trebala bi se izgraditi sjeveroistočno od Tegucigalpe u Departmanu Olancho.[3] Za njen rad treba podići betonsku branu visoku 57 metara, dugu 57 m, da se formira akumulacijsko jezero na površini od 49 km², te količine vode bile bi dovoljne da pokreću dvije turbine snage 52 MW.[3]
UNESCO je 1980. uvrstio Rezervat biosfere Río Plátano na Listu mjesta svjetske baštine u Americi.[4]
Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 "Río Patuca" (španjolski). EcuRed. https://www.ecured.cu/R%C3%ADo_Patuca. Pristupljeno 2. 4. 2019.
- ↑ "Departamento de Olancho" (španjolski). Xplorhonduras. http://www.xplorhonduras.com/departamento-de-olancho/. Pristupljeno 4. 04. 2019.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 "Hydroelectric Project Patuca III (Piedras Amarillas) , Honduras" (španjolski). Enviromental Justice Atlas. https://ejatlas.org/conflict/hydroelectric-project-patuca-iii-piedras-amarillas-honduras. Pristupljeno 4. 04. 2019.
- ↑ "Departamento de Gracias a Dios" (španjolski). Xplorhonduras. http://www.xplorhonduras.com/departamento-de-gracias-a-dios/. Pristupljeno 4. 04. 2019.
Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]
- Río Patuca ((es))
- Asociación Patuca ((es))