Knosos

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Dio Evansove rekonstrujkcije minojske palače u Knososu. Ovo je Bastion A na Sjevernom ulazu, poznat po freskama bika iznad nje.

Knosos (stgrč. Κνωσός [Knōsós]) je najveće arheološko nalazište iz brončanog doba na Kreti, koje je vjerojatno predstavljalo ceremonijalno i političko središte Minojske civilizacije i kulture. Danas predstavlja popularno turističko odredište, jer se nalazi u blizini glavnog grada Herakliona, a masovno, a ponekad i kreativno je "nadograđen", kako bi se učinio pristupačnim povremenim posjetiteljima na način koji to polje neoznačenih ruševina ne mogu biti.

Grad Knosos je očuvao važnost u klasičnom i rimskom periodu, ali mu se stanovništvo za vrijeme 9. vijeka preselilo u novosagrađeni arapski grad Ḫandaq (suvremeni Heraklion). U 13. vijeku se zvao Makryteikhos 'Dugi zid'; episkopi Gortyna su sebe nastavili zvati episkopima Knososa do 19. vijeka.[1] Danas se, pak, naziv koristi isključivo za arheološko nalazište smješteno u predgrađu Herakliona.

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Benton, Janetta Rebold and Robert DiYanni.Arts and Culture: An introduction to the Humanities, Volume 1. Prentice Hall. New Jersey, 1998. [Pages 64-70]
  • Bourbon, F. Lost Civilizations Barnes and Noble, Inc. New York, 1998. [Pages 30-35]
  • CALENDAR HOUSE: Secrets of Time, Life & Power in Ancient Crete's Great Year. 2007: researched/written/published (CD) by Dr. Jack Dempsey.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Oliver Rackham and Jennifer Moody (1996). The Making of the Cretan Landscape. Manchester University Press. str. pg. 94, 104. ISBN 0-7190-3646-1. 

Koordinate: 35°17′53″N25°9′47″E

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]