Prijeđi na sadržaj

Hortobágy

Coordinates: 47°36′N 21°06′E / 47.600°N 21.100°E / 47.600; 21.100
Izvor: Wikipedija
Nacionalni park Hortobagy
Svjetska baštinaUNESCO
 Mađarska


Hortobágy na mapi Hungary
Hortobágy
Hortobágy
Lokacija Hortobágyja u Mađarska
Registriran:1999. (23. zasjedanje)
Vrsta:Kulturno dobro
Mjerilo:iv, v
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Hortobágy je nacionalni park koji se proteže na preko 800 km² kroz Pustaru (mađarski: Puszta), stepsko područje istočne Mađarske s bogatim folklorom i kulturnom poviješću. Nacionalni park Hortobagy je dio Velike mađarske nizine (Alföld); najveće zaštićeno područje u Mađarskoj i najveća travnata površina u Europi.

Osim domaćih životinja (racka ovca, mađarsko sivo govedo) koje se uzgajaju na tradicionalni način (čikoši, konjanici-pastiri), Hortobagy je dom mnogim vrstama ptica (342 vrste) kao što je npr. sivi ždral.

Najznamenitija građevina je "Most s devet rupa", a mogu se vidjeti i mnogi bunari s tradicionalnim hvataljkama u obliku slova "T".

Povijest

[uredi | uredi kod]

Hortobagy pusta se formirala oko 10.000 godina kad se rijeka Tisa probijala Velikom mađarskom ravnicom prekidajući tokove mnogih potoka sa sjevernih planina. Formiranje su dovršile životinje koje su pasle kao što su mastodonti i divlji konji, tijekom Ledenog doba.[1]

Tijekom komunističke opresije, Hortobágy je postao mjesto gdje su mađarski Staljinisti odvodili svoje političke protivnike na prisilni rad, osobito nakon rezolucija sovjetskog Informbiroa. Djelovao je na uzoru sovjetskih gulaga u Sibiru, a poput Golog otoka u SFR Jugoslaviji i logora Bărăgan u Rumunjskoj[2].

Nacionalni park Hortobagy je 1973. godine postao prvim mađarskim nacionalnim parkom.

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. Nominacija za upis na UNESCO-v popis, Ministarstvo okoliša republike Mađarske, 1999., str. 4.-5. (PDF)
  2. „Ernest r. Barić, "Jezik Hrvata u Mađarskoj", citat: "...a dio svjesnih Hrvata odveden na prisilni rad u Hortobágy (mađarski Goli otok)"”. Arhivirano iz originala na datum 2011-07-21. Pristupljeno 2013-02-16. 
  • Gerard Gorman, The Birds of Hungary, 1996., Helm (A&C Black) London, UK. ISBN 0-7136-4235-1.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]

47°36′N 21°06′E / 47.600°N 21.100°E / 47.600; 21.100