Patnja (budizam)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Dio serije članaka na temu
Budizam

Lotus-buddha.svg

Historija budizma
Darmičke religije
Kronologija budizma
Budistički sabori

Temelji
Četiri plemenite istine
Plemeniti osmokraki put
Pet pouka
Nirvāna · Tri dragulja

Ključni termini
Tri oznake postojanja
Skandha · Kozmologija · Dharma
Samsara · Rebirth · Shunyata
Pratitya-samutpada · Karma

Vodeće ličnosti
Gautama Buddha
Nagarjuna · Dogen
Budini sljedbenici · Porodica

Praksa i postignuća
Buddhastvo · Bodhisattva
Četiri stadija prosvjetljenja
Paramiji · Meditacija · Laici

Budizam po regijama
Jugoistočna Azija · Istočna Azija
Tibet · Indija · Zapad

Budističke škole
Theravāda · Mahāyāna
Vajrayāna · Rane škole

Tekstovi
Pali kanon
Pali Sutte · Mahayana Sutre
Vinaya · Abhidhamma

Komparativne studije
Kultura · Popis tema
Dharma wheel.svg

Ova kutijica: pogledaj  razgovor  uredi

Patnja (pali: dukkha, sanskrit: duḥkha) je osnovni pojam budističke filozofije i psihologije. Pored uobičajenog prevoda patnja, takođe znači muka, bol, neugoda. U ruskoj tradiciji se prevodi kao stradanje.[1][2] Izvorni pojam dukkha je više od patnje, ona je opšta nesavršenost, nedovoljnost, neadekvatnost i uskomešanost egzistencije.[3]

Ovaj pojam pripada osnovnoj Budinoj konstataciji o svetu: "sve su tvorevine nepostojane, sve su tvorevine mučne, sve su pojave bez sopstva" (sabbe sankhara anicca, sabbe sankhara dukkha, sabbe dhamma anatta).[4] Buda je ovako definisao patnju:

Wikiquote „Rođenje, starost bolest i smrt su patnja, razdvojenost od prijatnog je patnja, združenost sa neprijatnim je patnja (Vin.I,9). [3]

Buda je čitavo svoje učenje svodio na "učenje o patnji i ukidanju patnje". Ono je sažeto u četiri plemenite istine: o patnji, o poreklu patnje, o prestanku patnje i o putu prestanka patnje. Sve se to zasniva na otkriću da je život – od rođenja do smrti pretežno neugodan i mukotrpan.[4]

Etimologija[uredi - уреди | uredi izvor]

U uobičajenom smislu, pali reč dukkha znači patnja, bol, muka, tuga, beda, neugoda, kao suprotnost reči sukha, koja znači sreća, ugoda, lakoća.[5] U sanskritu, prefiksi su i dus označavaju dobro ili loše.[6] Reč kha je izvorno označavala rupu na točku na vozilima drevnih Arijevaca, od čijeg kvaliteta je uglavnom zavisila ugodnost vožnje.[6][7]

Budino učenje[uredi - уреди | uredi izvor]

Suština Budinog učenja je, kako je i sam uvek uporno ponavljao, isključivo analiza patnje:

Wikiquote „Sada kao i ranije, prosjaci, ja objašnjavam samo patnju i dokončanje patnje.[8]

U širem smislu, patnja je za njega okvir unutar kojeg se sve stvari dešavaju:

Wikiquote „Sve što se oseća je unutar patnje.[9]

Međutim, Buda naglašava da se ovaj život ne sastoji samo od patnje, već i od ugodnosti, zbog čega se ljudi vezuju za njega:

Wikiquote „Kad bi se ovaj život tijela, osjećaja, predodžbi, voljnog oblikovanja i svijesti sastojao isključivo od patnje, kad bi bio isključivo vezan za patnju, popraćen patnjom, a ne i ugodnošću, onda bića ne bi čeznula za tjelesnošću, za osjećajima, za predodžbama, za voljnim oblikovanjem, za sviješću. Ali pošto u tom životu postoji i ugodnost, pošto je taj život vezan i za ugodnost, popraćen i ugodnošću bez patnje, zato bića čeznu za njim. Tom su čežnjom vezana, a tom vezom okaljana.[10]

Tumačenja[uredi - уреди | uredi izvor]

Pošto se sastojci neprekidno razlažu, ne možemo se pouzdati da će nam obezbediti trajnu zadovoljenost. Kakva god očekivanja da na njima baziramo, osuđena su na propast zbog njihove neizbežne promene. Tako, kada ih sagledamo sa uvidom, vidimo ih kao patnju.[11]

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Vikicitat
Vikicitat ima kolekciju citata srodnih sa:

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Walpola Rahula (2007), What the Buddha Taught, Grove Press, Kindle Edition 
  • Sargeant, Winthrop (2009), The Bhagavad Gita, SUNY Press 
  • Goldstein, Joseph (2013), Mindfulness: A Practical Guide to Awakening, Sounds True, Kindle Edition