Gellért-hegy

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Gellért-hegy
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Budapest 02, Margaret Island (2474014802).jpg
 Mađarska
Registriran: 1987. (11. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iv
Ugroženost: ne
Referenca: UNESCO

Gellért-hegy slobodno prevedeno Gelertovo brdo, nekad zvan Kelenberg = Istočno brdo (njemački: Blocksberg, latinski: Mons Sancti Gerardi) je brdo u mađarskom Budimu, cetralni dio lokaliteta Svjetske baštine - Dunavska obala, koji je 1987. uvršten na UNESCO-vu Listu mjesta svjetske baštine u Evropi.[1]

Brdo je nazvano po Svetom Gerardu misionaru koji je Mađare preveo na kršćanstvo.

Karakteristike i historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Svjetska baština sastoji se od područja na budimskoj strani od zgrada Tehnološkog univerziteta do mosta Széchenyi lánchíd, uključujući terme Gellert, Spomenik slobode, Citadele na brdu Gellert, do zgrada Budimskog dvorca.[2]

Na peštanskoj strani lokalitet obuhvaća zgradu Parlamenta, Trg Istvána Széchenyja, zajedno s palačama Mađarske akademije nauka i Greshama.[2] I četiri dunavska mosta su također dio Svjetske kulturne baštine.[2]

Grad Budim je star kao i zauzimanje Ugarske (896.), ali se tek počeo razvijati u 13. vijeku kad je Bela IV. sagradio zamak na brdu za zaštitu od mongolskih napada. Dvor se preselio u Budim - 1347., tada je dograđen i pretvoren u dvorac u gotičkom stilu. Za vrijeme vladavine kralja Matije Korvina je postao sjajna renesansna kraljevska rezidencija. Budim je oslobođen - 1686. nakon vijeka i pol osmanske vladavine.[2]

Tri mjeseca opsade prouzročile su značajne štete kako na dvorac, tako i na grad. Na temelju srednjovjekovnih ruševina, dvor je obnovljen u baroknom stilu.[2]

Pitoreskna obala Dunava kao dio historijskog urbanog krajolika je jedinstven primjer harmonične interakcije između ljudskog društva i prirode koju karakterizira morfološka raznolikost od brda Gellert sa citadelom do Budimskih brda djelomično pokrivenih šumama, do širokog Dunava sa otocima i peštanske ravnice.[3]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]