Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika

Izvor: Wikipedia
Objava Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika u zagrebačkom Telegramu

Novosadski dogovor nije bio po volji dijelu hrvatskih jezikoslovaca pa i onih koji su, ne želeći mu se odmah javno usprotiviti, stavili na njega potpis. Ti su jezikoslovci bili nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao hrvatskosrpskim. Stoga su 1967. objavili Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika u kojoj su iznijeli svoje negativne stavove o Novosadskom dogovoru, te potpisalo 18 znanstvenih i kulturnih ustanova u Hrvatskoj.

Povezani članci[uredi - уреди]

Literatura[uredi - уреди]

  • Miko Tripalo, Hrvatsko proljeće, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb 2001.

Vanjske poveznice[uredi - уреди]

40. obljetnica Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika