Gellért-hegy

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Gellért-hegy
Svjetska baštinaUNESCO
 Mađarska
Registriran:1987. (11. zasjedanje)
Vrsta:Kulturno dobro
Mjerilo:ii, iv
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Gellért-hegy slobodno prevedeno Gelertovo brdo, nekad zvan Kelenberg = Istočno brdo (njemački: Blocksberg, latinski: Mons Sancti Gerardi) je brdo u mađarskom Budimu, cetralni dio lokaliteta Svjetske baštine - Dunavska obala, koji je 1987. uvršten na UNESCO-vu Listu mjesta svjetske baštine u Evropi.[1]

Brdo je nazvano po Svetom Gerardu misionaru koji je Mađare preveo na kršćanstvo.

Karakteristike i historija[uredi | uredi kod]

Svjetska baština sastoji se od područja na budimskoj strani od zgrada Tehnološkog univerziteta do mosta Széchenyi lánchíd, uključujući terme Gellert, Spomenik slobode, Citadele na brdu Gellert, do zgrada Budimskog dvorca.[2]

Na peštanskoj strani lokalitet obuhvaća zgradu Parlamenta, Trg Istvána Széchenyja, zajedno s palačama Mađarske akademije nauka i Greshama.[2] I četiri dunavska mosta su također dio Svjetske kulturne baštine.[2]

Grad Budim je star kao i zauzimanje Ugarske (896.), ali se tek počeo razvijati u 13. vijeku kad je Bela IV. sagradio zamak na brdu za zaštitu od mongolskih napada. Dvor se preselio u Budim - 1347., tada je dograđen i pretvoren u dvorac u gotičkom stilu. Za vrijeme vladavine kralja Matije Korvina je postao sjajna renesansna kraljevska rezidencija. Budim je oslobođen - 1686. nakon vijeka i pol osmanske vladavine.[2]

Tri mjeseca opsade prouzročile su značajne štete kako na dvorac, tako i na grad. Na temelju srednjovjekovnih ruševina, dvor je obnovljen u baroknom stilu.[2]

Pitoreskna obala Dunava kao dio historijskog urbanog krajolika je jedinstven primjer harmonične interakcije između ljudskog društva i prirode koju karakterizira morfološka raznolikost od brda Gellert sa citadelom do Budimskih brda djelomično pokrivenih šumama, do širokog Dunava sa otocima i peštanske ravnice.[3]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Budapest World Heritage Sites (engleski). Budapest by Locals. Pristupljeno 03. 05. 2016. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Budapest World Heritage Sites (engleski). Hungarian Tourism Ltd.. Arhivirano iz originala na datum 2015-09-22. Pristupljeno 03. 05. 2016. 
  3. Budapest, including the Banks of the Danube, the Buda Castle Quarter and Andrássy Avenue (engleski). UNESCO. Pristupljeno 03. 05. 2016. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]