El Lissitzky

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
El Lissitzky
Эль Лисицкий
avangarda - suprematizam
Biografske informacije
Rođenje23. studenog 1890.
Počinok, Rusija
Smrt30. prosinca 1941.
Moskva, Rusija
Opus
Poljeslikarstvo, arhitektura, grafika, fotografija, tipografija
PraksaŠkola Zvantseva
Znamenita djela

El Lisicki (rus. Эль Лисицкий), vlastitim imenom Lazar Markovič Lisickij (rus. Лазарь Маркович Лисицкий; 23. novembar 1890, Počinok30. decembar 1941, Moskva) bio je ruski i sovjetski slikar, arhitekta, grafičar, tipograf i fotograf. Spadao je u najvažnije ličnosti ruske avangarde sa početka 20. veka i skupa sa svojim učiteljem Kazimir Maljevičem je osnovao umetnički pravac suprematizam kako je sam Maljevič nazivao konstruktivizam.

Biografija[uredi | uredi kod]

Posle detinjstva i mladosti u Smoljensku hteo je da ide na akademiju u Petrogradu ali ga tu nisu primili i on odlazi na studij u tehničku školu u Darmštatu. Tu je završio studij, da bi se početkom Prvog svetskog rata vratio u Rusiju i od 1917. godine poučavao zajedno sa Kazimir Maljevičom na umetničkoj školi u Vitebsku gde je direktor bio Mark Šagal. Kasnije je (1921. godine) predavao na moskovskoj akademiji. Godine 1922. – 1928. vratio se u Nemačku i predavao na Bauhausu i sarađivao sa grupom De Stijl. Od 1928. godine je živeo u Moskvi gde je radio kao projektant. Na međunarodnim izložbama za Rusiju je predlagao dekoracije za njihove paviljone.

Delo[uredi | uredi kod]

El Lissitzky: Izbij Bijele Crvenim klinom (1919.)

Arhitektonsko delo El Lisickog se najviše ogleda u utopističkim projektima kojima je trebalo da se radikalno izmeni izgled Moskve. Trebalo je da se svi neboderi uzdižu iznad zemlje sa minimalnim zahtevom za potpornom površinom i poznati su kao „nebeske uzengije“. Te čelične konstrukcije nije bilo moguće realizovati. Pored toga što se ogledao u arhitekturi, El Lisicki se posvetio slikarstvu, reklamnoj grafici, knjižnoj umetnosti i izlaganju.

„... naša umetnost spada u epohu naučnih saznanja. Upotrebljavamo metode ove epohe—analiziramo... Svet nam je dat kroz viđenje, kroz boju- to je jedan pristup. Svet nam je dat kroz dodir, kroz materijal - to je drugi pristup. Prema oba pristupa svet spada u geometrijski poredak.“ (El Markovič Lisicki )

Literatura[uredi | uredi kod]

  1. Udo Kuterman, Savremena arhitektura, Novi Sad, 1971.

Veze[uredi | uredi kod]

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]