Folklor i vez etničke grupe Matyó

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Folklor i vez etničke grupe Matyó

UNESCO logo.svg Nematerijalna svjetska baština
Folklor i vez etničke grupe Matyó
Mađarska
Regija: Evropa i Sjeverna Amerika
Godina upisa: 2012. (7. zasjedanje)
ID: 00633
Ugroženost: ne
Poveznica: UNESCO

Folklor i vez etničke grupe Matyó iz grada Mezőkövesda i njegove okolice na sjeveroistoku Mađarske u Županiji Borsod-Abaúj-Zemplén, uvršteni su 2012. na UNESCO-v Popis nematerijalne svjetske baštine u Evropi.[1]

Karakteristike i historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Matyó folklor karakterizira naročito vez sa cvijetnim motivima, kojim ukrašavaju svoju narodnu nošnju i predmete po svojim kućama.[1]

Članovi etničke grupe Matyó imaju još od 1947. svoj amaterski folklorni ansambl[2], djelatnost su pojačali 1991. kad su osnovali udruženje - Matyó Népművészeti Egyesület sa sjedištem u Mezőkövesdu, koje danas ima više od 100 članova.[3] Udruženje ima više sekcija od folklorne (ples i pjevanje), ručne radinosti do sekcije vezilja Borsóka. U Borsóki, svatko tko želi može naučiti vještinu i tehnike vezenja od iskusnih članica.

U folklornom ansamblu, članovi nose se fino izvezene [Narodna nošnja|narodne nošnje]], čime doprinose njihovom očuvanju. Kako je matyó vez postao izuzetno popularan u Mađarskoj a i van nje kao suvenir, prihod od prodaje omogućuje veziljama da održavaju svoju aktivnost i prenose je na mlađe naraštaje.[1]

Udruženje organizira svake godine početkom augusta festival Matyóföldi, koji privuče u grad na hiljade posjetioca. Svake treće godine organizira izložbu vezova - Szászrózsás, a sudjeluje i na brojnim drugim manifestacijama.[3]

Etnička grupa Matyó je podskupina Paloca, istog zajedničkog slavenskog porijekla, ali ne dijeli isto ime, jer su oni relativno izolirana skupina.

Prema hipotezi etnologa Herkely Károlya, ime - Matyó, nadjenulo im je većinsko protestantsko mađarsko stanovništvo i to kao pogrdno, jer su oni bili katolici. Za razliku od njega u narodu toga kraja rašireno je mišljenje da su Matyó svoje ime dobili po kralju Matiji Korvinu (Mátyás), koji je 1464. Mezőkövesdu dodjelio status grada.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]