Kraške spilje Aggteleka i Slovačkog krša

Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša
Svjetska baština – UNESCO
Mađarska Slovačka Aggtelek Lokacija špilje Aggteleka u Slovačkoj
Registriran:	1995. (19. zasjedanje) prošireno 2000.
Vrsta:	Prirodno dobro
Mjerilo:	viii
Ugroženost:	no
Referenca:	UNESCO

Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša je naziv za UNESCO-vu svjetsku baštinu koja se sastoji od sustava špilja koji se proteže kroz Mađarsku i Slovačku. Ove krške špilje su upisane na popis mjesta svjetske baštine u Europi jer su nastale zbog rijetke kombinacije klimatskih učinaka tropske klime i pomicanja glečera, te omogućavaju pregled geološke povijesti zemlje u posljednjih deset milijuna godina. Sustav čini 712 špilja na području od sedam dijelova: Aggtelek, Brda Szendrő-Rudabánya i Esztramos u Mađarskoj, te Špilja Dobšinská, Koniar plato, Plešivec plato, i okolica mjesta Silica i Jasov u Slovačkoj.

Stalaktit u špilji Baradla

Naslage aragonita u Ohtinskoj špilji

Ledena jama Dobšinske špilje

Ime	Država	Mjesto	Godina uvrštenja	Opis
Špiljski sustav Baradla - Domica	Mađarska Slovačka	Aggtelek – Jósvafő Kečovo	1995.	Najveća špilja stalaktita na svijetu duga 28 km, od kojih je 8 km u Slovačkoj, ispod planine Domica, a ostatak u Mađarskoj. Prvi zapis o ovim špiljama potječe iz 1549. godine, a od 1920-ih služi kao turistička atrakcija. U njoj su pronađeni tragovi ljudskog obitovanja iz oko 5000. pr. Kr. i važno je arheološko nalazište Bukovske kulture.
Béke-špilja	Mađarska	Aggtelek – Jósvafő	1995.
Kossuth-špilja	Mađarska	Jósvafő	1995.
Meteor-špilja	Mađarska	Bódvaszilas	1995.
Rákóczi 1. špilja	Mađarska	Bódvarákó	1995.
Rákóczi 2. špilja	Mađarska	Bódvarákó	1995.
Rejtek-zsomboly	Mađarska	Szögliget	1995.
Szabadság-špilja	Mađarska	Égerszög	1995.
Vass Imre-špilja	Mađarska	Jósvafő	1995.
Vecsem-bükki-zsomboly	Mađarska	Bódvaszilas	1995.
Diviačia priepasť	Slovačka	Plešivec	1995.
Drienovská špilja	Slovačka	Drienovec	1995.
Gombašečka špilja – Silická ľadnica	Slovačka	Slavec	1995	Otkrivena 1951. godine, njenih 1.525 metara je otovreno za javnost. Špilja je zbog konstantne temperature od 9 °C služila kao sanatorij za oboljele od astme. Zbog iznimnih špiljskih dekoracija na slovačkom je zovu i "Bajkovita špilja".
Hrušovská špilja	Slovačka	Hrušov (okres Rožňava)	1995.
Jasovska špilja	Slovačka	Jasov	1995.	Najstarija špilja koja je otvorena za javnost, već 1846. godine. Danas je trećina od njene duljine od 2.148 metara otvoreno za javnost. U njoj su pronađeni arheološki ostaci iz paleolitika, neolitika i halštatske kulture.
Krásnohorská špilja	Slovačka	Krásnohorská Dlhá Lúka	1995.	Otkrivena 1964. nakon što je presušio njen potok, duga je 1.356 metara i ima najdulji stalaktit na svijetu, dug 33 m. 450 metara je otvoreno za javnost i ima tračnice za turistički vlak.
Ochtinská aragonitska špilja	Slovačka	Ochtiná	1995.	Otrkivena je 1954. a otvorena za javnost 1972. godine. Iako je duga samo 300 m, poznata je po svojim naslagama rijetkog minerala aragonita, kao jedna od tri u svijetu. Zovu je i "Dvoranom mliječnog puta" jer aragonitske naslage sjaju poput zvijezda u sazviježđu.
Obrovská priepasť	Slovačka	Jablonov nad Turňou	1995.
Jaskyňa Skalistý potok – Kunia priepasť	Slovačka	Háj (okres Košice-okolie)	1995.
Snežná diera	Slovačka	Bôrka	1995.
Zvonivá jama	Slovačka	Plešivec	1995.
Dobšinská ľadová špilja	Slovačka	Spišská Nová Ves	2000.	Otkrivena je 1870. i njen ulaz, na visini od 970 m, je bio poznat kao "Studena rupa" koji je ubrzo postao turistička atrakcija. God. 1887. postala je prva špilja koja je osvjetljena električnom energijom. Od njenih 8.874 m², koji su danas poznati, 7.171 m² je prekriveno ledom (oko 125.000 m³).

Povezano

Najslavnije krške tvorevine na svijetu:

• Nacionalni park Phong Nha Ke Bang i Zaljev Hạ Long, Vijetnam
• Gunung Mulu, Malezija
• Škocjanske jame, Slovenija
• Južnokineski krš

Vanjske veze

Kraške spilje Aggteleka i Slovačkog krša na Wikimedijinoj ostavi

• Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša (UNESCO)