Popis papa Rimokatoličke crkve

Izvor: Wikipedia
Papinski grb Benedikta XVI.

Ovaj popis papa sadrži imena i godine pontifikata papa, kronološkim redoslijedom.

Službeni titule pape su: biskup Rima, vikar Isusa Krista, nasljednik sv. Petra, apostolski prvak, vrhovni svećenik Sveopće Crkve, patrijarh Zapada (papa Benedikt XVI. prestao je koristiti taj naslov), primas Italije, nadbiskup i metropolit rimske provincije, sluga slugu Božjih.

Glavni članak: Papa
.

Nije sasvim povijesno jasno je li Crkva u Rimu u prvih 100 godina kršćanstva na svome čelu imala papu ili zbor starješina. No, već kod Klementa I. postaje vidljivo da je jedan od njih imao važniju ulogu. Kako bi se točno odredio redoslijed potrebno je iznaći tko je u određenom razdoblju vršio tu službu. Stoga je popis papa u prvih 100 godina potrebno uzeti s određenom dozom opreza.

Naslov »papa« prvi je koristio tek Siricije (384.-399.) kao vlastitu oznaku svoje službe. Od Grgura I. taj je naslov ušao u gotovo isključivu uporabu kada se htjelo označiti biskupa Rima. Otada se i prijašnje rimske biskupe naziva papama.

Do Sabora u Konstanci (1414.-1418.) bilo je kroz više razdoblja u povijesti sukoba oko toga tko je punopravni papa, a tko je tzv. protupapa. To pitanje ni do danas nije u svim slučajevima jasno riješeno. I o tome valja voditi računa kod sastavljanja ovakvog popisa

Objašnjenja[uredi - уреди]

  • Protupape uključeni su u ovaj popis kurzivnim slovima.
  • Pape koji se u Katoličkoj Crkvi nazivaju svetima ili blaženima označeni su sa »sv.« ili »bl.«
  • »Papa Ivana« (Johannes Anglicus) nije uvrštena u popis budući da njezino postojanje nije nikada povijesno dokazano.
  • Pape s imenom Martin II., Martin III. i Ivan XX. nisu nikad postojali.
  • Nije postojao nijedan punopravni papa imena Ivan XVI., no to je ime nosio jedan protupapa. Isto tako nisu postojali ni punopravni pape Benedikt X., Aleksandar V., Anaklet II., Bonifacije VII., Feliks V., Paskal III. i Silvestar IV.
  • Postojala su dvojica punopravnih papa imena Stjepan II. (vidi Stjepan (II.) i Stjepan II., papa). Prvi se obično ne računa kao papa, jer je bio samo četiri dana u toj službi i nikad nije primio biskupsko ređenje. Slično je i u slučaju dvojice papa koji se obično nazivaju Feliks II., od kojih se prvi danas najčešće vodi kao protupapa, premda je u nekim razdobljima bio uvrštavan u popis papa (ovdje stoga imamo Feliksa (II.) i Feliksa II.. Usto, postojala su i dvojica protupapa imena Viktor IV.
  • Izuzetno dugačko razdoblje upražnjenosti papine službe (lat. sede vacantis) označeno je riječju »upražnjeno.«
  • Dvojica papa pizanske frakcije, Aleksandar V. i Ivan XXIII. od 19. stoljeća se nesumnjivo vode kao protupape.
  • Jedini protupapa koji je ujedno i svetac Katoličke Crkve je Hipolit Rimski, autor djela Traditio apostolica.

Statistike[uredi - уреди]

  • Do danas, bez obzira na pravovaljanost izbora, sveukupno je bilo 307 crkveno-povijesno relevantnih papa.
  • Od toga su bila 32 protupapa u Rimu, dvojica u Pisi i pet u Avignonu.
  • Kod najmanje trojice papa nije siguran legitimitet.
  • Od preostalih 266 papa, njih 259 služili su u Rimu i 7 u Avignonu.
  • Trojica papa umrla su prije biskupskoga ređenja (Stjepan (II.), Celestin IV. i Hadrijan V.).
  • Najčešće birano papinsko ime bilo je Ivan (26 puta do pape Ivana XXIII.). Pritom su postojali Ivan VII. i Ivan XXIII. protupapa i papa. Ivan XVI. je bio protupapa, Ivan XX. nije niti postojao, a ovo se ime našlo i u dvostrukom imenu Ivan Pavao, što su ga uzeli dvojica papa.
  • Sljedeća najčešća imena su: Grgur (18 puta do Grgura XVI.), te Benedikt (17 puta do Benedikta XVI.). Potom slijedi Klement (16 puta do Klementa XIV.), Inocent (14 puta do Inocenta XIII.), Lav (13 puta) i Pio (12 puta).
  • Dvojica papa nose i naslov crkvenog naučitelja: Grgur I. i Lav I.
  • Niz papinskih portreta u rimskoj bazilici sv. Pavla izvan zidina sastoji se od 265 portreta.

Od 33. do 384.[uredi - уреди]

Pontifikat Uobičajeno ime Službeno ime Krsno ime i prezime Bilješke
33.(?) do 67.(?) sv. Petar (aram. Kefa) Šimun Apostol, Katolička Crkva smatra ga prvim rimskim biskupom
67.(?) do 79.(?) sv. Lino
79.(?) do 88.(?) sv. Anaklet
88.(?) do 97.(?) sv. Klement I.
97.(?) do 105.(?) sv. Evarist
105.(?) do 115.(?) sv. Aleksandar I.
115.(?) do 125.(?) sv. Siksto I.
125.(?) do 136.(?) sv. Telesfor
136.(?) do 140.(?) sv. Higin
140.(?) do 155.(?) sv. Pio I.
155.(?) do 166.(?) sv. Anicet
166.(?) do 175.(?) sv. Soter
175.(?) do 189. sv. Eleuterije
189. do 199. sv. Viktor I.
199. do 217. sv. Zefirin
217. do 222. sv. Kalist I.
217. do 235.   sv. Hipolit Rimski Prvi i posljednji protupapa koji se naziva svetim
222. do 230. sv. Urban I.
230. do 235. sv. Poncijan Prvi papa koji se povukao iz službe
235. do 236. sv. Anter
236. do 250. sv. Fabijan
251. do oko 258.   Novacijan Protupapa
251. do 253. sv. Kornelije
253. do 254. sv. Lucije I.
254. do 257. sv. Stjepan I.
257. do 258. sv. Siksto II.
259. do 268. sv. Dionizije
269. do 274. sv. Feliks I.
275. do 283. sv. Eutihijan
283. do 296. sv. Kajo
296. do 304. sv. Marcelin
304. do 308. Upražnjeno
308. do 309. sv. Marcel I.
309. do 310. sv. Euzebije
311. do 314. sv. Miltijad
314. do 335. sv. Silvestar I. Prvi nicejski sabor, 325.
336. sv. Marko
337. do 352. sv. Julije I.
352. do 366. sv. Liberije
355. do 365.   Feliks (II.) Nejasnoga legitimiteta, danas se obično vodi kao protupapa
366. do 384. sv. Damaz I. Prvi carigradski sabor, 381.
366. do 384.   Ursin Protupapa

od 384. do 1054.[uredi - уреди]

Pontifikat Uobičajeno ime Službeno ime Krsno ime i prezime Bilješke
384. do 399. sv. Siricije prva uporaba naslova »papa« kao vlastitog naziva službe
399. do 401. sv. Anastazije I.
401. do 417. sv. Inocent I. možda sin Anastazija I.
417. do 418. sv. Zosim
418. do 422. sv. Bonifacije I.
418. do 422.   Elulalije protupapa
422. do 432. sv. Celestin I. Efeški sabor, 431.
432. do 440. sv. Siksto III.
440. do 461. sv. Lav I. Veliki Kalcedonski sabor
461. do 468. sv. Hilarije
468. do 483. sv. Simplicije Kraj Zapadnog Rimskog Carstva 476.
483. do 492. sv. Feliks III.
492. do 496. sv. Gelazije I.
496. do 498. Anastazije II.
498. do 514. sv. Simah
498. do 506.   Laurencije protupapa
514. do 523. sv. Hormizda
523. do 526. sv. Ivan I.
526. do 530. sv. Feliks IV.
530.   Dioskur nesiguran legitimitet, najčešće se vodi kao protupapa
530. do 532. Bonifacije II. prvi germanski papa Istočni Got
533. do 535. Ivan II. Mercurius prvi papa koji je nakon izbora promijenio ime
535. do 536. sv. Agapet I.
536. do 537. sv. Silverije sin Hormizdin
537. do 555. Vigilije Drugi carigradski sabor, 553.
556. do 561. Pelagije I.
561. do 574. Ivan III.
575. do 579. Benedikt I.
579. do 590. Pelagije II.
590. do 604. sv. Grgur I. odsada naslov papa smije nositi isključivo rimski biskup
604. do 606. Sabinijan
607. Bonifacije III.
608. do 615. sv. Bonifacije IV.
615. do 618. sv. Adeodat I.
619. do 625. Bonifacije V.
625. do 638. Honorije I.
640. Severin
640. do 642. Ivan IV.
642. do 649. Teodor I.
649. do 653. sv. Martin I.
654. do 657. sv. Eugen I.
657. do 672. sv. Vitalijan
672. do 676. Adeodat II.
676. do 678. Donus
678. do 681. sv. Agaton Treći carigradski sabor, 680.-681.
682. do 683. sv. Lav II.
684. do 685. sv. Benedikt II.
685. do 686. Ivan V.
686. do 687. Konon
687. do 701. sv. Sergije I.
687.   Teodor II. protupapa
687. do 692.   Paskal I. protupapa
701. do 705. Ivan VI., papa
705. do 707. Ivan VII.
708. Sisinije
708. do 715. Konstantin
715. do 731. sv. Grgur II.
731. do 741. sv. Grgur III.
741. do 752. sv. Zaharija krunidba Pipina Malog za franačkog kralja
752. Stjepan (II.) umro prije biskupskog ređenja, pa se obično ne broji; najkraći pontifikat u povijesti (4 dana)
752. do 757. Stjepan II.
757. do 767. sv. Pavao I.
767. do 768.   Konstantin II. protupapa
768.   Filip protupapa
768. do 772. Stjepan III.
772. do 795. Hadrijan I. Drugi nicejski sabor, 787.
795. do 816. Lav III. krunidba Karla Velikog za cara (800.)
816. do 817. Stjepan IV., papa
817. do 824. sv. Paskal I.
824. do 827. Eugen II.
827. Valentin
827. do 844. Grgur IV.
844. do 847. Sergije II.
844.   Ivan VIII. protupapa
847. do 855. sv. Lav IV.
855. do 858. Benedikt III.
855.   Anastazije III. protupapa
858. do 867. sv. Nikola I.
867. do 872. Hadrijan II. Četvrti carigradski sabor, 869.-870.
872. do 882. Ivan VIII. prvi ubijeni papa od prestanka progona
882. do 884. Marin I. nekad krivo nazivan Martin II.
884. do 885. sv. Hadrijan III.
885. do 891. Stjepan V.
891. do 896. Formoz
896. Bonifacije VI.
896. do 897. Stjepan VI.
897. Roman
897. Teodor II.
898. do 900. Ivan IX.
898.   Sergije III. protupapa
900. do 903. Benedikt IV.
903. Lav V.
903. do 904.   Kristofor nejasnog legitimiteta, vjerojatnije protupapa
904. do 911. Sergije III.
911. do 913. Anastazije III.
913. do 914. Lando
914. do 928. Ivan X.
928. Lav VI.
928. do 931. Stjepan VII.
931. do 935. Ivan XI. možda sin Sergija III.
936. do 939. Lav VII.
939. do 942. Stjepan VIII.
942. do 946. Marin II. nekad pogrešno imenovan Martin III.
946. do 955. Agapet II.
955. do 964. Ivan XII. Oktavijan Spoletski jedini maloljetni papa
963. do 965. Lav VIII. bio laik kad je izabran za papu
964. Benedikt V.
965. do 972. Ivan XIII.
973. do 974. Benedikt VI.
974.   Bonifacije VII. Franko protupapa
974. do 983. Benedikt VII.
983. do 984. Ivan XIV. Petar Canepanova
984. do 985. Bonifacije VII. Franko
985. do 996. Ivan XV.
996. do 999. Grgur V. Bruno Koruški
997. do 998.   Ivan XVI. Ivan Filagatos protupapa
999. do 1003. Silvestar II. Gerbert od Aurillaca
1003. Ivan XVII. Giovanni Sicco
1004. do 1009. Ivan XVIII. Johannes Fasanus
1009. do 1012. Sergije IV. Pietro da Albano
1012. do 1024. Benedikt VIII. Teofilakt II. od Tuskuluma
1012.   Grgur VI. protupapa
1024. do 1032. Ivan XIX. Roman od Tuskuluma
1032. do 1044. Benedikt IX. Teofilakt III. od Tuskuluma 1. pontifikat
1045. Silvestar III. Ivan od Sabine nejasnog legitimiteta
1045. Benedikt IX. Teofilakt III. od Tuskuluma 2. pontifikat
1045.-1046. Grgur VI. Johannes Gratianus Pierleoni
1046.-1047. Klement II. Suitger, grof od Morslebena i Hornburga
1047.-1048. Benedikt IX. Teofilakt III. od Tuskuluma 3. pontifikat (nejasnog legitimiteta)
1048. Damaz II. Poppo od Brixena
1049.-1054. sv. Lav IX. Bruno, grof od Egisheima-Dagsburga

Od 1055. do 1417.[uredi - уреди]

Pontifikat Uobičajeno ime Službeno ime Krsno ime i prezime Bilješke
1055.-1057. Viktor II. Gebhard von Dollnstein-Hirschberg
1057.-1058. Stjepan IX. Friedrich von Lothringen
1058.-1061. Nikola II. Gerhard Burgundski
1058.-1060.   Benedikt X. Giovanni Mincio od Tuskuluma protupapa
1061.-1073. Aleksandar II. Anselmo da Baggio
1061.-1073.   Honorije II. Pietro Cadalus Parmski protupapa
1073.-1085. sv. Grgur VII. Hildebrand od Sovane ekskomunicirao cara Henrika IV. (odlazak u Canossu).
1084.-1100.   Klement III. Vibert Ravenski protupapa
1086.-1087. Viktor III. Dauferius
1088.-1099. Urban II. Odo de Chatillon pozvao na Prvi križarski rat
1099.-1118. Paskal II. Raniero di Bieda
1100.   Teodorik Theoderich protupapa
1102.   Albert Albert iz Sabine protupapa
1105.-1111.   Silvestar IV. Maginulf protupapa
1118.-1119. Gelazije II. Ivan iz Gaete
1118.-1121.   Grgur VIII.' Mauritus Burdinus protupapa
1119.-1124. Kalist II. Gvido grof Burgundski Prvi lateranski sabor, 1123.
1124.-1130. Honorije II. Lamberto Scannabecchi
1124.   Celestin II. Tebaldo Baccapecus protupapa
1130.-1143. Inocent II. Gregorio Papareschi di Guidoni Drugi lateranski sabor, 1139.
1130.-1138.   Anaklet II. Pietro Pierleoni protupapa
1138.   Viktor IV. Gregorio Conti di Ceccano protupapa
1143.-1144. Celestin II. Guido de Castello
1144.-1145. Lucije II. Gerardo Caccianemici dal Orso
1145.-1153. Eugen III. Bernard Paganelli di Montemagno
1153.-1154. Anastazije IV. Corrado della Suburra
1154.-1159. Hadrijan IV. Nikola Breakspear jedini papa Englez
1159.-1181. Aleksandar III. Orlando Bandinelli Treći lateranski sabor
1159.-1164.   Viktor IV. Octavioano de Montecello protupapa
1164.-1168.   Paskal III. Guido da Crema protupapa
1168.-1178.   Kalist III. Giovanni da Struma protupapa
1179.-1180.   Inocent III. Lando da Sezze protupapa
1181.-1185. Lucije III. Ubaldo Allucingoli
1185.-1187. Urban III. Umberto Crivelli
1187. Grgur VIII. Alberto de Morra
1187.-1191. Klement III. Paolo Scolari
1191.-1198. Celestin III. Giacinto Bobone
1198.-1216. Inocent III. Lotario, conte di Segni Četvrti lateranski sabor, 1215.
1216.-1227. Honorije III. Cencio Savelli
1227.-1241. Grgur IX. Ugolino, conte di Segni
1241. Celestin IV. Goffredo Castiglione pontifikat je trajao samo 17 dana
1241.-1243. upražnjeno
1243.-1254. Inocent IV. Sinibald Fieschi Prvi lionski sabor, 1245.
1254.-1261. Aleksandar IV. Rainaldo, conte di Segni
1261.-1264. Urban IV. Jacques Pantaléon
1265.-1268. Klement IV. Guido Fulcodi
1268.-1271. upražnjeno
1271.-1276. Grgur X. Tebaldo Visconti Drugi lionski sabor, 1274.
1276. Inocent V. Pierre de Tarantaise
1276. Hadrijan V. Ottobono Fieschi umro prije biskupskog ređenja
1276.-1277. Ivan XXI. Petrus Juliani
1277.-1280. Nikola III. Giovanni Gaetano Orsini
1281.-1285. Martin IV. Simon de Brion
1285.-1287. Honorije IV. Giacomo Savelli
1288.-1292. Nikola IV. Girolamo Masci
1292.-1294. upražnjeno
1294. sv. Celestin V. Pietro del Murrone povukao se sa službe u eremitski život
1294.-1303. Bonifacije VIII. Benedetto Caetani
1303.-1304. Benedikt XI. Nikola Boccasini
1305.-1314. Klement V. Bertrand de Got od 1309. u Avignonu, Sabor u Vienni, 1311.-1312.
1314.-1316. upražnjeno
1316..-1334. Ivan XXII. Jacques Duèze u Avignonu
1328.-1330.   Nikola V. Pietro Rainalducci protupapa u Rimu
1334.-1342. Benedikt XII. Jacques Fournier u Avignonu
1342.-1352. Klement VI. Pierre Roger u Avignonu
1352.-1362. Inocent VI. Étienne Aubert u Avignonu
1362.-1370. Urban V. Guillaume de Grimoald u Avignonu
1370.-1378. Grgur XI. Pierre Roger de Beaufort u Avignonu
1378.-1389. Urban VI. Bartolomeo Prignano posljednji papa koji nije bio kardinal; početak Zapadnog raskola
1378.-1394.   Klement VII. Robert, comte de Genf protupapa u Avignonu
1389.-1404. Bonifacije IX. Pietro Tomacelli Bitka kod Nikopolja
1394.-1423.   Benedikt XIII. Pedro Marinez de Luna y Gotor protupapa u Avignonu
1404.-1406. Inocent VII. Cosimo dei Mogliorati
1406.-1412. Grgur XII. Angelo Correr Sabor u Konstanci, 1414.-1418.
1409.-1410.   Aleksandar V. Pretro Philargi protupapa u Pisi
1410.-1415.   Ivan XXIII. Baldassare Cossa protupapa u Pisi

Od 1417.[uredi - уреди]

Pontifikat Uobičajeno ime Službeno ime Krsno ime i prezime Bilješke
1417.-1431. Martin V. Oddo di Colonna njegov izbor označio je kraj Zapadnog raskola
1423.-1429.   Klement VIII. Gil Sánchez Muñoz y Carbón protupapa u Avignonu
1425.-1430.   Benedikt XIV. Bernard Garnier protupapa u Avignonu
1431.-1447. Eugen IV. Gabriele Condulmaro Sabor u Baselu-Ferrari-Firenci, 1431-1449.
1439.-1449.   Feliks V. Amadeo VIII., conte di Savoya posljednji protupapa
1447.-1455. Nikola V. Tommaso Parentucelli
1455.-1458. Kalist III. Alfonso Borgia
1458.-1464. Pio II. Enea Silvio Piccolomini
1464.-1471. Pavao II. Pietro Barbo
1471.-1484. Siksto IV. Francesco della Rovere gradnja Sikstinske kapele
1484.-1492. Inocent VIII. Giovanni Battista Cibo
1492.-1503. Aleksandar VI. Rodrigo Borgia ekskomunicirao Savonarolu
1503. Pio III. Francesco Todeschini Piccolomini
1503.-1513. Julije II. Giuliano della Rovere Peti lateranski sabor, 1512.-1517.
1513.-1521. Lav X. Giovanni de' Medici ekskomunicirao Martina Luthera
1522.-1523. Hadrijan VI. Adriaan Florisz Boeyens poljednji netalijan papa do 1978.
1523.-1534. Klement VII. Giulio de' Medici
1534.-1549. Pavao III. Alessandro Farnese otvorio Tridentinski sabor u prvom razdoblju (1545.-1547.)
1550.-1555. Julije III. Giovanni Maria Giocci Tridentinski sabor u drugom razdoblju (1551.-1552.)
1555. Marcel II. Marcello Cervini
1555.-1559. Pavao IV. Gian Pietro Carafa
1559.-1565. Pio IV. Giovanni Angelo Medici završetak Tridentinskog sabora u trećem razdoblju (1561.-1563.)
1565.-1572. sv. Pio V. Antonio Michele Ghislieri
1572.-1585. Grgur XIII. Ugo Buoncompagni uveo je 1582. gregorijanski kalendar
1585.-1590. Siksto V. Felice Peretti di Montalto velike reforme
1590. Urban VII. Giovanni Battista Castagna pontifikat je trajao samo 12 dana
1590.-1591. Grgur XIV. Niccolò Sfondrati
1591. Inocent IX. Giovanni Antonio Facchinetti
1592.-1605. Klement VIII. Ippolito Aldobrandini
1605. Lav XI. Alessandro Ottaviano de' Medici
1605.-1621. Pavao V. Camillo Borghese
1621.-1623. Grgur XV. Alessandro Ludovisi
1623.-1644. Urban VIII. Maffeo Barberini
1644.-1655. Inocent X. Giovanni Battista Pmfili
1655.-1667. Aleksandar VII. Fabio Chigi
1667.-1669. Klement IX. Giulio Rospigliosi
1670.-1676. Klement X. Emilio Altieri
1676.-1689. Inocent XI. Benedetto Odescalchi
1689.-1691. Aleksandar VIII. Pietro Ottoboni
1691.-1700. Inocent XII. Antonio Pignatelli
1700.-1721. Klement XI. Giovanni Francesco Albani
1721.-1724. Inocent XIII. Michelangelo dei Conti
1724.-1730. Benedikt XIII. Pietro Francesco Orsini
1730.-1740. Klement XII. Lorenzo Corsini
1740.-1758. Benedikt XIV. Prospero Lorenzo Lambertini
6. srpnja 1758 do 2. veljače 1769 Klement XIII. Papa Clemens Tertius Decimus, Episcopus Romanus Carlo della Torre Rezzonico  
19. svibnja 1769 do 22. rujna 1774 Klement XIV. Papa Clemens Quartus Decimus, Episcopus Romanus Giovanni Vincenzo Antonio Ganganelli  
15. veljače 1775 do 29. kolovoza 1799 Pio VI. Papa Pius Sextus, Episcopus Romanus Giovanni Angelo Braschi  
14. ožujka 1800 do 20. kolovoza 1823 Pio VII. Papa Pius Septimus, Episcopus Romanus Barnaba Chiaramonti  
28. rujna 1823 do 10. veljače 1829 Lav XII. Papa Leo Duodecimus, Episcopus Romanus Annibale della Genga  
31. ožujka 1829 do 1. prosinca 1830 Pio VIII. Papa Pius Octavus, Episcopus Romanus Francesco Xaverio Castiglione; Francesco Saverio Castigliani  
2. veljače 1831 do 1. lipnja 1846 Grgur XVI. Papa Gregorius Sextus Decimus, Episcopus Romanus Bartolommeo Alberto Cappellari  
16. lipnja 1846 do 7. veljače 1878 Pio IX., blaženi Papa Pius Nonus, Episcopus Romanus Conti Giovanni Maria Mastai-Ferretti  
20. veljače 1878 do 20. srpnja 1903 Lav XIII. Papa Leo Tertius Decimus, Episcopus Romanus Gioacchino Vincenzo Raffaele Luigi Pecci  
4. kolovoza 1903 do 20. kolovoza 1914 Pio X., sveti Papa Pius Decimus, Episcopus Romanus Giuseppe Melchiorre Sarto  
3. rujna 1914 do 22. siječnja 1922 Benedikt XV. Papa Benedictus Quintus Decimus, Episcopus Romanus Giacomo della Chiesa  
6. veljače 1922 do 10. veljače 1939 Pio XI. Papa Pius Undecimus, Episcopus Romanus Achille Ratti  
2. ožujka 1939 do 9. listopada 1958 Pio XII. Papa Pius Duodecimus, Episcopus Romanus Maria Giuseppe Giovanni Eugenio Pacelli  
28. listopada 1958 do 3. lipnja 1963 Ivan XXIII., blaženi Papa Ioannes Vicesimus Tertius, Episcopus Romanus Angelo Giuseppe Roncalli  
21. lipnja 1963 do 6. kolovoza 1978 Pavao VI. Papa Paulus Sextus, Episcopus Romanus Giovanni Battista Enrico Antonio Maria Montini  
26. kolovoza 1978 do 28. rujna 1978 Ivan Pavao I. Papa Ioannes Paulus Primus, Episcopus Romanus Albino Luciani Prvi papa koji je koristio Prvi kao dio imena
16. listopada 1978 do 2. travnja 2005. Ivan Pavao II., blaženi Papa Ioannes Paulus Secundus, Episcopus Romanus Karol Józef Wojtyła Prvi papa Poljak i prvi netalijan od 1523.
19. travnja 2005 do 28. veljače 2013. Benedikt XVI. Papa Benedictus Sextus Decimus, Episcopus Romanus Joseph Ratzinger Prvi Papa Nijemac, nakon XI stoljeća
13. ožujka 2013. Franjo Papa Franciscus, Episcopus Romanus Jorge Mario Bergoglio Prvi papa iz Amerike


Spoljašnje veze[uredi - уреди]