Žeđ (budizam)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Dio serije članaka na temu
Budizam

Lotus-buddha.svg

Historija budizma
Darmičke religije
Kronologija budizma
Budistički sabori

Temelji
Četiri plemenite istine
Plemeniti osmokraki put
Pet pouka
Nirvāna · Tri dragulja

Ključni termini
Tri oznake postojanja
Skandha · Kozmologija · Dharma
Samsara · Rebirth · Shunyata
Pratitya-samutpada · Karma

Vodeće ličnosti
Gautama Buddha
Nagarjuna · Dogen
Budini sljedbenici · Porodica

Praksa i postignuća
Buddhastvo · Bodhisattva
Četiri stadija prosvjetljenja
Paramiji · Meditacija · Laici

Budizam po regijama
Jugoistočna Azija · Istočna Azija
Tibet · Indija · Zapad

Budističke škole
Theravāda · Mahāyāna
Vajrayāna · Rane škole

Tekstovi
Pali kanon
Pali Sutte · Mahayana Sutre
Vinaya · Abhidhamma

Komparativne studije
Kultura · Popis tema
Dharma wheel.svg

Ova kutijica: pogledaj  razgovor  uredi

Tanha (pal. तण्हा taṇhā) ili trsna (sansk. तृष्णा tṛṣṇā) je budistički pojam koji doslovno znači žeđ[1][2], a preneseno želju[1], žudnju,[2] požudu.

Wikiquote „Koren svih pojava jeste želja.[3]

Žudnja je snažan i istrajan poriv da se doživi ili poseduje nešto.[4] Prema Budi, žudnja je jedan od dva uzroka patnje; drugi je neznanje.[4]

Prema Budinom učenju, postoje tri vrste žeđi: žeđ za čulnim zadovoljstvima, žeđ za postojanjem i žeđ za nepostojanjem.[5] Smatra se da je žeđ duboko usađena u ljudskoj prirodi i da donosi sve nedaće. Buda je govorio da ”patnja nastaje iz žeđi za zadovoljstvima, iz žeđi za postojanjem, iz zablude da se smrću sve okončava.”[6]

Oslobođenje od ”žeđi” prvi je korak na putu oslobođenja.[7]

Budino učenje[uredi - уреди | uredi izvor]

Žeđ kao uslov nastanka patnje[uredi - уреди | uredi izvor]

Prema Budinom učenju, žeđ je uslov nastanka ličnosti, sveta, a samim tim i patnje, što je izrečeno u četiri plemenite istine:

Wikiquote „Ovo je, učenici, plemenita istina o nastanku bola: To je ona žeđ, što izaziva uvijek nova rođenja, što se združuje s ra­došću i strašću, što radost nalazi sad tu sad tamo, to jest: žeđ požude, životna žeđ, žeđ za vlašću.[8]

U Budinom sistemu, žeđ ima ulogu tvorca, odnosno "graditelja ovog zdanja", kog je uzalud tražio.[9] Postoje različite vrste žeđi, za svako od šest čula. Na primer, žeđ za predmetima uma (dhamma-taṇhā): za raznim mislima, maštarijama, mentalnim slikama, idejama, sistemima, osećanjima, emotivnim stanjima i slično.[10]

Iskorenjivanje, napuštanje, oslobođenje od žeđi, vodi prestanku ličnosti.

Uklanjanje pomoću mudrosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članci: Šest čula i Mudrost (budizam)

Prema Budinom učenju, žeđ je uslov nastanka i nestanka sveta:

Wikiquote „A kako prestaje ovaj svet? Na osnovu oka i slike nastaje svest o viđenom. Kad se ovo troje nađe na okupu, nastaje kontakt. Iz kontakta kao nužnog uslova nastaje osećaj. Iz osećaja kao nužnog uslova nastaje žeđ. Ali potpunim iskorenjivanjem i prestankom upravo te žeđ prestaje i gorivo. Prestankom goriva prestaje i bivanje. Prestankom bivanja prestaje i rođenje. Prestankom rođenja prestaju starost i smrt, jad, tuga, bol, nespokojstvo i očajanje. Tako nestaje čitavo to klupko nespokojstva i patnje. Tako prestaje ovaj svet.[11]
()

Prema Budinim rečima, mudrost je kao oštrica noža, kojom uklanjamo opijenost i požudu između čula i predmeta:

Zamislite veštog mesara da ubije kravu i raspori je oštrim mesarskim nožem. Ne oštetivši meso i kožu, on iseče, odvoji i povadi sve tetive, žile i ligamente. A zatim joj oguli kožu, te preko onog što je ostalo opet razapne tu kožu. Je li istina ako bih rekao: ‘Krava je spojena sa kožom baš kao što je ranije bila?’

Dao sam vam poređenje kako bih preneo značenje: ‘Meso’ je naziv za šest unutrašnjih osnova čula. ‘Koža’ je naziv za šest spoljašnjih osnova čula. ‘Tetive, žile i ligamenti’ su opijenost i požuda. ‘Oštar mesarski nož’ je plemenita mudrost – koja seče, preseca i odvaja unutrašnje nečistoće, okove i veze.[12]

— Buda

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Čedomil Veljačić, Filozofija istočnih naroda 1, Zagreb, 1979.
  • Kovačević, Branislav (2014). Ovako sam čuo: Budino učenje na osnovu izvora u Pali kanonu. Novi Sad–Beograd. 

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 Monier Williams, 1964, pp. 454, entry for "Tṛishṇā," retrieved 2008-06-12 from "U. Cologne" at http://www.sanskrit-lexicon.uni-koeln.de/scans/MWScan/MWScanpdf/mw0454-tRpAya.pdf.
  2. 2,0 2,1 Rhys Davids & Stede (1921-25), pp. 294, entry for "Tahā," retrieved 2008-06-12 from "U. Chicago" at http://dsal.uchicago.edu/cgi-bin/philologic/getobject.pl?c.1:1:1936.pali.
  3. Korena, Pristupljeno 25. 4. 2013.
  4. 4,0 4,1 Budizam od A do Ž
  5. Žudnje, Pristupljeno 25. 4. 2013.
  6. Čedomil Veljačić: Budizam
  7. Rečnik pali i budističkih termina arhivirano januar 6, 2011 na Wayback Machine, Pristupljeno 25. 4. 2013.
  8. Čedomil Veljačić, Filozofija istočnih naroda 1 (str. 90), Zagreb 1979.
  9. Čedomil Veljačić, Ðhanam - apstraktna umjetnost buddhističke kontemplacije I
  10. Kovačević 2014, str. 286.
  11. Kovačević 2014, str. 272.
  12. Nandakova pouka (Nandakovāda sutta, MN 146, skraćeni prevod)

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]