Gellért-hegy
| Gellért-hegy | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
.jpg) | |
 Mađarska | |
| Registriran: | 1987. (11. zasjedanje) |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | ii, iv |
| Ugroženost: | no |
| Referenca: | UNESCO |
Gellért-hegy slobodno prevedeno Gelertovo brdo, nekad zvan Kelenberg = Istočno brdo (njemački: Blocksberg, latinski: Mons Sancti Gerardi) je brdo u mađarskom Budimu, cetralni dio lokaliteta Svjetske baštine - Dunavska obala, koji je 1987. uvršten na UNESCO-vu Listu mjesta svjetske baštine u Evropi.[1]
Brdo je nazvano po Svetom Gerardu misionaru koji je Mađare preveo na kršćanstvo.
Karakteristike i historija[uredi | uredi kod]
Svjetska baština sastoji se od područja na budimskoj strani od zgrada Tehnološkog univerziteta do mosta Széchenyi lánchíd, uključujući terme Gellert, Spomenik slobode, Citadele na brdu Gellert, do zgrada Budimskog dvorca.[2]
Na peštanskoj strani lokalitet obuhvaća zgradu Parlamenta, Trg Istvána Széchenyja, zajedno s palačama Mađarske akademije nauka i Greshama.[2] I četiri dunavska mosta su također dio Svjetske kulturne baštine.[2]
Grad Budim je star kao i zauzimanje Ugarske (896.), ali se tek počeo razvijati u 13. vijeku kad je Bela IV. sagradio zamak na brdu za zaštitu od mongolskih napada. Dvor se preselio u Budim - 1347., tada je dograđen i pretvoren u dvorac u gotičkom stilu. Za vrijeme vladavine kralja Matije Korvina je postao sjajna renesansna kraljevska rezidencija. Budim je oslobođen - 1686. nakon vijeka i pol osmanske vladavine.[2]
Tri mjeseca opsade prouzročile su značajne štete kako na dvorac, tako i na grad. Na temelju srednjovjekovnih ruševina, dvor je obnovljen u baroknom stilu.[2]
Pitoreskna obala Dunava kao dio historijskog urbanog krajolika je jedinstven primjer harmonične interakcije između ljudskog društva i prirode koju karakterizira morfološka raznolikost od brda Gellert sa citadelom do Budimskih brda djelomično pokrivenih šumama, do širokog Dunava sa otocima i peštanske ravnice.[3]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ „Budapest World Heritage Sites” (engleski). Budapest by Locals. Pristupljeno 03. 05. 2016.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 „Budapest World Heritage Sites” (engleski). Hungarian Tourism Ltd.. Pristupljeno 03. 05. 2016.
- ↑ „Budapest, including the Banks of the Danube, the Buda Castle Quarter and Andrássy Avenue” (engleski). UNESCO. Pristupljeno 03. 05. 2016.
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
| Obala Dunava, Budimska palača i Andrássy út u Budimpešti • Staro selo Hollókő • Nacionalni park Hortobágy • Kraške spilje Aggteleka i Slovačkog krša 1) • Benediktinska opatija Pannonhalma • Nacionalni park Nežidersko jezero 2) • Ranokršćanska nekropola Sopianae • Tokajski vinogradi |  | |