Levoča
Za okrug, pogledajte Okrug Levoča.Levoča
| |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 49°01′N 20°35′E / 49.017°N 20.583°E | |||
| Država |  Slovačka
| ||
| Pokrajina |  Prešovski
| ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Miroslav Vilkovský | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 114,76[1] | ||
| Visina | 570 m | ||
| Stanovništvo (2024) | |||
| - Grad | 13.905[2] | ||
| - Gustoća | 121,15 stan./km²[3] | ||
| Vremenska zona | CET (UTC+1) | ||
| - Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) | ||
| Poštanski broj | 054 01 | ||
| Pozivni broj | +421 (0)53 | ||
| Registarska oznaka | LE | ||
| Službene stranice www.levoca.sk | |||
| Karta | |||
 Položaj Levoče na karti Slovačke | |||
Levoča (mađarski: Lőcse, njemački: Leutschau) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj i upravno središte Okruga Levoča.
Povijesno središte grada ima romaničke zidine, mnoge renesansne građevine i najviši drveni izrezbareni oltar u Europi koji su 2009. godine upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi, zajedno sa spomenicima u gradu Spišské Podhradie.
Levoča leži na nadmorskoj visini od 570 metara i zauzima površinu od 64.042 km². Udaljena je od Poprada 25 km zapadno, od Prešova 50 km istočno, od Košica 90 km jugoistočno i od Bratislave 370 km jugozapadno.
| Svjetska baština UNESCO-a | |
 | |
| Slovačka | |
| Registriran | 1993. (17. zasjedanje) prošireno 2009. |
|---|---|
| Vrsta | Prirodno dobro |
| Mjerilo | iv |
| Ugroženost | no |
| Referenca | UNESCO |
Levoča se nalazi u povijesnoj pokrajini Spiš (mađarski: Szepes) koju su u 11. stoljeću osvojili Mađari, a nakon što su je opustošili Mongoli 1241./42., tu se naseljavaju Nijemci. Najsatariji spomen Levoča je iz 1249., a 1317. godine je dobio gradsku kraljevsku povelju.
Kako se nalazio na križanju trgovačkih putova između Poljske i Mađarske, grad je postao bogato trgovačko središte. Od 16. stoljeća do 1922. godine, Levoča je bila upravno središte provincije Spiš. Katastrofalni požari su uništili gotovo sve gotičke građevine 1550. i 1559. godine. Grad se obnavlja u renesansnom stilu (gradska vijećnica, crkva sv. Jakova, knjižnica, ljekarna, škola, dom zdravlja), a tiskara je osnovana 1624. godine. Grad je postao središte reformacije u Slovačkoj, a nakon protu-Habsburgških pobuna u 17. stoljeću počinje propadati. Propast je zajamčena kada je 1871. godine željeznica zaobišla Levoč samo 8 km južnije u naselje Spišská Nová Ves.
Trianonski sporazum je Levoč predao novoosnovanoj Čehoslovačkoj, a tijekom Drugog svjetskog rata Slovačkoj Republici kada je 981 Židov odveden u koncentracijske logore.
God. 1995. Levoču je posjetio papa Ivan Pavao II. gdje je na obližnjem svetištu, Marijanskom brdu (Mariánska hora), 2 km od središta grada koje se vidi otuda, održao misu za 650.000 hodočasnika.
Stari grad je okružen zidinama a glavna gradska vrata su Vrata Košice iz 15. stoljeća iza kojih se nalazi barokna Crkva sv. Duha i Novi franjevački samostan (1750.).
Gradski Trg majstora Pavla (Námestie Majstra Pavla) okružuju brojne dobro ošuvane kuće gradskog plemstva i tri najvažnija Levočka spomenika: masivna Gradska vijećnica (15.-17. st.) koja je danas muzej, kupolna luteranska Evanđelistička crkva (1837.) i romanička katolička Crkva. sv. Jakova (Chrám svätého Jakuba) iz 14. stoljeća. Crkva sv. Jakova ima najviši drveni izrezbareni i oslikani gotički oltar u Europi (18.62 m) koji je izrezbario Majstor Pavao oko 1520. godine. Središte trga zauzima veliki metalni "Kavez srama" iz 17. stoljeća koji je služio za javno kažnjavanje zločinaca.
U ulici Kláštorská nalazi se crkva iz 14. stoljeća i ostaci Starog franjevačkog samostana koji je danas osnovna škola. U blizini su i gotička Poljska gradska vrata iz 15. stoljeća.
Od 1806.-26. mađarski arhitekt Eger Antal Povolny je izgradio Veliku općinsku zgradu u klasicističkom stilu koji je odgovarao starim renesansnim zgradama Levoče i smatra se najljepšom Općinskom zgradom Mađarskog kraljevstva.
-
Kavez srama -
Crkva sv. Jakova -
Oltar majstora Pavla -
Gradska vrata Košice -
Kuća obitelji Thurzo
| Godina: | 1994. | 2004. | 2014. | 2024. |
|---|---|---|---|---|
| Broj ljudi: | 13.548 | 14.604 | 14.783 | 13.905 |
| Razlika: | +7,79 % | +1,22 % | -5,93 % |
| Godina: | 2023. | 2024. |
|---|---|---|
| Broj ljudi: | 13.944 | 13.905 |
| Razlika: | -0,27 % |
Po popisu stanovništva iz 2005. godine grad je imao 14.677 stanovnika.[5]
Prema vjeroispovijesti najviše je rimokatolika 79,54% , ateista 9,01%, grkokatolika 3,87%, i luterena 1,61% .[5]
Litomyšl, Češka
Stary Sącz, Poljska- Łańcut, Poljska [6]
- Kalwaria Zebrzydowska, Poljska
Kestel, Mađarska
- ↑ „Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_obc=AREAS_SK, v_om7014rr_ukaz=Rozloha (Štvorcový meter)”]. Statistical Office of the Slovak Republic. 2025-03-31. Pristupljeno 2025-03-31.
- ↑ „Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK”]. Statistical Office of the Slovak Republic. 2025-03-31. Pristupljeno 2025-03-31.
- ↑ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Hustota obyvateľstva - obce”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-03-28. Postavke: om7014rr_obc: AREAS_SK. Vrijednosti za 2023-06-31/2023-07-01.
- ↑ 4,0 4,1 „Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK”]. Statistical Office of the Slovak Republic. 2025-03-31. Pristupljeno 2025-03-31.
- ↑ 5,0 5,1 „Municipal Statistics”. Statistički zavod Slovačke. Arhivirano iz originala na datum 2007-11-16. Pristupljeno 2008-01-05.
- ↑ Prijateljski gradovi Łańcut i Levoča [mrtav link]
 | U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala o temi: Levoča |
 | Rudarski grad Banská Štiavnica • Historijski centar Bardejova • Karpatske i njemačke prašume bukve1) • Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša 2) • Gradovi Levoča i Spišské Podhradie s okolnim spomenicima (Dvorac Spiš, Spišská Kapitula i Žehra) • Slovačke drvene crkve na Karpatima • Selo Vlkolínec |  | |
|
1) Zajednička svjetska baština Slovačke i Ukrajine 2) Zajednička svjetska baština Mađarske i Slovačke | |||