Mahajanga

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Mahajanga
Majunga
Promenada uz obalu mora u Mahajangi
Promenada uz obalu mora u Mahajangi
Koordinate: 15°43′S 46°19′E / 15.717°S 46.317°E / -15.717; 46.317
Država  Madagaskar
Provincija Mahajanga
Regija Boeni
Visina 6
Stanovništvo (2005.)
 - Područje utjecaja 149.863[1]
Vremenska zona DST (UTC+3)
Karta
Mahajanga is located in Madagaskar
Mahajanga
Mahajanga
Mahajanga na karti Madagaskara

Mahajanga (francuski: Majunga od starog imena naselja) je peti po veličini grad na Madagaskaru. Nalazi se na sjeverozapadnoj obali, broji 149.863 stanovnika[1] i administrativni je centar regije Boeni,[2] distrikta Mahajanga I i provincije Mahajanga. Grad je sjedište Univerziteta Mahajanga, osnovanog 1977., u sklopu Madagaskarskog univerzita, koji od 1988. djeluje kao nezavisna institucija.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Naselje Majungu osnovali su u 17. vijeku Antalaotri, mješavina domorodačkih plemena koji su tu živjeli prije invazije Sakalava, Arapa i afričkih domorodaca).[3] Mahajanga je u 18. vijeku postala prijestolnica lokalnog kraljevstva plemena Boina, nakon što ju je zauzeo njihov kralj Tsimanatro (Andriamandisoarivo) sin kralja Menabea.[3] Ime Mahajanga (na svahiliju "Naselje cvijeća") dali su mu arapsko-komorski trgovci koji su se počeli naseljavati tu zbog unosne trgovine robovima.[3]

Radama I, kralj plemena Merina i prvi vladar Madagaskara, zauzeo je Mahajangu 1824. godine[3] Nakon toga Mahajanga je postala baza pirata iz plemena Sakalava koji su iz te odlične prirodne luke Mahajanga kretali na obližnje otoke i afričku obalu u potrazi za robovima. Još od početka 19. vijeka američki brodovi počeli su koristiti luku Mahajangu kao bazu za trgovinu sa istočnom obalom Afrike i Zanzibarom, to je trajalo sve do 1845. kad je madagaskarska kraljica Ranavalona I zabranila trgovinu sa Amerikancima, koja je obnovljena tek nakon 1861. kad je vlast u zemlji preuzeo kralj ​​Radama II. Kad je počelo nedostajati radne snage lokalni trgovci i zemljoposjednici počeli su naseljavati pripadnike plemena Antesaka, Antemoro i Antandroj, tako da je današnja Mahajanga kozmopolitski grad u kojem danas žive pripadnici gotovo svih 18 etničkih skupina koje žive na Madagaskaru i brojni potomci mozabičkih robova.[3]

Pogled na promenadu uz obalu nakon katastrofalnog uragana Gafilo iz 2004.

Moderna Mahajanga počela se formirati tek oko 1880. kad se tu naselila zajednica od oko 200 trgovaca sa Indijskog potkontinenta. Oko njih je vladala zbrka, naročito oko njihova pravna statusa, jer su se oni najčešće izjašnjavali kao madagaskarski domoroci, kako bi se izbjegli zakone protiv robovlasništva i gradnju kamenih kuća, što je tad bilo zabranjeno podanicima britanskog imperija. Dok su za plovidbu do obližnje afričke obale koristili jedrenjake sa francuskom zastavom. Od tad počinje ubrzano naseljavanje Mahajanga u koju su se doselili brojni muslimani s Indijskog potkontinenta: Kodže, Ismailiti Bohore, a kasnije i hindusi. Francuzi su zauzeli Mahajangu 1895. i iz nje počeli zauzimanje Madagaskara.[3] U Mahajangi je 1911. živjelo 4.480 Indijaca a to je tad bilo 21% ukupnog stranog stanovništva (druga po veličini zajednica stranaca nakon Francuza). Nakon nacionalizacije privatnih poduzeća 1970. mnogi indijski trgovci bili su prisiljeni napustiti Mahajangu, oni koji su ostali uglavnom su bili siromašni i neobrazovani. Pretpostavlja se da su indijski trgovci do 2000., kontrolirali 50-60% privrede zemlje, što ih je učinilo metom revolta sedamdesetih godina prošlog vijeka.

Historijski centar grada je mali, ograničen uglavnom na luku i okolne arapske građevine iz 19. vijeka. Današnja Mahajanga je grad modernih građevina sa katoličkom (1959.) i protestantskom katedralom te velikim brojem džamija. Mahajanga je imala brojne imigrante s Komora, tako da ih je bilo skoro isto kao i lokalnog madagaskarskog stanovništva sve do velikih međuetničkih sukoba 1976. i 1977. kada ih je većina protjerana na Komore. Posljednjih godina njihov broj ponovno raste.

Geografija i klima[uredi - уреди | uredi izvor]

Mahajanga leži na obali Mozambičkog kanala na početku zaljeva Bombetoka u koji se ulijeva rijeka Betsiboka koja tu ima veliku deltu.[2] Mahajanga je udaljena oko 549 km od glavnog grada Antananarivo i 793 km od Antsiranane koja leži sjeveroistočno. Mahajanga ima vruću tropsku klimu, prosječna dnevna temperatura je oko 30 °C - dugi sušni period od skoro 8 mjeseci čini Mahajangu omiljenom turističkom destinacijom, zbog svojih predivnih pješčanih plaža, s kokosovim palmama u pozadini i odlične klime.

Klimatološki medijani za Toamasina
Mjesec jan-sij feb-velj mar-ožu apr-tra maj-svi jun-lip jul-srp aug-kol sep-ruj okt-lis nov-stu dec-pro godina
Srednji maksimum (°C) 31,1 30,8 32,0 32,5 32,0 31,0 30,8 31,4 32,1 32,5 32,2 31,3 31
Srednji minimum (°C) 23,6 23,8 23,6 22,9 20,6 18,6 18,0 18,4 19,6 22,0 23,5 23,7 20
Precipitacija (mm) 401 385 196 69 8,6 0,7 1,8 2,9 2,3 19,9 118 278 1235
Izvor: [4]

Transport i privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Mahajanga je druga po veličini luka Madagaskara nakon Toamasine. Zbog malog gaza u luku mogu uploviti samo manji brodovi do 150 bruto tona, veći brodovi se sidre na pučini, a teret se sa njih na obalu prebacuje teglenicama. Uragan Gafilo je u martu 2004. teško oštetio lučka postrojenja i gatove Mahajange,[5] tako da je prostor luke smanjen. Iz Mahajange se najviše izvoze kontejnerima smrznute kozice.

Grad ima i Aerodrom Mahajangu (IATA: MJN ICAO: FMNM) iz kojeg postoje linije za obližnje otočne skupine Komore i Mayotte. Nacionalnom cestom br. 4 grad je povezan sa Antananarivom.

Mahajanga je danas značajni industrijski centar Madagaskara; prerada poljoprivrednih proizvoda, tvornica konzervi, sapuna, šećera i cementa. Ipak su i danas ribolov, stočarstvo i izvoz drvene građe (baobab) najvažnije privredne grane u regiji. U okolici grada uzgajaju se i; kava, riža, šećerna trska, indijski oraščić, manioka, pamuk i palme rafija.

U posljednje vrijeme u Mahajangi se razvija i turizam zbog prekrasnih plaža i očuvane prirode.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Povezano[uredi - уреди | uredi izvor]

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]