Dorski dijalekt

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Dorski dijalekt
Govori se u Peloponez, Krit, Rodos
Ukupno govornici govorio se od oko 800. do oko 100. pne i evoluirao u cakonski
Jezička porodica


>helenski
->starogrčki
-->zapadnogrčki dijalekti
--->

Jezički kodovi
ISO 639-1 Nema
ISO 639-2
ISO 639-3 grc-dor
Raspored grčkih dijalekata u klasično doba

Dorski dijalekt bio je jedan od grčkih dijalekata u drevnoj Grčkoj. Varijante ovog dijalekta govorile su se u južnom i istočnom Peloponezu te na Kritu, Rodosu, nekim ostrvima u južnom Egejskom moru, u nekim gradovima na obalame Male Azije, u južnoj Italiji, na Siciliji, u Epiru i Makedoniji. Zajedno sa severozapadnim grčkim dorski dijalekt čini "zapadnu grupu" starogrčkih dijalekata. Do helenističkog perioda, za vreme Ahajskog saveza razvio se zajednički ahajski dorski dijalekt sa mnogim obeležjima zajedničkim svim dorskim dijalektima, zbog čega se opštegrčki koine dijalekt, zasnovan na atičkom, proširio na Peloponez tek u 2. veku pne.[1]

Smatra se da je dorski dijalekt nastao u severozapadnoj Grčkoj, u Epiru i Makedoniji, gde se nalazila prapostojbina Dorana. U ostale oblasti proširio se tokom dorske najezde (oko 1150. pne.) i tokom kolonizacija koje su zatim usledile. Prisustvo jedne dorske države ― Doride ― u centralnoj Grčkoj, severno od Korintskog zaliva, dovelo je do zaključka da je dorski nastao u severozapadnoj Grčkoj, pa možda čak i na Balkanu. Na severu se dorski govorio do megarske kolonije Bizanta i korintskih kolonija Potideje, Epidamna, Apolonije i Ambrakije. Lokalni epigrafski nalazi sastoje se samo od dekretâ Epirskog saveza i ploče iz Pele (oba nalaza su s početka 4. veka pne.), a postoji i dorski eponim "Mahata" (Μαχάτας), koji je prvo osvedočen u Makedoniji (rani 5. vek pne.).[2]

Varijante[uredi - уреди | uredi izvor]

Dorski u užem smislu[uredi - уреди | uredi izvor]

Tačna pozicija dorskog dijalekta u okviru ukupne klasifikacije grčkih dijalekata zavisi u određenoj meri od klasifikacije. Uglavnom se smatra da je dorski dijalekt podgrupa zapadnogrčkog. Sreću se i izrazi severnogrčki i severozapadni grčki. Međutim, ovi geografski nazivi ne odslikavaju stvarni raspored grčkih dijalekata, jer se u istorijsko doba dorski govori južno od "južnogrčkog" ili "jugoističnog grčkog".

U svakom slučaju, izraz "severnogrčki" temelji se na pretpostavci da su Dorani došli sa severa i na činjenici da dorski pokazuje bliske veze sa "severozapadnim grčkim". Nije poznato kad su se pojavile prve razlike. U doba dorske invazije možda su svi "severnjaci" govorili istim dijalektom, a dorski je svoje specifične varijante svakako mogao razviti tek kad su Dorani već živeli u južnim oblastima. Stoga je za ove dijalekte u klasičnom razdoblju najprecizniji izraz "zapadnogrčki".

Cakonski, koji se razvio iz lakonskog (spartanskog) dorskog, još uvek se govori na južnoj argolidskoj obali Peloponeza, u današnjim prefekturama Arkadiji i Lakoniji. Danas je ovaj ugroženi dijalekt predmet intenzivnog zanimanja lingvista.

U okviru dorske grupe razlikuje se nekoliko varijanti.

Lakonski i heraklejski[uredi - уреди | uredi izvor]

Lakonija

Lakonski se govorio u Lakoniji na jugu Peloponeza, kao i u lakonskim kolonijama ― Tarentu i Herakleji u južnoj Italiji. Središte Lakonije bila je Sparta.

Lakonski je osvedočen na natpisima na grnčariji i kamenu počev od 7. veka pne. Jedna posveta Heleni datira iz druge četvrtine 7. veka pne. Tarent je osnovan 706. pne. i njegovi su osnivači najverovatnije već govorili lakonskim dijalektom.

Sačuvana su mnoga dokumenta iz Sparte, čiji su građani sebe nazivali Lakedemonjanima po imenu doline u kojoj se razvio njihov grad. Homer ga naziva "izdubljenim Lakedemonom", premda on govori o predorskom periodu. Alkman, spartanski pesnik iz 7. veka pne., pisao je dijalektom koji neki smatraju pretežno lakonskim. Filoksen iz Aleksandrije napisao je jedan spis O lakonskom dijalektu.

Argolidski[uredi - уреди | uredi izvor]

Argolida

Argolidski se govorio u gusto naseljenim oblastima severoistočnog Peloponeza, na primer, u Argu, Mikeni, Hermioni, Trezenu, Epidauru, pa i blizu Atine ― na ostrvu Egini. Budući da se u bronzano doba u ovim oblastima govorio mikenski grčki, jasno je da su ih Dorani zauzeli, ali da u Atiku nisu prodrli. Dorani su iz Arga otišli dalje na Krit i Rodos.

Postoji bogati epigrafski materijal pravne, političke i religijske sadržine počev bar od 6. veka pne.

Korintski[uredi - уреди | uredi izvor]

Korintska oblast

Korintski se prvo govorio na prevlaci između Peloponeza i kopnene Grčke. Gradovi i države u kojima se govorila korintska varijanta bili su Korint, Sikion, Kleone, Flijunt, korintske kolonije na zapadu (Korkira, Leukada, Anaktorij, Ambrakija i druge), kolonije u Italiji i oko nje (Sirakuza i Ankona) te korkirske (Dirahij i Apolonija). Najstariji natpisi iz Korinta potiču s početka 6. veka pne. i koriste jedan lokalni alfabet.

Historija Korinta protivreči predrasudi da su Dorani bili neobrazovani militaristi, kako neki vide govornike lakonskog. Smešten na važnom trgovačkom putu, Korint je igrao jednu od vodećih uloga u ponovnom civilizovanju Grčke nakon nekoliko vekova nereda i izolacije tokom mračnog doba, koje je nastupilo propašću mikenske civlizacije.

Severozapadni dijalekti[uredi - уреди | uredi izvor]

Severozapadni dijalekti usko su povezani s dorskom grupom, a ponekad između dorske i severozapadne grupe. Bez obzira smatra li se severozapadna grupa delom dorske ili se dorska smatra delom severozapadne ili se, pak, obe smatraju podgrupama zapadnogrčkog, dijalekti i njihovo grupisanje ostaju isti. Zapadni tesalski i eolski pretrpeli su snažan uticaj severozapadnih grčkih govora, koji se u odnosu na dorsku grupu razlikuju po ovim karakteristikama:[3]

  1. Dativ množine treće deklinacije na -οις (-ois) umesto -σι (-si): Ἀκαρνάνοις ἱππέοις (Akarnanois hippeois) umesto Ἀκαρνᾶσιν ἱππεῦσιν (Akarnasin hippeusin) (= "akarnanijskim vitezovima).
  2. ἐν (en) + akuzativ umesto εἰς (eis): en Naupakton (u Naupakt).
  3. -στ (-st) umesto -σθ (-sth): γενέσται (genestai) umesto γενέσθαι (genesthai) = "postati", μίστωμα (mistôma) umesto μίσθωμα (misthôma) = "zakupnina".
  4. -αρ- (ar) umesto -ερ- (er): ἀμάρα (amara), dor. ἁμέρα (amera), at. ἡμέρα (hēmera) = "dan"; elid. ϝάργον (wargon) za dor. ϝέργον (wergon) i at. ἔργον (ergon) = "rad".
  5. Dativ jednine na -οι (-oi) umesto na -ωι (-ōi): τοῖ Ἀσκλαπιοῖ, dor.τῶι Ἀσκλαπιῶι, at. Ἀσκληπιῶι (= "Asklepiju").
  6. Particip medijalni na -ειμενος (-eimenos) umesto na -ουμενος (-oumenos).

Severozapadnoj grupi pripadaju ove varijante:

Jedna škola mišljenja smatra da je i drevni makedonski jezik možda bio jedan od grčkih dijalekata, te da je možda pripadao severozapadnoj grupi,[15] premda bi se makedonski mogao klasifikovati i kao zaseban marginalni ili "devijantni" dijalekt koji stoji sam za sebe.[16]

Fonologija[uredi - уреди | uredi izvor]

Vokali[uredi - уреди | uredi izvor]

Dugo a[uredi - уреди | uredi izvor]

Protogrčko dugo ā → dorsko ā ~ atičko dugo otvoreno ē (eta) u bar nekim položajima.

  • Dor. gā mātēr ~ at. gē mētēr = "majka zemlja"

Naknadno duženje e i o[uredi - уреди | uredi izvor]

U nekim dorskim dijalektima e i o duže se naknadnim duženjem ili kontrakcijomu u etu ili omegu ~ at. ei i ou (nepravi diftonzi).

  • Dor. ~ at. -ou (genitiv jednine druge deklinacije)
  • -ōs ~ -ous (akuzativ množine druge deklinacije)
  • -ēn ~ -ein (aktivni infinitiv prezenta i apofonskog aorista)

Kontrakcija a i e[uredi - уреди | uredi izvor]

Protogrčko ae → dor. ē (eta) ~ at. ā.

Siniceza[uredi - уреди | uredi izvor]

Protogrčko eo, eaio, ia (u nekim dorskim dijalektima).

Protogrčko a[uredi - уреди | uredi izvor]

Protogrčko kratko a → dor. kratko a ~ at. e u nekim rečima.

  • Dor. hiaros, Artamis ~ at. hieros (= "svet"), Artemis.

Konsonanti[uredi - уреди | uredi izvor]

Protogrčko -ti[uredi - уреди | uredi izvor]

Protogrčko -ti se zadržava (u atičkom prelazi u -si).

  • Dor. phāti ~ at. phēsi ="kaže" (3. lice jedn. prezenta atematskih glagola)
  • legonti ~ legousi = "kažu" (3. lice množ. prezenta tematskih glagola)
  • wīkati ~ eikosi = "dvadeset"
  • triākatioi ~ triākosioi = "tri stotine"

Protogrčko ss[uredi - уреди | uredi izvor]

Protogrčko -ss- između vokala se čuva (u atičkom se skraćuje u -s-).

  • Dor. messos ~ at. mesos = "srednji"

Digama[uredi - уреди | uredi izvor]

Inicijalno w (ϝ) čuva se u starijem dorskom (u atičkom se sasvim izgubilo).

  • Dor. woikos ~ at. oikos = "kuća" (cf. lat. vīcus = "selo").

U književnim tekstovima na dorskom i na natpisima iz helenističkog perioda nema digame.

Buduće vreme[uredi - уреди | uredi izvor]

U aoristu i futuru glagola na -izō, -azō javlja se -x- (za razliku od s u atičkom i koine dijalektu).

  • Dor. agōnixato ~ at. agōnisato "borio se".

Slično tome, k se javlja pred sufiksima koji počinju na 't.

Morfologija[uredi - уреди | uredi izvor]

Broj tetores ~ at. tettares, jon. tesseres = "četiri".


Redni broj prātos ~ at.-jon. prōtos = "prvi".


Pokazna izamenica tēnos ~ at.-jon. (e)keinos = "onaj".


t umesto h (od protoindoevropskog s) u članu i pokaznoj zamenici.

  • Dor. toi, tai; toutoi, tautai
  • ~ at.-jon. hoi, hai; houtoi, hautai.

Treće lice množine, atematski ili korenski aorist: -n ~ at. -san.

  • Dor. edon ~ at.-jon. edosan = "pojedoše".

Prvo lice množine aktiva na -mes ~ at.-jon. -men.


Futur na -se-ō ~ at. -s-ō.

  • prāxētai (prāk-se-etai) ~ at.-jon. prāxetai

Modalna partikula ka ~ at.-jon. an.

  • Dor. ai ka, ai de ka, ai tis ka ~ ean, ean de, ean tis

Prilozi za vreme na -ka ~ at.-jon. -te.

  • hoka, toka

Prilozi za mesto na -ei ~ at. i koine -ou.

  • teide, pei.

Rečnik[uredi - уреди | uredi izvor]

Zajednički[uredi - уреди | uredi izvor]

  • αἰγάδες aigades (at. αἶγες aiges) "koze".
  • αἶγες aiges (at. κύματα kymata) "valovi".
  • ἁλία halia (at. ἐκκλησία eklesija) "skupština" (Cf. helijeja).
  • βρύκαιναι brykainai (at. ἱέρειαι hiereiai) "sveštenice".
  • βρυκετός bryketos (at. βρυγμός brygmos, βρυκηθμός brykēthmos) "grizenje, škrgutanje" ὁμοίως Δωριεῖς.
  • δαμιοργοί damiorgoi (at. ἄρχοντες) "arhonti". Cf. at. δημιουργός dēmiourgos "javni radnik za narod (dēmos), zanatlija, tvorac"; Hesihije, s.v. δαμιουργοί• αἱ πόρναι "prostitutke". Zamiourgoi (elidski).
  • Ἐλωός Elôos Hefest Ἥφαιστος παρὰ Δωριεῦσιν.
  • κάρρων karrōn (at. κρείττων kreittōn) "jači" (jon. kreissōn, krit. kartōn).
  • κορύγης korygēs (at. κῆρυξ kēryx) "glasnik" (eol. karoux).
  • λαιός laios (homerski, atički i novogrčki: ἀριστερός aristeros) "levi". Kritski: λαία laia, at. aspis "štit", Hesihije, s.v. λαῖφα laipha λαίβα laiba, jer se štit držao u levoj ruci. Cf. lat.laevus.
  • λαία laia (at., Modern Greek λεία leia) "plen".
  • λέω (λείω) le(i)ō (at. ἐθέλω ethelō) "želim".
  • οἴνωτρος oinōtros "vinova loza" (grč. οἶνος oinos "vino"). Cf. Enotar.
  • μογίοντι mogionti (jon. πυρέσσουσι pyressousi) "gore, imaju groznicu" (= at. μογοῦσι mogousi "pate, trude se").
  • μυρμηδόνες myrmēdônes (at. μύρμηκες myrmēkes) "mravi". Cf. Mirmidonci.
  • ὄπτιλλος optillos ili optilos "oko" (at. ophthalmos) (lat. oculus), at. optikos "očinji" cf. optika).
  • πάομαι paomai (at. κτάομαι ktaomai) "stičem".
  • ῥαπιδοποιός rhapidopoios "pesnik, ukrašavač, tkalac mustri, cipelar" (rhapis "igla" za at. rhaphis).
  • σκανά skana (at. skênê) "šator, pozornica, scena", (hom. klisiê, dor. skanama = "privremeni logor").
  • τανθαλύζειν tanthalyzein (at. τρέμειν tremein) "drhtati ".
  • τύνη tunē ili tounē "ti" (at. sy), dat. τέειν teein "tebi" (at. σοί, soi).
  • χανάκτιον chanaktion (at. μωρόν mōron)(chan "guska").

Argivske reči[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Βαλλακράδες Ballacrades, naziv za argivske atletičare tokom gozbenog dana (cf. achras = "divlja kruška").[17]
  • Δαυλὶς Daulis svetkovina u Argu (prema Pausaniji, X, 4, 9, daulis znači "šikara).[18](Hesihije, s.v. daulon = "cepanica").
  • δροόν droon "jako" (at. ischyron, dynaton).
  • κέστερ kester "mladić" (at. neanias).
  • κυλλάραβις kyllarabis = disk i gimnazij u Argu.
  • σεμαλία semalia = "rite", at. rhakē, cf. himatia = "odeća").
  • ὤβεα ôbea "jaja" (at. ὠά ôa).

Kritske reči[uredi - уреди | uredi izvor]

  • ἀγέλα agela "grupa dečaka u kritskoj agogi". Cf. hom. ἀγέλη agelē "stado" (krit. apagelos = koji još nije primljen u agelu, dečak mlađi od 17 godina).
  • ἀδνός adnos "svet, čist (at. ἁγνός hagnos) (Arijadna).
  • ἀϝτὸς aWtos (at. autos); Hesihije, s.v. αὐς-: αὐτός. Κρῆτες καὶ Λάκωνες.
  • ἄκαρα akara "noge" (at. skelê).
  • ἁμάκις hamakis "jednom" (at. hapax).
  • ἄργετος argetos "kleka, kedrovina" (at. arkeuthos).
  • αὐκά auka "snaga" (at. alkê).
  • ἀφραττίας aphrattias "jak".
  • βαλικιώται balikiôtai (koine: synepheboi, at. hêlikiotai "vršnjaci")
  • βριτύ britu "sladak" (at. glyku).
  • δαμιόω damioô, krit. i beot. za at. zêmioô "štetim, kažnjavam".
  • δαμπόν dampon = prvo mleko zgrušano grejanjem na žaru (at. puriephthon, puriatê).
  • δῶλα dôla "uši" (at. ôta) (tarentski: ata).
  • Ϝέλχανος Welchanos za Zevsa Kritskog i Welchanios, Belchanios, Gelchanos (Elchanios knososki mesec).
  • ϝεργάδδομαι wergaddomai "radim" (at. ergazomai).
  • ϝῆμα Wêma "odelo" (at. heima) (eol. emma, koine: (h)immation, cf. at. amphi-ennumi = "oblačim", amph-iesis = "odeća").
  • ἰβῆν ibên "vino" (dijalekatski Ϝοἶνος Woînos, at. oinos) (akuz. ἰβῆνα ibêna).
  • ἴττον itton "jedan" (at. ἕν hen).
  • καρανώ karanô koza.
  • ϟόσμος kosmos i kormos = arhonti na Kritu, grupa kosma (at. κόσμος "red, ukras, čast, svet", kormos = "deblo").
  • κύφερον, κυφή kypheron , kuphê "glava" (at. kephalê).
  • λάκος lakos "dronjak" (at. rhakos), eol. brakos = "duga haljina", nema smisao "odrpanosti".
  • μαλκενίς malkenis (at. parthenos) Hesihije: malakinnês.
  • ὄθρυν othrun "planina" (at. oros) (cf. Otris)
  • ῥυστόν rhyston "koplje".
  • σεῖφα seipha "mrak" (at. zophos, skotia, eol. dnophos).
  • σπεῦσδος speusdos = naziv kritskog magistrata (cf. speudô "hitati").
  • τάγανα tagana (at. tauta) "ova" (množ. srednjeg roda).
  • τίρος tiros "leto" (hom. i at. theros).
  • τρέ tre "tebe", (at. se).

Lakonske reči[uredi - уреди | uredi izvor]

  • ἀβήρ abêr "skladište", οἴκημα στοὰς ἔχον, ταμεῖον Λάκωνες
  • ἀβώρ abôr "zora" (at. ἠώς êôs, lat. aurora).
  • ἄδδα adda "potreba, nedostatak" (at. endeia) Aristofan Bizantinac, fr. 33.
  • ἀδδαυόν addauon "suvo" (tj. azauon ili addanon), at. xêron.
  • αἴκουδα aikouda (at. aischunē) αἰσχύνη. Λάκωνες
  • αἵματία haimatia "čorba od krvi", spartanski melas zomos" = crna supa) (haima = "krv").
  • ἀΐτας aïtas (at. ἐρώμενος erōmenos) "voljeni" (u pederastičnom odnosu).
  • ἀκκόρ akkor "vrećica" (at. askos).
  • ἀκχαλίβαρ akchalibar "krevet" (at. skimpous, koine: krabbatos).
  • ἀμβροτίξας ambrotixas "počevši", particip prošli (amphi ili ana + ?) (at. aparxamenos, aparchomai) (dor. -ixas umesto at. -isas).
  • ἀμπέσσαι ampesai (at. amphiesai) "obući".
  • ἀπαβοίδωρ apaboidôr "neskladan" (at. ekmelôs) / emmelôs, aboidôr "skladan".
  • Ἀπέλλα apella (at. ἐκκλησία eklesija) "skupština u Sparti" (glagol apellazein).
  • ἀρβυλίς arbylis (at. ἀρύβαλλος aribal) (Hesihije: ἀρβυλίδα λήκυθον. Λάκωνες)
  • ἄττασι attasi "ustati" (at. anastêthi).
  • βάβαλον babalon "viči!" (at. kraugason).
  • βάγαρον bagaron (at. χλιαρόν chliaron "toplo") (cf. at. φώγω phōgō "peći").
  • βαφά bapha "čorba" (at. zômos) (at. βαφή baphê "umakanje usijalog željeza u hladnu vodu" (koine i novogrčki: βαφή vafi "bojanje").
  • βείκατι beikati "dvadeset" (at. εἴκοσι eikosi).
  • βέλα bela "sunce, zora" (at. helios, krit. abelios).
  • βερνώμεθα bernômetha at. klêrôsômetha "žrebaćemo" (inf. berreai), cf. at. meiresthai "dobiti deo" receive portion, dor. bebramena za heimarmenê, "dosuđeno od Mojri".
  • βέσκερος beskeros "hleb" (at. artos).
  • βήλημα bêlêma "brana".
  • βηρίχαλκον bêrichalkon "komorač" (at. marathon) (chalkos = "bronza").
  • βίβασις bibasis = spartanski ples.
  • βίδυοι bidyoi bideoi, bidiaioi = "službenici u Sparti zaduženi za efebe".
  • βίὡρ biôr "skoro, možda" (at. ἴσως isôs, σχεδόν schedon) wihôr.
  • βλαγίς blagis "mrlja" (at. kêlis).
  • βοῦα boua = "grupa dečaka u spartanskoj agogi".
  • βο(υ)αγός bo(u)agos "vođa grupe (boua) u Sparti".
  • βυλλίχης bullichês = "plesač" u Lakoniji (at. orchêstês).
  • βώνημα bônêma "govor" (hom. i jon. eirêma eireo, cf. at. phônêma = "zvuk, govor".
  • γαβεργόρ gabergor labourer (ga earth wergon work) (Cf.geôrgos farmer)
  • γαιάδας gaiadas "građani, narod" (at. dêmos).
  • γονάρ gonar "majka" (gonades "deca", Euripid, Medeja, 717).
  • δαβελός dabelos torch (at. dalos)(Syracusan daelos, dawelos) (novogrčki davlos) (lakon. δαβῇ dabêi (at. kauthêi) "treba da se spali").
  • δίζα diza koza (at. aix) i aigophagos "kozojedac" u Sparti.
  • εἴρην eirēn (at. ἔφηβος ephēbos) "spartanski dečak koji je navršio 12. godinu".
  • εἰσπνήλας eispnēlas (at. ἐραστής erastēs) "ljubavnik" (at. eispneô "udahnjujem").
  • ἐξωβάδια exôbadia (at. enôtia; ôta "uši").
  • ἔφοροι ephoroi (at. ἔφοροι ἄρχοντες arhonti) "visoki službenici u Sparti". Cf. at. ἔφορος ephoros "nadzornik, čuvar".
  • Θοράτης Thoratês "Apolon thoraios", epitet Apolonov u Lakoniji, kao bog rasta i razvitka.
  • θρῶναξ thrônax "trut" (at. kêphên).
  • κάφα kapha "kada" (at. loutêr). (cf. skaphê "korito, činija").
  • κελοῖα keloia (kelya, kelea) "nadmetanje mladića i dečaka u Sparti"
  • κίρα kira "lisica" (at. alôpêx) (Hesihije: kiraphos).
  • μεσόδμα mesodma , messodoma "žena" i ἀνθρωπώ anthrôpô (at. gunê).
  • μυρταλίς myrtalis = biljka koja se na atičkom zove oxumursinê (Mirtijala je pravo ime kraljice Olimpijade).
  • πάσορ pasor "strast" (at. pathos).
  • πόρ por "stopalo" (at. pous).
  • πούρδαιν pourdain "krčma" (koine: mageirion) (cf. purdalon, purodansion (od pyr "vatra").
  • σαλαβάρ salabar "kuvar" (dor. i at. mageiros).
  • σίκα sika "svinja" (at. hus) i grôna "krmača".
  • σιρία siria "sigurnost" (at. asphaleia).
  • ψιθωμίας psithômias "bolestan" (at. asthenês). Λάκωνες τὸν ἀσθενῆ.
  • ψιλάκερ psilaker "prvi plesač".
  • ὠβά ôba (at. κώμη kōmē) "selo; jedno od pet rejona spartanskog polisa".

Velika Grčka[uredi - уреди | uredi izvor]

  • ἀστύξενοι astyxenoi meteci (Tarent).
  • βάννας bannas "kralj" (basileus, wanax, anax[19]
  • βειλαρμοσταὶ beilarmostai "konjički zapovednici" (Tarent), at. ilarchai) (ilē, "odred" + lakon. harmost-).
  • δόστορε dostore "pravite" (Tarent), at. ποιεῖτε.
  • Θαύλια Thaulia = svetkovina u Tarentu, θαυλακίζειν thaulakizein "glasno zahtevati" (Tarent), θαυλίζειν thaulizein "slaviti kao Dorani", Θαῦλος Thaulos "makedonski Ares", tesalski Ζεὺς Θαύλιος Zeus Thaulios, atinski Ζεὺς Θαύλων Zeus Thaulon, atinska porodica Θαυλωνίδαι Thaulonidai,
  • ῥάγανον rhaganon "lako" (Turij), at. rhaidion, eol. braidion.
  • σκύτας skytas "stražnji deo vrata" (at. trachēlos).
  • τήνης tênês "dok" (Tarent), at. ἕως heôs.
  • τρυφώματα tryphômata "hrana za decu ili stoku" (at. thremmata).
  • ὑετίς huetis "vrč, amfora" (Tarent), at. hydris, "hidrija"), huetos "kiša".

Severozapadni dijalekti[uredi - уреди | uredi izvor]

Etolija i Akarnanija

  • ἀγρίδιον agridion "selo" (etolski), at. chôrion (Hesihije: *ἀγρίδιον κωμάριον, χωρίον vA [παρὰ Αἰτωλοῖς] deminutiv od agros "polje").
  • ἀερία aeria "malgla" (etolski), at. omichlê, aêr "vazduh" (Hesihije: ἀερία ὀμίχλη, παρὰ Αἰτωλοῖς).
  • κίββα kibba "vrećica" (etolski), at. πήρα pêra, kipar. kibisis (cf. at. κιβωτός kibôtos "kovčeg", kibôtion "kutija". Suda navodi kibos).
  • πλήτομον plêtomon (akarnanijski) "star, drevan" (at. palaion,palaiotaton "vrlo star").

Delfi i Lokrida

  • δείλομαι deilomai "želim, hoću" (at. boulomai, (ostrvo Kos: dêlomai, dor. bôlomai, tesal. belloumai).
  • ϝαργάνα Wargana "radnica", epitet boginje Atene (delfski), at. Erganê (at. ergon "rad", dor. wergon, elid. ϝάργον wargon.
  • ϝέρρω Werrô "odlazim" (lokridski), at. errô (Hesihije: berrês "begunac", berreuô "bežim").
  • Ϝεσπάριοι Λοϟροὶ Wesparioi Lokroi Epizefirski (zapadni) Lokriđani (at. hesperios "večernji, zapadni", dor. wesperios) (cf. lat. vesper).
  • ὀπλίαι opliai = mesta gde su Lokriđani prebrojavali svoju stoku.

Elida

  • ἀϝλανέο̄ς aWlaneôs "bez prevare, pošteno" (at. adolôs) (Hesihije: alanes "istinit"), tarentinski: alaneôs "apsolutno").
  • ἀμίλλυξ amillux "kosa" (at. drepanon), akuz. ἀμίλλυκα (beot. amillakas "vino").
  • ἀττάμιος attamios "nekažnjen" (at. azêmios) od starijeg addamios (cf. krit. i beot. damioô "kažnjavam").
  • βάβακοι babakoi "cvrčci" (elidski), at. tettiges (na Pontu: babakoi "žabe").
  • βαίδειος baideios "spreman" (at. hetoimos).
  • βενέοι beneoi (elidski).[20]
  • βορσός borsos "kolac" (at. stauros).
  • βρα bra "bratstvo" (cf. at. phratra).
  • βρατάνα bratana "kutlača" (at. torune, dor. rhatana, cf. eol. bradanizô "otresti").
  • δειρῆται deirêtai "ptičice" (maked. δρῆες drêes ili δρῆγες drêges, at. strouthoi) (Hesihije: trikkos "ptičica i kralj kod Eliđana").
  • ϝράτρα Wratra "zakon, ugovor" (at. rhetra).
  • σερός seros "juče" (at. chthes).
  • στερχανά sterchana "pogrebna gozba" (at. perideipnon).
  • φίλαξ philax "mladi hrast" (maked. ilax, lat. ilex (lakon. dilax "ariocarpus, sorbus") (savremeni kritski: azilakas "crnika").
  • φόρβυτα phorbuta "desni" (at. oula, hom. pherbô "jedem").

Epir

  • ἀγχωρίξαντας anchôrixantas[21] "prenevši, odloživši"[22] (haonski), at. metapherô,anaballô (anchôrizo = anchi "blizu" + horizô "smestiti" i dor. x umesto atičkog s), cf. jon. anchouros "susedni"), što ne treba mešati s dor. anchôreô (at. ana-chôreô "vratiti se, povući se").
  • ἀκαθαρτία akathartia "nečistoća" (at. i dor. akatharsia) (Lamelles, Oraculaires, 14).
  • ἀποτράχω apotrachô "bežim" (at. i dor. apotrechô)[23]
  • ἄσπαλοι aspaloi "ribe" (atamanijski), at. ichthyes, jon. chlossoi (cf. aspalia "pecanje", aspalieus "ribar", aspalieuomai "pecam", metaforčki za ljubavnika, aspalisai: halieusai, sagêneusai. (hals "more").
  • Ἄσπετος Aspetos = božanski epitet Ahilejev u Epiru (hom. aspetos "neizreciv, neizmeran, beskrajan" (Aristotel F 563 Rose; Plutarh, Pir, 1; SH 960, 4)[24][25]
  • γνώσκω gnôskô "znam", at. gignôskô, jon. i koine: ginôskô, lat. nōsco, (at. gnôsis, lat. notio "znanje").
  • διαιτός diaitos "sudija" (at. diaitêtês "arbitar" (Lamelles, Oraculaires, 16).
  • ἐσκιχρέμεν eskichremen "pozajmiti".
  • Ϝεῖδυς Weidus "znajući" (dor. Ϝειδώς weidôs, elid. ϝειζός weizos, at. εἰδώς eidôs) (protoindoevropski *weid- "znati, videti", sanskrt veda "znam").
  • κάστον kaston "drvo" (atamanijski), at. xylon od xyô "strugati" (dijalekatski: kalon "drvo" od kaiô "palim", kauston "što se može paliti", kausimon "gorivo").
  • λῃτῆρες lêïtêres = atamanijski sveštenici koji su nosili vence (Hesihije: ἱεροὶ στεφανοφόροι. Ἀθαμᾶνες (LSJ: lêitarchoi "javni sveštenici") (odatle "liturgija").
  • μανύ manu "mali" (atamanijski), at. mikron, brachu), cf. manon "redak" (protoindoevr. *men- "mali, tanak"), Hesihije, s.v. banon = "tanak") (manosporos = "tanko šiven", manophullos "s malim lišćem", Teofrast, HP, 7.6.2–6.3).
  • Νάϊος Naios ili Naos epitet Zevsa Dodonskog (po izvoru u svetilištu, cf. "Najade" i "Pan Najski" u Pidni (SEG 50:622), hom. naô "tečem", at. nama "izvor" (protoindoevr. *sna-).
  • παγάομαι pagaomai "prati u izvoru" (dodonski), dor. paga, at. pêgê "tekuća voda, izvor".
  • παμπασία pampasia (pitati peri pampasias = ustaljeni izraz u proročištu), at. pampêsia "puno imanje", dor. paomai "stičem".
  • Πελιγᾶνες Peliganci ili Peligonci = članovi epirskog i makedonskog senata.
  • πρᾶμι prami "činim" (optativ), at. πράττοιμι prattoimi (Lamelles, Oraculaires, 22).
  • τίνε tine (at. i dor. tini) "kome" (Lamelles, Oraculaires, 7).
  • τριθυτικόν trithutikon "trostruka žrtva" (tri + thuo) (Lamelles, Oraculaires, 138).

Povezano[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Buck, Carl Darling (1900). "The Source of the So-Called Achaean-Doric κοινη". The American Journal of Philology 21 (2): 193–196. doi:10.2307/287905. 
  2. SEG 49:776
  3. Mendez Dosuna, Doric dialects, str. 452.
  4. Plutarh , Grčka pitanja, 292e.
  5. IG, IX,1² 3:609.
  6. Sophie Minon, Les Inscriptions Éléennes Dialectale, prikaz Stephena Colvina [1]
  7. Die Inschriften von Olympia, 1.
  8. IG, IX,1² 1:152a.
  9. IG, IX,1² 1:15.
  10. John Potter, Archaeologia Graeca or the Antiquities of Greece.
  11. Lamelles, Oraculaires, str. 77.
  12. John Boardman, The Cambridge Ancient History.
  13. Sylvain Auroux, History of the language sciences.
  14. Cabanes, L'Épire, 534,1.
  15. Masson, Olivier (2003) [1996]. "[Ancient Macedonian language"]. u: Hornblower, S. and Spawforth A. (eds.). The Oxford Classical Dictionary (revised 3rd ed. izd.). USA: Oxford University Press. pp. 905–906. ISBN 0-19-860641-9. http://www.ucc.ie/staff/jprodr/macedonia/macanclan.html. 
  16. Brian Joseph kaže da je "ono malo pokazatelja kojima raspoložemo podložno različitim tumačenjima, tako da zapravo nije moguće dati nikakav konačan odgovor", ali i upozorava da "drevni makedonski najverovatnije nije bio tek jedan od starogrčkih dijalekata koji bi bio u istoj ravni s atičkim ili eolskim" (B. Joseph, 2001: "Ancient Greek". In: J. Garry et al. (eds.) Facts about the world's major languages: an encyclopedia of the world's major languages, past and present, Dostupno na internetu). U tom smislu, neki ga autori nazivaju "devijantnim grčkim dijalektom".
  17. Plutarh, Grčka pitanja, 51.
  18. Xavier Riu, Dionysism and Comedy.
  19. Raphael Kühner, Friedrich Blass, Ausführliche Grammatik der Griechischen Sprache [2]
  20. Elida — Olimpija — pre oko 500–450. pne. IvO 7
  21. Epir — Dodona — 4. vek pne. SEG 15:397
  22. Herbert William Parke, The Oracles of Zeus: Dodona, Olympia, Ammon, str. 261.
  23. Epir — Dodona — ~340. pne. SEG 26.700.
  24. Ian Worthing, Alexander the Great: A Reader.
  25. Alan Cameron, Greek Mythography in the Roman World (Aspetides) [3]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]