Tri meseca kasnije, objavio je svoje prve političke natpise u „Hromom đavolu“ i rukovodio izdavanjem novina „Patria libre“ (Slobodna otadžbina). Zbog njegovih revolucionarnih ideja kubanske kolonijalne vlasti su ga uhapsile i osudile na šest godina zatvora.
Vrhovni zapovednik Kube mu je 1870. godine zamenio kaznu i Hose Marti je deportovan u Španiju, gde je kroz nekoliko meseci napisao politički tekst „Politička robija na Kubi“.
Krajem 1874. godine napustio je Španiju, posetio Francusku i Njujork i sa porodicom otišao u Meksiko. Između 1875. i 1879. godine intenzivno se bavio novinarstvom, što mu omogućava da stekne sliku kontinentalne problematike. Posle više od sedam godina provedenih u egzilu, vratio se na Kubu sa željom da nastavi borbu. Njegova delatnost mu je omogućila da shvati greške i protivrečnosti koje su dovele do propasti Desetogodišnjeg rata.
Ponovo je deportovan u Španiju, ali posle dva meseca je pobegao u Njujork.
Bio je neumoran u svom nastojanju da organizuje rat za nezavisnost Kube i da podstakne i pomogne onaj u Portoriku.
Godine 1891. odrekao se zvanja konzula ove tri zemlje i predsedništva Hispano-američkog književnog društva da bi se posvetio borbi za oslobođenje Kube. U januaru 1892. godine osnovao je Kubansku revolucionarnu partiju koja je, okupljajući sve kubanske patriote koji su živeli na Kubi i u emigraciji, imala zadatak da organizuje i upravlja borbom za nezavisnost Kube.
Kada su stvoreni svi uslovi, pokrenuo je rat 24. februara1895. godine. Dana 11. aprila1895. iskrcao se u društvu Generalisimusa, Dominikanca Maksima Gomosa, na obale najistočnije kubanske pokrajine.
Dana 19. maja1895. jedna španska kolona ih je iznenadila na mestu poznatom kao Boka de Dos Rios. Marti je, ne poštujući naređenje generala Gomose da ostane u pozadini, odlučio da među prvima krene u prethodnicu i u sukobu sa Špancima je pao smrtno pogođen.
Posle više pokušaja, kubanske trupe nisu uspele da preotmu njegovo telo.
U času svoje smrti, Marti je raspolagao plodnim i značajnim književnim delom, već je bio najčitaniji i najcenjeniji pisac na španskom jeziku na kontinentu, kao i jedan od najznačajnijih preteča modernizma u Latinskoj Americi, zajedno sa Rubenom Dariom, koji je, osvrnuvši se na Martija 1888. godine rekao: „Piše na način kako mi rasuđujemo, sjajnije nego iko iz Španije ili Amerike.“
Stručnjaci i istraživači još uvek nisu iscrpli njegova dela sabrana u 28 tomova, a još manje njegove političke ideje, koje i danas važe.
journal= Cuadernos de Historia de la Salud Pública |year= 1998 |issue= 84 |pp. 26–34
Fountain, Anne (2003), José Martí and U.S. Writers, Gainesville, FL: University Press of Florida, ISBN978-0-8130-2617-6.
García Cisneros, Florencio (1986), Máximo Gómez: caudillo o dictador?, Miami, FL: Librería & Distribuidora Universal, ISBN978-0-9617456-0-8.
Garganigo, John F.; Costa, Rene; Heller, Ben, ur. (1997), Huellas de las literaturas hispanoamericanas, Upper Saddle River, NJ: Prentice Hall, ISBN978-0-13-825100-0.
Gray, Richard B. (April 1966), „The Quesadas of Cuba: Biographers and Editors of José Martí y Pérez”, The Americas (Academy of American Franciscan History) 22 (4): 389–403, DOI:10.2307/979019, JSTOR979019.
Hernández Pardo, Héctor (2000), Luz para el siglo XXI: actualidad del pensamiento de José Martí, Madrid: Ediciones Libertarias, ISBN978-84-7954-561-1.
Holden, Robert H.; Zolov, Eric (2000), Latin America and the United States: A Documentary History, New York: Oxford University Press, ISBN978-0-19-512993-9.
Jones, Willis Knapp (December 1953), „The Martí Centenary”, The Modern Language Journal (Blackwell Publishing) 37 (8): 398–402, DOI:10.2307/320047, JSTOR320047.
Kirk, John M. (November 1977), „Jose Marti and the United States: A Further Interpretation”, Journal of Latin American Studies (Cambridge University Press) 9 (2): 275–290, DOI:10.1017/S0022216X00020617, JSTOR156129.
Kirk, John M. José Martí, Mentor of the Cuban Nation. Tampa: University Presses of Florida, c1983.
López, Alfred J. (2006), José Martí and the Future of Cuban Nationalisms, Gainesville, FL: University Press of Florida, ISBN978-0-8130-2999-3.
López, Alfred J. (2014), José Martí: A Revolutionary Life, Austin, TX: University of Texas Press, ISBN978-0-292-73906-2.
Martí, José (1963a), „El presidio político en Cuba. Madrid 1871”, Obras Completas, 1, Havana: Editorial Nacional de Cuba, pp. 46–50, OCLC263517905.
Martí, José (1963b), „La República española ante la revolución cubana”, Obras Completas, 1, Havana: Editorial Nacional de Cuba, pp. 93–97, OCLC263517905.
Martí, José (1963c), „Letter to Antonio Maceo, 20 July 1882”, Obras Completas, 1, Havana: Editorial Nacional de Cuba, pp. 172–3, OCLC263517905.
Martí, José (1963d), „Letter to Enrique Trujillo, 6 July 1885”, Obras Completas, 1, Havana: Editorial Nacional de Cuba, OCLC263517905.
Martí, José (1963e), „Speech known as "Con todos y para el bien de todos" given in Tampa, 26 November 1891”, Obras Completas, 4, Havana: Editorial Nacional de Cuba, pp. 266–270, OCLC263517908.
Martí, José (1992), Fernández Retamar, Roberto, ur., La edad de oro: edición crítica anotada y prologada, Mexico: Fondo de cultura económica, ISBN978-968-16-3503-9.
Martí, José, Manuel A.Tellechea Versos Sencillos. U of Houston: Arte Público Press, 1997
Morukian, Maria. “Cubanidad: Survival of Cuban Culture Identity in the 21st Century”.
Nassif, Ricardo. "Jose Martí (1853–95) ". Originally published in Prospects:the quarterly review of comparative education(Paris, UNESCO: International Bureau of Education), vol. XXIV, no. 1/2, 1994, p. 107–19
Oberhelman, Harley D. (September 2001), „Reviewed work(s): Versos Sencillos by José Martí. A Translation by Anne Fountain”, Hispania (American Association of Teachers of Spanish and Portuguese) 84 (3): 474–475, JSTOR3657792.
Pérez-Galdós Ortiz, Víctor. José Martí: Visión de un Hombre Universal. Barcelona: Puvill Libros Ltd. 1999.
Quiroz, Alfonso. "The Cuban Republic and José Martí: reception and use of a national symbol". Lexington Books, 2006
Ripoll, Carlos. Jose Marti and the United States, and the Marxist interpretation of Cuban History. New Jersey: Transaction Inc. 1984.
Ronning, C. Neale. Jose Marti and the emigre colony in Key West. New York: Praeger. 1990.
Roscoe, Hill R. (October 1947), „Book Reviews”, The Americas (Academy of American Franciscan History) 4 (2): 278–280, JSTOR977985.
Scott, Rebecca J. "Explaining Abolition: Contradiction, Adaptation, and Challenge in Cuban Slave Society, 1860–1886". Comparative Studies in Society and History, Vol. 26, No. 1 (Jan., 1984), pp. 83–111
Serna, Mercedes (2002), Del modernismo y la vanguardia: José Martí, Julio Herrera y Reissig, Vicente Huidobro, Nicanor Parra, Lima: Ediciones El Santo Oficio, ISBN978-9972-688-18-8.
Tone, John L. (2006), War and Genocide in Cuba 1895, Chapel Hill, NC: University of North Carolina Press, ISBN978-0-8078-7730-2
Turton, Peter (1986), José Martí: Architect of Cuba's Freedom, London: Zed, ISBN978-0-86232-510-7.
Vincent, Jon S. "Jose Marti: Surrealist or Seer?" Latin American Research Review, Vol. 13, No. 1 (1978), pp. 178-–81.
Westfall, Loy G. (2000). Tampa Bay: Cradle of Cuban Liberty. Key West Cigar City USA. ISBN0966894820.
Gonzalo de Questa y Miranda (Hrsg.): Obras Completas La Habana, Editorial Trópico, 1936-1949, 70 Bände. Diese Ausgabe der Gesammelten Werke ist nicht komplett.
La Edad de Oro
New York unter dem Schnee, veröffentlicht in La Nacion, Argentinien.
Mit Feder und Machete - Gedichte, Prosaschriften und Tagebuchaufzeichnungen, Berlin: Rütten & Loening, 1974.
Inside the Monster: Writings on the United States and American Imperialism, New York: Monthly Review Press, 2008, ISBN0853454035
Christopher Abel (Hrsg.): José Martí: revolutionary democrat. - Durham: Duke Univ. Pr., 1986. - ISBN0-8223-0679-4
Ottmar Ette: José Martí. Teil I: Apostel - Dichter - Revolutionär. Eine Geschichte seiner Rezeption. - Tübingen: Max Niemeyer Verlag (Reihe mimesis, Bd. 10) 1991. - ISBN978-3-484-55010-0
Ottmar Ette / Titus Heydenreich (Hg.): José Martí 1895 / 1995. Literatura - Política - Filosofía - Estética. 10° Coloquio interdisciplinario de la Sección Latinoamérica del Instituto Central de la Universidad de Erlangen-Nürnberg. - Frankfurt am Main: Vervuert Verlag (Reihe Lateinamerika-Studien, Bd. 34), 1994. - ISBN3-89354-734-7
John M. Kirk: José Martí: mentor of the Cuban nation. - Tampa, Fl.: Univ. Pr., 1984. - ISBN0-8130-0812-3
Julio Rodríguez-Luis (Hg.): Re-reading José Martí (1853–1895): One Hundred Years Later. Albany: SUNY Press, 2000. ISBN9781438417608 (englisch)
Kurt Schnelle: José Martí: Apostel des freien Amerikas. - Köln: Pahl-Rugenstein, 1981. - ISBN3-7609-0629-X